Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 991

Objavljeno prije

na

Monitor devetnaest godina kasnije
Na vjetrometini

Kada je izašao prvi broj Monitora, crnogorskog nezavisnog nedjeljnika, teško je bilo povjerovati u to da će i devetanest godina kasnije za Monitor biti toliko posla opisanog u ovoj njegovoj tadašnjoj poruci: „Mi želimo da ‘uznemiravamo’ čitaoce s ciljem stvaranja aktivnog i mislećeg javnog mnjenja… Mi hoćemo da kritički govorimo o svemu, da demistifikujemo i detabiliziramo sve i tako doprinesemo stvaranju zdravog društva”.
U međuvremenu Crna Gora je vratila nezavisnost, ali je daleko od najbitnijih principa za koje se Monitor zalaže skoro dvije decenije – da postane moderna evropska država i otvoreno, demokratsko društvo. Umjesto toga, ona je danas država razorene privrede, država malog broja ljudi sa ogromnim bogatstvom i privilegijama i velikog dijela stanovnika koji dnevno troše dolar; ona je zemlja zarobljena u siromaštvu, kriminalu i korupciji i jedina u Evropi sa dvije decenije nepromijenjenim režimom za koji se ni po kakvim kriterijumima ne može reći da je demokratski. Monitor od svog osnivanja živi s druge strane takve Crne Gore. Žilavo se opire i istrajava u neravnopravnoj borbi sa raznim pritiscima i prijetnjama koje režira vlast, dokazujući iz broja u broj da je i ovdje moguć građanski otpor nasilju i bezumlju. Opstaje uprkos svemu, insistirajući na slobodnom novinarstvu i kritičkoj riječi i zbog toga je neprekidno surovo kažnjavan. Trenutni saldo tog nepokora je i desetak sudskih tužbi teških stotine hiljada eura. Ali, zato Monitoru stiže snažna podrška slobodnomislećih ljudi da istraje. Jedno od takvih priznanja stiglo nam je prošle nedjelje iz Pariza.

R.M

 

MINISTARSTVO SPOLJNIH POSLOVA FRANCUSKE
Nemjerljiv doprinos Monitora

Na ceremoniji u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske održanoj prošle nedjelje u Parizu, Monitorov prijatelj dr Mišel Bono (Michel Bonnot) odlikovan je ordenom Legije časti. Jedna od njegovih zasluga za dobijanje ordena je i humanitarni rad na teritoriji bivše Jugoslavije u vrijeme posljednjih ratova. U svom govoru Bono je rekao da je Crna Gora jedna od njegovih sedam porodica i zahvalio Monitoru i njegovoj tadašnjoj novinarki Dragici Ponorac što su mu otkrili koliko je važna uloga medija u prevenciji konflikata i u borbi protiv destrukcije i razaranja. Ocijenio je da je Monitorov doprinos da Crna Gora izabere pravu stranu u istoriji nemjerljiv i citirao poziv princa Nikole Petrovića crnogorskim rezervistima koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, objavljen u Monitoru 1991. godine: »Ako moje ime još uvijek nešto znači u Crnoj Gori, crnogorski vojnici, molim vas, dezertirajte«. Dragica Ponorac i Mišel Bono su 1992. godine osnovali Fondaciju Pravo na riječ (Droit de parole), koja je pomagala antiratne i antinacionalističke medije na Balkanu da se održe u neprijateljskom okruženju i pokrenula Radio brod koji je početkom devedesetih emitovao antiratno usmjereni program za bivšu Jugoslaviju. Bono je dao i omaž Crnoj Gori što je primila 100 000 kosovskih izbjeglica u vrijeme 1999. godine kada je on bio u dobrotvornoj misiji na Kosovu.

Odbačena krivična prijava protiv Miomira Mugoše
Impresionirani gradonačelnikom

Državno tužilaštvo odbacilo je kao neosnovanu, krivičnu prijavu izdavača „Vijesti”, preduzeća „Dejli presa”, protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše zbog napada na urednika i fotoreportera lista Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića, sa obrazloženjem da se Mugoša nije nasilnički ponašao 5. avgusta. U rješenju, koje je potpisala Sanja Jovićević, zamjenik osnovnog tužioca, odbacuje se krivična prijava protiv Miomira Mugoše, jer nema elemenata za krivično djelo nasilničko ponašanje za koje je prijavljen, niti drugog za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Advokat »Dejli presa« Branislav Lutovac smatra da se rješenjem o odbacivanju krivične prijave nastavlja pravna parodija u ovom predmetu. »Od samog početka vidjelo se da je tužilaštvo impresionirano personalnošću glavnih aktera napada na novinare „Vijesti” i to predstavlja srž problema u cijeloj ovoj pravnoj stvari koja je dovedena do aspurda”, tvrdi Lutovac.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo