Slobodan Pejović, bivši inspektor Centra bezbjednosti Herceg Novi, prvi je dobitnik Povelje Rifat Burdžović – Tršo, za svjedočenje o deporataciji bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku 1992. godine. „Povelju prihvatam kao nagradu, ali i kao opomenu, da se nikad ne ponovi ono što se desilo 1992. godine, kada su nevini ljudi, oni koji nijesu htjeli rat, ni da ratuju, dobježali u Crnu Goru, u Herceg Novi i druge gradove, i umjesto da budu primljeni i da im vrata budu otvorena, kao svakom koji bježi od pošasti, koji ne želi svoju ni smrt drugih, oni su deportovani direktno na stratište, odakle se nijesu nikada vratili”, rekao je Pejović, zahvaljujući se na priznanju. Nagrada je Pejoviću uručena prošle nedjelje u Podgorici. Objasnivši da je kao službenik MUP-a odbio da učestvuje u tome, Pejović je naveo da su „nevine žrtve, ma koje vjere bile, uvijek nevine”, a oni što su ih pogubili nemaju prostora za pravdanje. ,,Čovjek je iznad ideologije, vjere i interesa. Nema ideologije koja ima pravo na život čovjeka”, kazao je Pejović. Novačni dio nagrade Pejović je poklonio Dječijem domu u Bijeloj. Ističući da je „svojim svjedočenjem i ponašanjem pokazao da mu je istina važnija od svega i da je moguće biti čovjek i kada to moguće nije isplativo”, predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori Šerbo Rastoder rekao je da je „Pejović prvi i jedini pripadnik crnogorske policije koji je u tom zločinu progovorio na pravi način, javno ga osuđujući”. Povodom obilježavanja šest godina od donošenja Deklaracije kojom je „prihvaćeno vraćanje historijskog i tradicionalnog imena Bošnjak, a koju je potpisalo 148 intelektualaca”, član Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić poručio je da „uvažavanje prava na ličnu identifikaciju nikome nije davalo prava da od jednog istog, koji se samo statistički iskazao kroz dva imena, naprave dva naroda”. On je podsjetio prisutne da „Bošnjaci u Crnoj Gori još nemaju izgrađene institucije”.

KORUPCIJA NA UNIVERZITETU CRNE GORE
Dokazi u sumnje

Istraživanje CEMI-ja i Centra za građansko obrazovanje pokazalo je da 70,1 odsto građana smatra da ima korupcije u obrazovnom sistemu Crne Gore. Rezltati istraživanja, koji su porezentovani na konferenciji CEMI-ja i CGO-a, početkom ove sedmice, naljutili su metodologa Miloša Bešića, koji je na tom skupu predstavljen kao specijalni izaslanik rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića.  Nejasno je kako je Bešić postao specijalni rektorov izaslanik, koliko se zna niko ga na tu funkciju nije izabrao. Ali, Bešićev izbor nije jedini sporan. Prema pisanju medija i izbor rektora Predraga Miranovića, osporio je nedavno Upravni sud, na osnovu ranije tužbe Radenka Pejovića, jednog od kandidata za rektora. Bešić je osporio i kvalitet i podatke istraživanja CEMI-ja i CGO o korupciji u obrazovanju. Informacije u ovom istraživanju nijesu dobre i sakupljene su na nedogovoran i neprofesionalan način, rekao je Bešić prilikom prezentacije rezultata, uz objašnjenje da govori u ime univerziteta.  Predstavnik CEMI-ja Zlatko Vujović optužio je Bešića da mu je cilj ,,da se stvori konfuzija”. Vujović je kazao da Bešić zloupotrebljava položaj izaslanika rektora da bi sačuvao monopol na tržištu, kao metodolog CEDEM-a i vlasnik nove agencije koja se bavi ispitivanjm javnog mnjenja, te da pokušava sebi dati isključivo pravo da je on ,,taj koji u Crnoj Gori ima težinu da kaže istinu”. Korupcija u obrazovanju dio je opšte, endemske korupcije koja je zarobila zemlju i prema brojnim izvještajima Evropske komisije, Stejt departmenta i ostalih relevantnih organizacija ugrožava reforme u Crnoj Gori.

BANKARSKI SEKTOR
Rast depozita 47 miliona

Neto rast depozita u Crnoj Gori, u prvih 15 dana marta, prema preliminarnim podacima, iznosio je 47 miliona EUR, saopštio je predsjednik Savjeta CBCG Ljubiša Krgović. On je ocijenio da je ključ za vraćanje depozita uvjerenje građana da su banke sigurne. ,,Tome će svakako dodatno doprinijeti i predstojeći proces dokapitalizacije bankarskog sistema. Prema procjenama menadžera banaka, može se očekivati da će se kroz proces dokapitalizacije kapital banaka povećati za najmanje 150 miliona eura”, saopštio je Krgović na sastanku sa guvernerom Centralne banke Luksemburga Ivom Meršom. Još jedan ohrabrujući podatak je, kako je dodao Krgović, da je u prva dva mjeseca ove godine, prema preliminarnim podacima, Crna Gora imala neto priliv stranih direktnih investicija od 58 miliona EUR. ,,Ovo je veoma važno, prije svega imajući u vidu da u ovom periodu nijesmo imali velikih projekata, već da teku i mali projekti, odnosno da se strani inestitori nijesu povukli iz Crne Gore”, konstatovao je Krgović. Krgović je podsjetio da je crnogorska privreda u velikoj mjeri zavisna od priliva stranog kapitala, tako da jedna velika investicija može preko noći izmijeniti poslovnu klimu.