Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE VLAST RASPRODALA I ZALOŽILA SVE ZNAMENITOSTI KOLAŠINA: Spomenici za plate

Objavljeno prije

na

Gotovo nijedna od najstarijih i najljepših kolašinskih zgrada više nije opštinsko vlasništvo. Objekti, koji bi, da su nadležni bili ažurniji i imali više osjećaja za nasljeđe svoje varoši mogli biti i dio turističke ponude, odavno ili su prodati ili su stavljeni pod hipoteku za neki od kredita, kojima lokalna vlast pokušava da spasi grad od finansijskog kolapsa. Na investitore i dinamiku adaptacije jednog broja tih objekata koji su sada u privatnom vlasništvu ne mogu uticati, kažu u lokalnoj vlasti. Za one pod hipotekom iz Opštine obećavaju da ih neće prepustiti bankama.

Jedna od najstarijih zgrada u Kolašinu nalazi se u Ulici Boška Rašovića, tik pored Trga Vukmana Krušćića. Građena je na samom početku XX vijeka, najvjerovatnije 1901. godine. Pripadala je staroj kolašinskoj trgovačkoj porodici Marića. Kako u knjizi Kulturno nasljeđe Kolašina navodi Draginja Kujović, neki aritektonski elementi na ovoj zgradi dati su u duhu secesije. U kući Marića, nakon što je nacionalizovana, bio je smješten sreski sud, a prije dvije godine je prodata za 120 000 eura podgoričkom preduzeću, čiji je vlasnik Nebojša Bošković. Do sada ništa nije rađeno na toj zgradi, a njen trenutni izgled jasno govori o višedecenijskoj nebrizi i neodgovornosti. Dok Bošković svake godine bar po jednom obeća da će radovi na adaptaciji ruševine „uskoro početi” dotrajala zgrada svakodnevno ugrožava živote prolaznika, a Kolašinci su već zaboravili na obećanja o „savremenom hotelu”, koji na toj lokaciji treba da nikne.

Još više nebrige vidi se na „zgradi Gorštaka”. Vlasnik je, takođe, Bošković a kupio je od Opštine prije osam godina za samo 80 000 eura. Najvjerovatnije da je građena 1920 godine. Prvi put se pominje 1930 godine kao prvi kolašinski hotel Grand, koji je imao sedam soba na spratu, a u prizemlji restoran, kafanu i recepciju. U hotel se ulazilo iz ulice koja se tada zvala Gavrila Principa. Sredinom 30-ih godina prošlog vijeka, Grand hotel postaje Hotel Boškovića. Taj objekat je bio centar života Kolašina između dva svjetska rata, a posjetile su ga i brojne poznate ličnosti tog vremena. Kasnije, u drugoj polovini prošlog vijeka, zgrada je nekoliko puta mijenjala namjenu, a bila je i vlasništvo FK Gorštak. Nekoliko godina u tom periodu predstavljala je centar za okupljanje sportista, ali i mnoga kulturna dešavanja.

Dok za zgradu „starog suda” obećava da će sačuvati njen pređašnji izgled, Bošković tvrdi da se bivši Grand hotel mora rušiti.

„Zgradu Gorštaka, nekadašnji hotel Boškovića, moraćemo srušiti, jer je u vrlo lošem stanju, ali će se graditi zgrada koja izgledom podsjeća na nekadašnji hotel, kako se to vidi na starim fotografijama”, kaže sadašnji vlasnik.

On se u nekoliko navrata žalio novinarima kako je u trgovini sa Opštinom „višestruko štetovao”, jer lokalna uprava dugo nije uspijevala da iseli stanare iz zgrade starog suda, pa je to, kako tvrdi, morao sam da učini i da za to plati.

Bošković je zbog toga svojevremno namjeravao i da tuži kolašinsku lokalnu vlast i traži 200 000 eura zbog štete koju je pretrpio. U međuvremenu je odustao od toga, jer, kako kaže, ima povjerenja u aktuelne opštinske funkcionere.

One objekte koje nije uspjela ili nije mogla, zbog zakonskih propisa da proda, Opština je dala kao zalog bankama za kredite. Tako je prošle godine pod hipoteku stavljen i Dom penzionera. Predsjednik Opštine Darko Brajušković dobio je „zeleno svijetlo” od zakonodavne vlasti da potpiše ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine na Dom penzionera čija je površina 102 m2 i pripadajuću parcelu površine 276 m2 kao garanciju za kratkoročno zaduženje od 70 000 eura kod Atlas banke.

Taj, kao i mnogi drugi krediti davno je iskorišten za isplatu zaostalih zarada za zaposlenih u lokalnoj upravi.

Brajuškovićev prethodnik Mileta Bulatović stavio je pod hipoteku čak i zgradu Centra za kulturu, u kojoj je smješten i Zavičajni muzej i gradska biblioteka. Prošle godine grad je umalo ostao bez zgrade, jer je zbog kašnjenja od skoro 600 dana Crnogorska komercijalna banka (CKB) priprijetila da će biti prinuđena da započne postupak namirenja duga vansudskom prodajom nepokretnosti koje su služile kao zalog.

Pored zgrade Centra za kulturu, pod hipoteku je za kredit od 320 000 eura, koji je uredno vraćan do prije tri godine godine, dato i dvorište od 715 m2.

U kolašinskoj opoziciji kažu da ne mogu da razumiju „opuštenost” lokalne vlasti kada je riječ o vraćanju kredita , gdje je zalog zgrada u samom centru grada. Oni tvrde da je vrijednost tog objekta i pripadajućeg placa oko dva miliona eura, pa je kako kažu prosto neshvatljivo kako je ta vrijednost rizikovana zarad kredita od 300 000 eura, koji je „uludo potrošen”.

„Tačno se vidi da od kako je Brajušković na toj funkciji nije vraćen ni jedan euro kredita uzetog od CKB. Kakve su to kredite oni vraćali kad nijesu uspjeli taj za koji je hipoteka stavljena na jednu od najstarijih zgrada u samom centru grada, gdje su prostorije nekoliko važnih ustanova”, kazao je odbornik te partije Panto Peković.

Kolašinska vlast je uzimala kredite ne vodeći računa o tome šta će ponuditi kao zalog, smatraju u Demokratskom frontu. Prema riječima predsjednika izbornog štaba kolašinskog DF Aleksandra Dožića krediti su korišteni za javnu potrošnju, bez ikakve kontrole i mjere.

„Zbog toga je danas kolašinska Opština najzaduženija u Crnoj Gori. Ono što će ostaviti aktuelna vlast za sobom su posljedice koje će se godinama sanirati”, kazao je Dožić.

Nasuprot tome, Brajušković tvrdi da se drugačije nije moglo. Prema njegovim riječima, do sada Opština nije prepustila bankama ni jedan objekat, pa se to neće dogoditi ni ubuduće.

„Zanemarujete činjenicu da smo više milona duga uspjeli da vratimo u minule dvije –tri godine. Neke od kredita i hipoteka smo naslijedili, kada Demokratska parija socijalista, iako u vladajućoj koaliciji, nije imala realnu moć da utiče na važne odluke. Kolašincima će ostati najstarije zgrade ovog grada, za koje se slažem da imaju značajnu istorijsku i kulturnu vrijednost”, obećava prvi čovjek grada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo