Povežite se sa nama

FOKUS

Ima neka naša veza

Objavljeno prije

na

U četvrtak 15. oktobra u sedam sati po lokalnom vremenu desetine policajaca pod punom ratnom opremom upale su na jahtu Maui’u maloj marini u luci Santa Lusija kraj glavnog grada Urugvaja – Montevidea. Tu su zaplijenile više od dvije tone kokaina i uhapsile dvije osobe: Urugvajca i osobu sa poljskim pasošem. Nedugo zatim, na drugom kraju svijeta u srpskom gradu Kragujevcu policija je uhapsila Željka Vujanovića, Nikolu Pavlovića i Marka Bulatovića. Beogradski mediji prenose da je Pavlović rodom iz Pljevalja, a Vorotović iz Nikšića. Svoj trojici je Specijalni sud u Beogradu odredio pritvor do 30 dana jer su osumnjičeni za međunarodni šverc kokaina iz Južne Amerike ka Evropi. Vujanović je menadžer kragujevačkog kluba Casino u vlasništvu crnogorskog biznismena Darka Šarića (39). Vorotović i Pavlović iz Beograda su građevinski preduzimači. Prema drugim beogradski medijima, Vorotović radi u obezbjeđenju diskoteke Maksimus u Kotoru, a Vujanović, prema spekulacijama u javnosti, slovi za „ozbiljnog igrača”. Po tim medijima Vorotović, Vujanović i Pavlović, nemaju dosijee u srpskoj i crnogorskoj policiji.

Noćni klub Casino otvoren je prije pet godina. Ispred lokala su često parkirani najluksuzniji automobili beogradskih tablica. U njemu nije bilo većih incidenata niti hapšenja, a važi za okupljalište mlađih generacija.
U pritvoru u Urugvaju se prema informacijama beogradskog dnevnika Blic nalazi Anastazije Martinčić, hrvatski državljanin koji je uhapšen na brodu Maui. Uhapšeni urugvajski državljanin je ubrzo pušten.

Kako je saopštila ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, urugvajske vlasti su djelovale na osnovu informacija koje su dobile od srpske bezbjednosne službe (BIA) i američke Administracije za suzbijanje droga (DEA). Prema tom saopštenju, vrijednost narkotika je procijenjena na 120 miliona eura, ali se ona na ulici više nego udvostručuje, oko 250 miliona.

U nastavku istrage o švercu više od dvije tone kokaina iz Južne Amerike u utorak su u Kragujevcu uhapšeni Radan Adamović (34) i Dejan Rakić (33), a u Beogradu Miloš Pandrc (27). U srijedu su u Beogradu uhapšeni crnogorski državljani Dragan Labudović (36) i Milan Krapović (33). Tako je broj do sada uhapšenih u ovoj akciji porastao na devet, dok za još nekoliko pripadnika klana, takođe osumnjičenih za ovu pošiljku kokaina, tragaju policije Argentine i Urugvaja. Politika primjećuje kako postoje određene pretpostavke da se oni ne skrivaju u ovim zemljama, već da se nalaze na brodu za koji se pretpostavlja da prevozi ka Evropi pošiljku kokaina koja nije zaplijenjena na jahti Maui.

Izvor Blica iz vrha srpske policije rekao je početkom nedjelje da će dalja istraga biti usmjerena ka organizatoru šverca kokaina, navodno – „kontroverznom biznismenu iz Crne Gore”. ,,On je svoje poslove, prije svega u oblasti ugostiteljstva i nekretnina, proširio i na Srbiju,” naveo je list. Sagovornik Blica iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova navodi i da osumnjičeni organizator već duže u Beogradu važi za jednog od najmoćnijih biznismena u poslovima nekretnina, ugostiteljstva, ali ima i velikim uticaj u srpskom podzemlju i u vlasti.

Kako saznaje Blic, srpska policija i BIA su na tragu organizatoru. ,,Uhapšeni se sumnjiče da su radili za narko-klan, ali njihov položaj u kriminalnoj hijerarhiji nije visok. Istraga polako ide ka vrhu piramide ovog klana koji će biti razotkriven. BIA i policija nastavljaju akciju i može se očekivati još hapšenja, naveo je izvor Blica blizak istrazi.

Politika pak piše kako protiv čovjeka za koga se, zasad, samo pretpostavlja da je glavni organizator pošiljke kokaina još nije podnijeta krivična prijava, jer nijesu prikupljeni materijalni dokazi koji bi mogli da budu validni u sudskom procesu. On se, prema saznanjima srpskih službi bezbjednosti, nalazi u Crnoj Gori.

Po istim informacijama, nalazi se na jednoj privatnoj klinici na crnogorskom primorju gdje se oporavlja od povreda zadobijenih u vatrenom obračunu sa svojim „poslovnim partnerom”, sa kojim se, navodno, sukobio zbog zajedničkih poslova.

Istraga protiv narko-klana odgovornog za šverc više od dvije tone kokaina nastavlja se i u Južnoj Americi. Kako su objavili argentinski mediji, njihovi istražni organi još tragaju za brodom Bond koji, kako se sumnja, prevozi manji dio tovara kokaina.

Policije Argentine i Urugvaja trgaju i za četvoricom državljana Srbije, kao i za dvojicom Argentinaca. Srbi su, prema pisanju tamošnje štampe, u posljednjem trenutku napustili jahtu „Maui” i na kojoj su uhapšeni izvjesni Anastazije Martinčić, kao i urugvajski državljanin. Martinčić koji je prema pisanju argentinskih medija, imao nekoliko pasoša, među kojima i hrvatski, se navodno policiji predstavio kao hrvatski advokat i preduzetnik. Prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, Martinčić je državljanin Hrvatske i radio je u Lučkoj kapetaniji u Puli. Ranije je hapšen pod sumnjom za ubistvo i privođen zbog protivzakonitog branja školjki. Jedan od četvorice Srba koji su u bjekstvu platio je 260.000 eura jahtu Maui.

U presretnutim razgovorima narko-dileri spominju dvije jahte – Maui, na kojoj je pronađeno 50 paketa kokaina, i Bond, gdje policije Argentine i Urugvaja sumnjaju da je 20 paketa. Plan je bio da se droga sa jahti prebaci na prekookeanski brod koji bi išao ka Evropi, preko Južne Afrike. Kokain bi zatim bio prebačen na manje brodove koji bi ga prevezli do različitih evropskih luka. Tu se pominje i crnogorska luka Bar.

Narko-klan koji stoji iza pošiljke više od dvije tone kokaina zaplijenjenog u Urugvaju prošvercovao je u aprilu nepoznatu količinu droge na jednom prekookeanskom brodu, piše najtiražniji argentinski list La Nasion.

Ova hapšenja, navodi urugvajska štampa, otkrila su moćnu kriminalnu organizaciju koji vode srpski državljani.
Portparol argentinskog suda je poručio: „Očekujemo da će poslije hapšenja u Srbiji nastati domino efekat koji će dovesti do razotkrivanja čitave mreže”.

U Urugvaju ubrzano se priprema spaljivanje zaplijenjenog kokaina. Strahuje se da bi „narkosi bjegunci”, mogli da organizuju upad u državne magacine i otmu natrag dragocjeni plijen. Ipak, svi se slažu da je ovoga puta policijska saradnja preko okeana savršeno funkcionisala i da će, s obzirom na okolnosti, Srbija, Urugvaj i Argentina na tom planu trajno biti u bliskom kontaktu.

Urugvajska policija je iz straha od moguće odmazde narko-dilera pojačala zaštitu svih osoba koje su učestvovale u akciji zapljene kokaina. Urugvajska policija je saopštila da je dan poslije otkrivanja droge u pristaništu Santjago Vaskez, u kojem žive zaposleni u luci, na brutalan način ubijena jedna žena, ali u saopštenju nije navedeno da li to ubistvo ima veze sa zaplijenjenim kokainom.
Mediji u Urugvaju i Argentini navode da „srpska mafija” planira osvetu i da je zbog toga angažovana mornarička obavještajna služba koja već dva dana vodi računa o bezbjednosti policajaca koji su učestvovali u akciji. Posebne mjere bezbjednosti uvedene su i u zatvoru u kojem se nalazi jedina osoba protiv koje je do sada pokrenut postupak u vezi ovog slučaja.

Crnogorski biznismen Darko Šarić (39) iz Pljevalja, koga srpski mediji dovode u vezu sa višemilionskim tovarom kokaina zaplijenjenog u Južnoj Americi, prema saznanjima srpskih bezbjednosnih službi, navodi tabloid Alo, tijesno je navodno sarađivao sa Sretenom Jocićem (47), zvanim Joca Amsterdam. Alo saznaje da su svi dilovi prekinuti kada se Jocić, zbog sumnje da je organizovao ubistvo hrvatskog novinara Iva Pukanića, krajem aprila našao iza rešetaka i Šariću navodno ostao dužan 1,5 miliona eura!

Alo je tabloid iz švajcarske medijske kuće Ringier, u kojoj su takođe, dnevnici Blic i 24 časa, a odnedavno i nedjeljnik NIN.

Jocića su domaći i strani mediji nazivali balkanskim kraljem droge, a Šarić se posljednjih dana u javnosti pominje kao naručilac 2,1 tone kokaina. Do sada srpsko tužilaštvo i policija nijesu potvrdile tu informaciju.

Josif Mićković, advokat Darka Šarića demantovao je navode da njegov klijent ima bilo kakve veze sa zaplijenjenim kokainom i aktuelnom istragom, najavljujući tužbu protiv dnevnika Dan, koji je prvi, u opisu srpske policije, prepoznao pljevaljskog biznismena.

Alo piše da je Šarić, prema nezvaničnim informacijama iz policije, više od mjesec dana pod prismotrom BIA i policije.

Neimenovani sagovornik tabloida je naveo da su navodno prikupljeni mnogobrojni dokazi o umiješanosti pljevaljskog biznismena u šverc kokaina. Jedan od uhapšenih Vorotović je, kako se sumnja, bio glavna veza u krijumčarskom lancu i navodno je trebalo da obezbijedi ulazak kokaina iz Južne Amerike u barsku luku, koja već nekoliko godina slovi kao jedno od važnih tranzitnih čvorišta preko kojih kokain iz Južne Amerike ulazi u Evropu. U januaru 2005. italijanska policija je otkrila tovar tegole nafilovan sa 200 kilograma kokaina, koji je iz Venecuele, preko italijanske Đoje Tauro i Bara putovao do Novog Sada. Dvije godine kasnije, makedonska policija je na granici sa Srbijom zaplijenila 400 kilograma kokaina koji je, ispostavilo se, takođe iskrcan u Baru.

U timu koji je pokušao da prošvercuje preko dvije tone kokaina zapaženo mjesto pripada crnogorskim državljanima. Upadljivo je da u presijecanju tog lanca nije bilo crnogorske policije i tajne službe

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo