Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 967

Objavljeno prije

na

protest-centrala-skadar

PROTEST PROTIV GRADNJE NUKLEARKE U ALBANIJI
Transparenti i na crnogorskom

Ne nuklearnoj elektrani, Stop atomskoj bombi, Ne smrti i rađanju deformisane djece, samo su neki od natpisa koji se ovih dana mogu vidjeti u centru Skadra. Stanovnici najvećeg mjesta na sjeveru Albanije, čiji region broji oko 300 hiljada ljudi, zapanjeni su vijestima da se u neposrednoj blizini tog grada planira izgradnja nuklearne elektrane. „Pozivamo našeg premijera Salji Berišu da na pragu parlamentarnih izbora ne učini grešku koja bi ga mogla skupo koštati”, rekli su medijima građani Skadra. Sjever Albanije je tradicionalno uporište Berišine Demokratske stranke. Opšti izbori u toj zemlji biće održani krajem juna, ali predizborna kampanja traje već nekoliko mjeseci. Predsjednica albanskog Parlamenta Jozefina Topali, Skadranka, rekla je da su napisi o nuklearki samo medijske špekulacije, dok je načelnik Skadarskog okruga Madžid Cungu pozvao građane da „ne potpadnu pod uticaj onih snaga koji žele da u predvečerje izbora politički profitiraju od čitave ove priče”. To nije spriječilo ekologe, studente i građane Skadra da 26. aprila, na dan tragedije u Černobilju, protestvuju protiv najave izgradnje atomske centrale u njihovom gradu. Oni su kazali da se ta odluka može donijeti samo nakon sprovedenog referenduma. Na jednom transparentu na crnogorskom jeziku bilo je napisano: Zajedno protiv nuklearke. M. CANKA

CCP TRAŽI ZAŠTITU UNESKO-a
Metalna crkva na sudu

crkva-na-rumijiCrnogorska pravoslavna crkva najavila je da će podnijeti tužbu Međunarodnom sudu u Strazburu protiv administracije države Crne Gore koja odbija da izvrši konačno rješenje o uklanjanju metalne crkve koju je mitropolit SPC instalirao na vrh planine Rumije.Predsjednik Odbora za promociju interesa CPC Stevo Vučinić kaže Crnogorska crkva ne može dopustiti da metalni objekat na Rumiji bude „svojevrsna prijetnja i objava rata beogradske patrijaršije našoj zemlji, kao i katolicima i muslimanima iz grada Bara i njegove okoline”. Zato smo Generalnoj konferenciji Konvencije o zaštiti nematerijalne baštine UNESKO-a podnijeli zahtjev da nas stavi pod njegovu visoku zaštitu, kaže Vučinić.Prema njegovim riječima, zahtjevom se apeluje da podstakne i pomogne da se s vrha Rumije ukloni limeni objekat, tumul vrati u prvobitno stanje a obred iznošenja Vladimirovog krsta na Rumiju obnovi i sačuva u nepromijenjenom obliku, kako se to radi vjekovima. U manastirima podrumijskog kraja, kako tvrdi Vučinić, obitavaju strani državljani “koji podstrekavaju izgon katolika i muslimana iz barskog kraja i podstiču useljavanje stranih državljana da bi promijenili etničku sliku grada Bara”.

ISHRANA
Pola građana gojazno

Gojaznost nije samo problem dalekog zapadnog svijeta, kako se do sada mislilo u ovdašnjim krajevima. Oko 55 odsto odraslog stanovništva u Crnoj Gori ima višak kilograma, podaci su Instituta za javno zdravlje. Ono što više brine: čak 21 odsto mališana u drugoj godini života prekomjerno je uhranjeno, saopštila je Zorica Đorđević, iz Instituta. Ona je na prezentaciji projekta o unapređenju znanja o ponašanju potrošača hrane u zemljama zapadnog Balkana istakla da u Crnoj Gori postoji veliki rizik od pojave nezaraznih bolesti, prije svega gojaznosti. Crnogorski građani u odnosu na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije zaostaju u potrošnji voća i povrća. ,,Daleko visoko u potrošnji nam učestvuju slatkiši i ulja sa gotovo 30 odsto, a zdravstvene preporuke su od pet do 10 odsto. Naše stanovništvo vrlo malo u ishrani koristi ribu”, istakla je Đorđević. Zbog važnosti ishrane po zdravlje građana pokrenut je prošle godine trogodišnji projekat Fokus Balkans u zemljama zapadnog Balkana. Cilj projekta je unapređenje znanja i razumijevanja o ponašanju potrošača hrane u zemljama zapadnog Balkana. Nikakvo istraživanje nije potrebno da se utvrdi da dobar procenat ovdašnjeg stanovništva nema ni za onu domaću mršavu potrošačku korpu. A zdrava hrana košta.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo