Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 963

Objavljeno prije

na

miodrag-gvozdenovic

OPTUŽNICA PROTIV MIODRAGA GVOZDENOVIĆA

Upleten u dvije afere

Miodrag Gvozdenović, bivši izvršni direktor Luke Bar, koji je bio i predsjednik barskog DPS-a, jedan je od rijetkih javnih funkcionera i kadrova vladajuće partije protiv koga je istraga rezultirala optužnicom. Specijalni tužilac za organizovani kriminal Stojanka Radović tereti Gvozdenovića i deset njegovih saradnika da su, zloupotrebljavajući službeni položaj, oštetili kompaniju za preko milion eura. Protiv Gvozdenovića, bivše finansijske direktorice Luke Bar Izabele Todorović, predsjednika sindikata Zorana Ostojića, potpredsjednice sindikata Aleksandre Lukić i blagajnice Slavice Jović tužilaštvo je, ne navodeći konkretne razloge, predložilo produženje pritvora. U krivičnoj prijavi protiv, sada već optuženih, policija tvrdi da su Gvozdenović, Ostojić i Todorovićeva bez znanja borda direktora nabavili 14 putničkih vozila vrijednih oko četvrtinu miliona eura. Bivši direktor Luke Bar i bivša finansijska direktorica Izabela Todorović se u prijavi sumnjiče i da su korišćenjem viza kartica nelegalno stekli preko 100 hiljada eura. Bivšim zaposlenim u Luci Bar na teret se stavlja i da su napravili ogroman manjak u blagajni tako što su retroaktivno knjižili naloge zaostalih ličnih primanja i falsifikovali gotovinske račune preduzeća koja se bave opravkom vozila i prevozom te da su na osnovu njih podizali novac sa blagajne. Policijska akcija i optužnica uslijedile su nakon što je član borda direktora Luke Bar iz redova SDP-a Miodrag Iličković prije više od godinu podnio krivičnu prijavu uz dokumentaciju o neregularnostima u radu te kompanije. Uz ime Gvozdenovića vezuje se još jedna afera. Optužnicom iz jula 2008. on se tereti da je sklapao ugovore sa povlašćenim firmama i tako nanio štetu svojoj kompaniji od preko milion eura. Tužilaštvo je tvrdilo da je Gvozdenović nelegalne aranžmane pravio sa podgoričkim firmama Fab lajv i Krisma trejd, kao i sa italijanskom špediterskom firmom Portolevante. U startu se tvrdilo da je Gvozdenović firmu oštetio za preko pet miliona eura, ali tokom istrage ta je suma umanjena čak pet puta.  Poslije otvaranja istrage protiv Gvozdenovića zatraženo je i proširenje istrage protiv sadašnjeg izvršnog direktora Luke Bar Sloba Pajovića, koga je kao poslanika DPS-a štitio imunitet. Vijeće barskog suda obustavilo je istragu protiv Pajovića sa obrazloženjem da tužilaštvo nije uspjelo u roku koji mu je sud dao da obezbijedi dozvolu parlamenta za krivično gonjenje.

P. KOMNENIĆ

 

PLJEVLJA
Selektivno prema NVO

Nevladina organizacija Greenyouth iz Pljevalja ima dosta primjedbi na odnos tamošnje vlasti prema civilnom sektoru kad je riječ o poštovanju zakonskih propisa vezanih za trošenje sredstava budžeta. ,,Bilo bi pošteno da opštinska kasa prestane da bude ‘kasica-prasica’ koju će da prazni ko kako hoće, kad mu zatreba i koliko mu treba”, navodi se u saopštenju te NVO, koje je potpisao Dejan Kovačević. On tvrdi da se Nacrt budžeta u posljednjih nekoliko godina ne predočava široj javnosti na adekvatan način i da građani ne znaju na što se troši njihov novac. U toj NVO predlažu da organi lokalne uprave građanima putem pošte na kućne adrese upute ankentne listiće na kojima upisali šta smatraju najprioritetnijim potrebama u narednoj godini. Time bi znatno pomogli organima uprave da što bolje isplaniraju šta iduće godine u Pljevljima treba graditi, popraviti, kako unaprijediti životnu sredinu, za šta upotrijebiti sredstva namijenjena obrazovanju i kulturi, kako najracionalnije raspodijeliti novac za dječiju i socijalnu zaštitu ili nešto drugo. I ove godine se nastavlja dosadašnja praksa da se sredstva za projekte  NVO-ima dodjeljuju selektivno od strane komisije koja je u potpunom konfliktu interesa (od sedam članova komisije za raspodjelu sredstava NVO-ima, njih šest imaju svoje nevladine organizacije) jer svake godine jedne te iste organizacije dobijaju sredstva za realizaciju svojih projekata, a da pritom niko ne zna na koji način je potrošen novac, a još manje šta je po tom projektu urađeno. Niko od građana nema nikakve konkretne koristi od novca koji se na ovakav način dodijeli nekoj od NVO-a. Jednostavno, to je bačen novac poreskih obveznika Pljevalja, kaže Kovačević.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo