Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kraj farse oko autoputa

Objavljeno prije

na

Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar konačno je odahnuo. Jer, nešto će se od mora pa do granice sa Srbijom ipak graditi. Lijepo bi bilo, kada bi to bio autoput, ali može i brza cesta, pa i magistrala. No, od od crnogorske Vlade, ni to više ne zavisi. Sve je u rukama Brisela. Konsultant Evropske investicione banke (EIB) će procijeniti da li će se, kada i što graditi. LAŽI: Na taj način okončana je gotovo decenijska farsa oko izgradnje autoceste Bar-Boljare, koja je trebalo da poveže jug i sjever zemlje, da ,,udahne novu snagu i podstakne ravnomjeran regionalni razvoj”.

,,Koliko god bio skup, svaka odgovorna vlada bi morala ući u njegovu realizaciju”, poručio je s prezentacije tog projekta u Londonu prije tri godine tadašnji premijer Milo Đukanović.

Šanse za otpočinjanje tog ,,posla stoljeća” u Crnoj Gori propuštene su nekoliko godina ranije. Evropske institucije su već 2004. godine završile ucrtavanje evropskih koridora, na kojem nije bilo onog od Bara preko Boljara pa dalje do Beograda. U tom je periodu u vladi su procjenjujući da bi se time samo ojačala državna zajednica sa Srbijom, bili protiv izgradnje ovog autoputa. Ništa konkretno nijesu učinili ni oni koji su glasače na sjeveru, uoči svakih izbora redovno uvjeravali da će puta biti.

TENDER: Kada je Crna Gora postala suverena, ministru Andriji Lomparu se taj projekat dopao. Zalegao je iza ideje, pa je 2008. godine raspisan tender. Najavljivao je da će već naredne godine krenuti asfaltiranje prvih metara na planiranoj autocesti, radovao se što je tadašnji srpski ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić put od Beograda do crnogorske granice svojevoljno proglasio za prioritet , ali su pregovori s učesnicima na tenderu redovno propadali. Prvo je čitava godina izgubljena s prvorangiranim, hrvatskim konzorcijumom pod vođstvom splitskog Konstruktora, koji je za čitav posao ponudio cijenu od 2,8 milijarde eura, ali nije mogao naći valjane bankarske garancije. Potom je gotovo isto toliko vremena potrošeno u pregovorima s grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor-Šikun-Binui, koji je tvrdio da nema nikakvih problema da osigura sredstva za svoj projekat od 3,92 milijarde eura od kojih je učešće države bilo čak 2,8 milijardi. Naravno, da je i to propalo, para nije bilo, pa su se kao ,,spasioci” pojavili Kinezi. No, bila je to kratkotrajna nada.

PREDUZIMAČI: Posrnulom ,,crnogorskom ekonomskom čudu” i domaćim bankama i tajkunima, pa i mnogim biznismenima, koji su ranije kupovali zemljište na zamišljenoj trasi autoputa je kao vazduh trebao ovaj posao upravo u trenutku kada je kriza počela da melje i njih i našu zemlju. Ali, strane banke, koje nadaleko mogu namirisati dobar profit, bježale su od ovog posla.. Ekonomski analitičar, profesor Milenko Popović govorio je da će ta ogromna investicija ipak imati mali efekat na crnogorsku privredu. „Prosto zato što mi nemamo ni građevinsku operativu, ni industriju građevinskog materijala, ni radnike za niskogradnju, preko čega bi se ti anticiklični efekti ostvarili. Sve to je rezultat okolnosti da u minuloj dekadi nijesmo imali ni strategiju razvoja ni odgovarajuću aktivnu politiku razvoja građevinskog kompleksa. Ovim projektom bi se jedino, zbog povećanja uvoza, znatno bolje punio budžet, a bogami i neki naši ‘preduzimači’ čije ‘gusjenice’, koliko znam, već u potaji čekaju početak radova”, kazao je u februaru prošle godine u intervjuu za naš list Popović.

SIMULACIJE: U čitavom ovom periodu vlast je uporno odbijala prijedloge eksperata, i što je još čudnije, evropskih institucija, bez kojih, sada im je valjda konačno jasno, ne može doći do realizacije nikakvih velikih planova. U novembru prošle godine i tadašnji vicepremijer Igor Lukšić odbacio je sugestije EIB, dok je njegov šef Milo Đukanović govorio da će ,,ukoliko ta finansijska institucija odbije da preuzme svoj dio odgovornosti, Crna Gora razmišljati o alternativnim modelima finansiranja”. ,,Problematično je što bi izlazak u susret njihovim eventualnim interesovanjima ili zahtjevima podrazumijevao znatno prolongiranje cijelog postupka, što nijesam siguran da u ovom trenutku možemo priuštiti”, rekao je Lukšić. To će, kada više nema nikakvog izlaza niti alternative, morati da priušti deset mjeseci kasnije. Kompjuterska simulacija, jedino što nam je ostalo od tog projekta, neće biti karta za obnovu mandata aktuelnom premijeru. Moraće da traži nešto drugo. Jer, sigurno je da u narednih sedam godina neće biti nijedne trase autoputa kroz našu zemlju.

KRAH: Jedan od najvećih kritičara Vladinog pristupa tom poslu u čitavom ovom periodu bio je stručnjak za transportnu politiku Emin Duraković. ,,Sada je i praktično krahirala ta politika bez vizije, koja nas će nas na kraju, možda ostaviti i bez autoputa, a za koju niko nije snosio odgovornost “, kaže Duraković za Monitor. On ističe da Crna Gora nipošto ne smije da odustane od autoputa Bar-Boljare i da stalno treba da lobira za taj projekat. ,,Ukoliko se ne mogu obezbjediti sredstva za pun profil autoputa, onda neka se bar gradi brza cesta (2+2 trake). Valjda će se bar za to naći novac”, ističe on i zaključuje da se u narednom periodu sva pažnja mora usredsrediti na razvoj postojeće drumske infrastrukture, odnosno na uklanjanje niza kritičnih ,,crnih tačaka” na crnogorskim drumovima.

Autoput, Telekom i dužničko ropstvo

Da crnogorska vlast nije ozbiljno prišla ideji izgradnje autoputa viđelo se nakon što je proćerdala sav novac od prodaje Telekoma početkom 2005. godine. A građane je ranije bjesomučno uvjeravala da će upravo od tih sredstava krenuti autoput prema sjeveru. Pare su potrošene, a Crna Gora će još dugo ostati jedina zemlja u Evropi bez ijednog kilometra autoputa. Međunarodne finansijske institucije i ekonomski eksperti upozoravali su da bi tvrdoglavim insistiranjem na svom modelu gradnje, koji se većinom temeljio na izdvajanju novca iz budžeta u narednih 30 godina, Crna Gora mogla upasti u dužničko ropstvo.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo