Povežite se sa nama

INTERVJU

JOVANA MAROVIĆ, POLITIKON MREŽA: Tehnička vlada ili bojkot

Objavljeno prije

na

Bojkot izbora je scenario koji najmanje priželjkujem. Ipak, ukoliko izmjene zakonodavstva budu kozmetičke i DPS nastavi sa zloupotrebama, onda bi opozicija trebalo da zauzme zajednički stav i iznese procjenu u kakvoj se atmosferi izbori održavaju. Ako odlučite da izađete na izbore u nepromijenjenim uslovima, a uporno insistirate da u Crnoj Gori nikada nisu održani pošteni izbori, onda se ne možete pozivati na krađu izbora

 

MONITOR: Upozorili se ove sedmice da se formiranje tehničke vlade nameće kao jedino rješenje koje bi moglo jednim dijelom da pomogne i obezbijedi okvir za kontrolu izbora. Zašto tako mislite?

MAROVIĆ: Dosadašnji izbori su nas naučili da se neregularnosti dešavaju na tri nivoa. Prvi se odnosi na manjkavo zakonodavstvo koje onemogućava potpunu transparentnost i ne uvodi dobre prakseu ovoj oblasti. Po pravilu državni organi su do sada usvajali samo ona rješenja koja su morali pod pritiskom sa međunarodnih adresa, paje reforma izbornog zakonodavstva i dalje nepotpuna, te danas možemo govoriti o nizu rješenja koja bi trebalo unaprijediti. Drugi nivo zloupotreba i neregularnosti je onaj koji se odvija u samim institucijama. One su politizovane, ne sprovode zakonodavstvo dosledno, vrše kontrolu selektivno i instrument su u rukama vladajuće partije koja zloupotrebljava javne resurse u izborne svrhe. Najzad, treći nivo se odnosi na uticaj na same birače, kroz pritisak na zaposlene u javnom sektoru, korisnike nekog od socijalnih davanja, ali i na ”neopredijeljene” koji iz dogovora za vlašću izlaze ”bogatiji” za nekoliko desetina eura.

Zbog svega navedenog, mislim da je kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva moguće jednim dijelom odgovoriti samo na prvi izazov, dok je jedino rješenje koje je ”u igri” protiv zloupotreba iznutra – kontrola institucija od strane opozicionih predstavnika. Ukoliko ključne institucije budu kontrolisane u dužem vremenskom periodu, odnosno najmanje 10-12mjeseci prije izbora koliko bi trebalo da traje mandat tehničke vlade, onda bi se jednim dijelom uticalo i na treći rizik, iako ne u potpunosti.

MONITOR: Koliko smo daleko od tog modela? S jedne strane vlast to želi da izbjegne po svaku cijenu, a s druge opozija je u neprekidnim razmiricama. I sami ste kazali da je njihovo jedinstvo „nemoguća misija“.

MAROVIĆ: Ponovno uspostavljanje tehničke vlade, nakon eksperimenta zvanog Vlada izbornog povjerenja iz 2016. godine, nikada nije bilo izvjesno, a sudeći po komentarima iz DPS-a sve smo dalje od takvog rješenja. I pored niza opstrukcija tokom 2016. godine, odsustva koordinacije i neslaganja u opozicionim redovima, uticaja na birače na sam dan izbora iznošenjem podataka o terorističkom aktu, rezultat na parlamentarnim izborima je bio tijesan. Otuda je razumljivo zašto DPS ne želi tehničku vladu i zašto se boji fer političke utakmice. I prilikom formiranja Vlade izbornog povjerenja DPS je od starta onemogućio da ona ostvari svoju misiju i to odlaganjem njenog uspostavljanja, ograničavanjem kontrole i vremenski i suštinski. Moj utisak je da su zaposleni u javnom sektoru ušuškani odsustvom bilo kakve odgovornosti, te uvjerenjem da sistem posjeduju. Kako drugačije objasniti tumačenje da ne treba ispoštovati zakon, jer je zaključak Vlade iznad zakona.

Što se, pak, opozicije tiče, naviknuti na njenu razjedinjenost, svakodnevno ”ratovanje” putem medija, nemogućnost da za gotovo 30 godina izgrade snažnu alternativu DPS-u, mislim da bi građanke i građani bili više iznenađeni da opozicione partije pokažu ozbiljnost i ponude jasnu platformu za rješavanje krize nego time što je razjedinjena.

MONITOR: Drugi uslov za održavanje fer i demokratskih izbora, po vama, su izmjene izbornog zakonodavstva. Koliko to zaista može doprinijeti, imajući u vidu zarobljene institucije, i koje su to ključne stvari koje treba promijeniti?

MAROVIĆ: Iz razloga koje sam već navela, mislim da je unapređenje izbornog zakonodavstva  samo jedan segment rada na obezbjeđivanju uslova za fer i demokratske izbore. Isto tako, ni najbolja rješenja ne znače ništa ako se ne primjenjuju. Poslednje istraživanje javnog mnjenja Balkanskog barometra pokazuje da se 59% crnogorskih građana ne slaže sa konstatacijom da se zakoni primjenjuju jednako na sve. Institucije nije moguće izgraditi preko noći, a isto tako je nemoguće govoriti o tom jačanju dok god su na čelu institucija lojalni DPS kadrovi koji su najčešće nagrađivani tim pozicijama za brojna kršenja zakona. Afera ”Koverta” je najbolje pokazala kako sistem funkcioniše i ponudila obrazac po kojem institucije (ne)djeluju, odnosno kako izigravaju zakone, kriju informacije, proglašavaju se nenadležnima po potrebi.

Iako ni jedna opoziciona partija nije izašla sa sveobuhvatnim modelom kontrole, ipak su ključne stvari prepoznate: promjene na čelu institucija i kontrola unutar Agencije za sprečavanje korupcije, Državne izborne komisije, proaktivno djelovanje Tužilaštva, i slično. Čišćenje biračkog spiska je aktuelno pred svake izbore i to bi svakako trebalo da bude jedan od važnijih zadataka i predstavlja pravi izazov, dok je nalaženje načina za adekvatnu kontrolu i provjeru analitičkih kartica takođe jedno od pitanja koje se nameće kao bitno za regularnost izbora.

MONITOR: Nema ni mnogo vremena do izbora?

MAROVIĆ: Da, situaciju dodatno komplikuje izuzetno ograničeno vrijeme za rad na izbornom zakonodavstvu, a to je tek nešto više od tri mjeseca. Ipak, vjerujem da je uz sugestije zainteresovane javnosti, u prvom redu nevladinih organizacija koje u kontinuitetu prate izbore, i u ovom vremenskom okviru moguće dosta uraditi. Opet, bez tehničke vlade i takav pomak neće značiti ništa.

MONITOR: Zašto je bojkot izbora rješenje koje najmanje priželjkujete, kako ste rekli?

MAROVIĆ: U idealnim okolnostima koje priželjkuju oni kojima je stalo do demokratizacije,u oktobru 2020. godine bismo imali zaključak svih aktera u izbornom procesu da je napravljen okvir za fer izbore. U takvim uslovima ne bi bilo razloga da bilo koja partija bojkotuje izbore, a to bi bio i jasan signal zrelosti društva i odlučnosti da se krene u sledeću fazu demokratizacije. Zbog toga je bojkot scenario koji najmanje priželjkujem. Ipak, ukoliko izmjene zakonodavstva budu kozmetičke, ukoliko DPS nastavi sa zloupotrebama, onda bi opozicija trebalo da zauzme zajednički stav i iznese svoju procjenu u kakvoj se atmosferi izbori održavaju. U tom smislu bi trebalo i da odluče da li pod takvim uslovima žele da učestvuju u izbornoj utakmici. Ako odlučite da izađete na izbore u nepromijenjenim uslovima, a uporno insistirate da u Crnoj Gori nikada nisu održani pošteni izbori, onda se ne možete pozivati na krađu izbora nakon što ste ostvarili loš rezultat, niti uzimati zloupotrebe kao razlog što je DPS opet pobijedio. To je kvaka 22,i nije nepoznanica da u Crnoj Gori postoje ozbiljni problemi koji se odnose na zloupotrebe izbornih prava. Stoga mislim da bi  bojkot pokazao zašto je Crna Gora još uvijek, rečnikom Freedom House-a, polukonsolidovana demokratija, odnosno zašto ima elemente zarobljene države. Sa druge strane, opozicija bi po prvi put stavila viši cilj iznad partikularnih interesa. Ali do tog, kao što sam rekla, najmanje poželjnog scenarija, opozicija mora da uradi sve kako bi dala svoj doprinos unapređenju uslova. U to svakako ne spadaju svakodnevne razmirice. Najzad, potencijalna odluka o bojkotu izbora imala bi smisla samo ako je donesu sve opozicione političke partije.

MONITOR: Za jesen su najavljeni masovni građanski protesti u organizaciji ”Odupri se”. Kako vidite tu snagu i koliko je ona važna za organizovanje fer i demokratskih izbora?

MAROVIĆ: Građanke i građani bi trebalo da budu glavni pokretač promjena i oni bi trebalo uporno da podsjećaju šta su to demokratske vrijednosti i na čemu bi društvo trebalo da počiva. Talas protesta koji je Crnu Goru, ali i ostale države regiona, zahvatio krajem prošle i početkom ove godine, dao je nadu da je takva svijest ojačala kod građanki i građana, te je svakako važno što proljećnji protesti nisu bili samo prolazna epizoda. Budući da vladajuća partija u Crnoj Gori zagovara proces integracije isključivo retoričkii kako bi se što duže zadržala na vlasti, a opozicija razmišlja samo o prelivanju glasova unutar sopstvenih redova, građanke i građani su najpozvaniji da ih pozovu na odgovornost i bore se za svoja prava.

MONITOR: Uskoro će biti organizovan Kongres DPS-a. Ne očekujete promjene?

MAROVIĆ: DPS neće praviti značajnije zaokrete u svojoj politici,  a isto tako ne očekujem ni bitne kadrovske promjene na čelu ove partije, na šta ukazuju i dosadašnji predlozi iz opštinskih odbora. Ova partija je i do sada ”uspješno odolijevala” trendu podmlađivanja i takve promjene su bile više simbolične. Posmatrajući rukovodeću strukturu DPS-a stiče se utisak da nije prošlo 30 godina, a jasno je i da je kadar ove partije izuzetno uspješan u transformisanju i prebacivanju iz uloge i ulogu. Ova poslednja uloga ”jedinih koji su sposobni da reformišu i demokratizuju državu” će biti aktuelna bar još neko vrijeme i može biti promijenjena isključivo ako ova partija osjeti da joj vlast izmiče.

MONITOR: Objavljuju se novi snimci savjetnika predsjednika države Milana Roćena. Ovoga puta on u razgovoru sa Zoranom Lazovićem, kontroverznim funkcionerom bezbjednosnih službi i kontroverznim biznismenom Rankom Ubovićem. U razgovoru on kaže da ne bi trebalo da “za**bavaju” Duška,  (Golubovića), ali “dozvoljava” da slobodno mogu “za**bavati” premijera Duška Markovića. Šta  govore ovi snimci?

MAROVIĆ: Razgovori koje vodi savjetnik predsjednika države i dugogodišnji ministar inostranih poslova Milan Roćen sa nekadašnjim visokim funkcionerom ANB-a koji trenutno obavlja funkciju pomoćnika direktora policije i biznismenom čiji poslovi prate velike državne poduhvate sa ogromnim uvećanjem državnog duga su indikativni zbog načina na koji se govori o kadrovskim pitanjima i daje i jasnu sliku da je interes uskog kruga ljudi zajedno sa partijskim interesom, koji je poistovjećen sa državnim, a ispred je javnog.

 

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

ALEKSANDAR ZEKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Kritikuju nas i vlast i opozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti

 

MONITOR: Savjet je nakon proslave Dana nezavisnosti zatražio od direktora Uprave policije Veselina Veljovića da saopšti da li je tog dana bilo hapšenja, pošto  su se pojavili snimci na kojima se vide javna okupljanja, koja su u to vrijeme još zabranjena. Da li ste dobili odgovor?

ZEKOVIĆ: Nakon dvije požurnice, dobili smo podatak za koji osnovano sumnjamo da objektivno ne održava stanje sa terena. Obaviješteni smo da su policijski službenici podnijeli krivične prijave protiv tri lica zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivična djela protiv zdravlja ljudi. U pogledu rasvjetljavanja tuče u Nikšiću ocijenili smo da je policija postupala  brzo i efikasno kao i kod napada na pravoslavnog sveštenika u Baru.

MONITOR: Da li činjenica da nema hapšenja zbog javnog okupljanja tokom Dana nezavisnosti, dok se zbog istog  hapse  predstavnici Mitropolije, govori o selektivnoj primjeni zakona od strane policije? .

ZEKOVIĆ: Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti. Naša je odgovornost da podržimo policiju u neselektivnom postupanju ali i obaveza da je prozovemo ukoliko nije dosljedna u primjeni zakona. Ne možemo još uvijek reći konačnu ocjenu jer smo Upravi policije ukazali i na određene snimke, posebno na onaj sa mauzoleja na Lovćenu, povodom kojih nam još nije odgovoreno. Mogu konstatovati da se nijesmo štedjeli da proaktivnim i preventivnim djelovanjem spriječimo povredu prava, neselektivnu primjenu zakona ali i da podržimo i pomognemo profesionalni rad policijskih službenika kako bi se odbacile kvalifikacije da je crnogorska policija zapravo partijska policija.

MONITOR: Kakav je nalaz Savjeta o postupanju poliicije otkako je proglašena pandemija? Da li ste i koja sve prekoračenja konstatovali?

ZEKOVIĆ: U uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, pristupili smo aktivnom praćenju poštovanja ljudskih prava pri postupanju policije. Naročita je pažnja posvećena tretmanu uhapšenih građana. Tokom intenzivnog postupanja, policija se generalno ponašala odgovorno i profesionalno. Ipak, registrovali smo slučaj prekoračenja ovlašćenja, prebijanje mladića u Pljevljima. Uočili smo i određene greške policije kao posljedicu neprofesionalnog postupanja zdravstveno-sanitarnih inspektora. Vjerujemo da će se o tome više govoriti, posebno od strane Ombudsmana. Vlada Crne Gore je, preko svoje Uprave za imovinu, potpuno zanemarila uslove za boravak osoba lišenih slobode. Zbog loših uslova i prenatrpanosti u pritvoru smo često i oštro reagovali, rekao bih opravdano i sa priličnim uspjehom. Jedini smo bez zadrške prozivali državno tužilaštvo zbog prekomjernog zadržavanja građana koji krše zdravstvene propise. Pokazano je nerazumijevanje prema stvarnim kapacitetima i uslovima policijskog pritvora. Zadražni građani su bili bez bitnijih primjedbi na postupanje osoblja u policijskom pritvoru što je značajan napredak u radu policije.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SAFETA BIŠEVAC, KOLUMNISTKINJA BEOGRADSKOG DNEVNIKA DANAS: Vele, da nemamo Vučića pomrli bismo od korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija korona virusa je u Srbiji više nego zloupotrijebljena. Aleksandar Vučić i njegova SNS se trude da sve politički iskoriste, pa su to uspjeli i sa pandemijom. Njihovi simpatizeri su ubijeđeni da bi se u Srbiji ponovio ,,italijanski scenario” da nije bilo Vučića. Čovjek ne zna da li da plače ili da se smije

 

MONITOR: Kako glasi najnoviji zvanični izvještaj o epidemiji korona virusa u Srbiji?

BIŠEVAC: U sredu, 27. maja je saopšteno da je u poslednja 24 sata preminula jedna osoba od KOVID-19, a registrovano još 48 novih slučajeva zaraze.  Na bolničkom lečenju su 622 pacijenta, od kojih 10 na respiratoru. Od početka epidemije, a prvi slučaj je zabeležen 6. marta,  testirano je skoro 230 hiljada, a registrovano 11.275 zaraženih. Umrlo je 240 ljudi, procenat smrtnosti je 2,13 odsto. Oporavilo se 6.277 obolelih.

MONITOR: Koje su mjere još na snazi?

BIŠEVAC: Najuočljivije je da putnici u gradskom prevozu u Beogradu uglavnom nose maske i rukavice, bar oni srednje i starije generacije. Mladi većinom ne poštuju nikakve mere. Na pijacama, u prodavnicama, tržnim centrima, kao i ostalim zatvorenim objektima takođe se mogu videti ljudi s maskama, ali sve su ređi. Preporučeno je nošenje zaštitne opreme i na radnim mestima. Na ulici se građani trude da drže rastojanje, ali sve je mnogo opuštenije.

MONITOR:Je li Srbija spremno dočekala epidemiju?

BIŠEVAC: Epidemiju nisu spremno dočekale ni mnogo veće, bogatije i razvijenije zemlje, pa kako bi onda Srbija? Ako je korona iznenadila Francusku,  Italiju i Španiju, šta od Srbije da očekujemo?  Ipak,  mislim da smo prošli bolje od mnogih. Zaostajemo za većim delom bivše Jugoslavije, Hrvatskom i Crnom Gorom, na primer, ali u poređenju sa ostatkom kontinenta nismo loši. Verujem da su za to zaslužni ljudi na terenu, zaposleni u bolnicama, lekari, medicinske sestre, tehničari, vozači, spremačice… Pandemija virusa KOVID-19 je pokazala da su bolje prošle zemlje koje su očuvale državni zdravstveni sistem nego one koje su sve privatizovale.  U Srbiji je, ipak, pored silnih problema i nedostatka para, opstao državni zdravstveni sistem.

MONITOR:  U februaru je na konferenciji za novinare rečeno da je korona virus najsmješnija epidemija …

BIŠEVAC: Svašta se moglo čuti na toj konferenciji za novinare. I da treba da idemo u šoping u Milano i da rakija leči koronu. Posle nekoliko dana, vlast je ,,okrenula ćurak” i na ulicama se pojavila vojska, koja je počela da čuva bolnice, domove za stare, migrantske centre, proglašeno je vanredno stanje, predsednik Vučić je govorio da će nam groblja biti mala… Od smeha i tvrdnji da Srbi imaju gene otporne na koronu, za nekoliko dana smo prešli 180 stepeni i ušli u fazu panike i histerije, imali smo karantin po tri dana.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NIJAZ SKENDERAGIĆ, POTPREDSJEDNIK SAVEZA ANTIFAŠISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA BiH: Svojevrsni praznik antifašizma u Sarajevu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U BiH je donijet  opaki virus neofašizma i nacionalizma, koji već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli. Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa napaćene BiH

 

MONITOR: Povodom nedavne mise u Sarajevu ustašama stradalim  u Blajburgu članovi Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH, i drugi građani antifašisti, organizovali su  komemorativnu šetnju kako bi se odala pošta žrtvama ustaškog režima. Koje su najvažnije poruke sa tog  antifašističkog skupa?

SKENDERAGIĆ: Sarajevo nikada nije bilo na pogrešnoj strani istorije. Kroz istoriju je Sarajevo preživjelo mnoga razaranja, ubijanja koja su kod njegovih stanovnika izazvala prkos i inat da se odupru svim nevoljama.

Nije u redu da se usred jednog antifašističkog, slobodarskog Sarajeva, koje se još liječi od dva krvava rata, dosipa so na rane tako što se održava misa onima koji su počinili neke od najkrvavijih zločina u ovome gradu.

Poruka, koju je poslalo građansko, antifašističko Sarajevo, pozitivno je odjeknula u cijelom svijetu i regionu. Bio sam ponosan na svoje sugrađane koji su jednom tihom, dostojanstvenom, komemorativnom šetnjom odavali poštovanje žrtvama ustaškog režima u Sarajevu bez ijednog incidenta.

Bio je ovo jedan od najvećih vjerskih i etnički miješanih antifašističkih skupova u BiH posljednjih decenija. Bio je to svojevrsni praznik antifašizma  u Sarajevu. To je svima nama koji volimo svoj grad i svoju domovinu dalo neku nadu i podstrek da se vrijedi boriti za bolje sutra.

MONITOR: Jeste li zadovoljni odzivom građana, je li među njima bilo poznatih ličnosti iz kulture i politike?

SKENDERAGIĆ: Onako masovan odziv građana Sarajeva učinio je ukupni dojam još impresivnijim i veličanstvenijim. Bezbroj uglednih i poštovanih ljudi je defilovalo taj dan – umjetnika, redatelja, glumaca, medicinskih radnika, književnika, sportista, poznatih i dragih Sarajlija. Ono što me posebno obradovalo jeste veliki broj mladih. Na mene je naročito emotivan dojam ostavilo to što se tih dana, kako u medijima tako i na društvenim mrežama, oglasio veliki broj potomaka nevino stradalih Sarajlija koji su pisali o svojim djedovima, bakama, stričevima i rođacima koje su ustaše surovo mučile i svirepo ubijale.

MONITOR: Misa, koja je održana pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, bilo je još jedno miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. Zašto vam to rade susjedi?

SKENDERAGIĆ: Nama u BiH je donijet  jedan opaki virus neofašizma i nacionalizma. Taj opaki virus, evo već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli.

Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa ove napaćene BiH. Nikako da nas, ako već neće da nam pomognu,  bar ostave na miru da sami rješavamo svoje probleme i gradimo ljepšu budućnost. Znate kako se kod nas kaže: kad se u Beogradu i Zagrebu nakašlju, mi u BiH dobijemo upalu pluća.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo