Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO NACIONALNI PARKOVI BRINU O BOTANIČKOJ BAŠTI U DULOVINAMA: Bašta bez botaničara

Objavljeno prije

na

O jedinoj Botaničkoj bašti planinske flore u Crnoj Gori  godinama ne brine ni jedan botaničar, već zaposleni iz NPCG koje nijesu imali gdje drugo da rasporede. Za neprocjenjivo  biljno blago zaduženi su jedan stručni saradnik za održivi razvoj i dvoje bivših ugostiteljskih radnika. Od kako je Danijel Vincek Baštu poklonio državi,  samo tokom kratkog perioda pažnja usmjerena na taj  spomenik prirode  bila je adekvatna i stručna

 

Gospođa Zora  Marjanović Vincek,  čiji je pokojni muž Danijel Vincek državi  poklonio svu svoju zaostavštinu- Botaničku baštu planinske flore i kuću u Kolašinu,  kaže da više ne može da razgovara o stanju u kojem je sada taj zaštićeni prostor. Ne želi  više da govori ni o svojoj poziciji i udjelu u očuvanju „neprocjenjive oaze prirodne raznovrsnosti“, kako nazivaju Baštu  kojom, godinama, upravlja preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).

Marjanović Vincek je, međutim, prije pola godine,  novinarima ispričala da  su razočarenje i zabrinutost jedino što osjeća,  pet godina nakon što su ona i njen pokojni suprug poklonili državi Botaničku baštu. Akcentovala je mnogo činjenica, zbog kojih smatra da bi  taj spomenik prirode   mogao biti napovratno  devastiran. Među njima su i nedstatak stručnog kadra, prevodioca, novca da se stanje u Bašti održava na nivou koji zahtijeva status tog prostora, ali i obaveza prema višedecenijskom naučnom naporu  Vinceka i njegovih saradnika iz cijelog svijeta. Kazala je i da NPCG ne zanima zaštićeni prostor kojim gazduju. Nakon toga je prekinula komunikaciju sa medijima.

Kako su neki njeni prijatelji objasnili Monitoru, Marjanović Vincek nema dozvolu upravljača da daje izjave. To je, kažu, regulisano  skoro obnovljenim ugovorom o privremenim i povremenim poslovima na kojim je angažovana u Bašti,  nakon što je zakonom zaštićena lokacija prešla u državno vlasništvo. Navodno, tvrde,  supruga pokojnog Vinceka i dalje je krajnje nezadovoljna načinom na koji se  se upravlja Botaničkom baštom, jer o mnogobrojnim primjercima planinske flore ne brine trenutno ni jedan botaničar. U jedinoj crnogorskoj Botaničkoj bašti sada je oko 400 različitih biljnih vrsta, među kojima veliki broj endemičnih, a više od 80 su ljekovite biljke.

U Dulovinama je, pored Marjanović Vincek, troje zaposlenih iz NPCG koji bi, navodno, trebalo da nastave predani Danijelov naučni i entuzijastični  rad. Međutim, prema pouzadanim informacijama ni upravnik Bašte ni ostalih dvoje zapošljenih nijesu kvalifikovani za taj posao. Dvoje su, zapravo, bivši ugostiteljski radnici u nekadašnjem restoranu na Biogradskom jezeru, za koje nije bilo drugog radnog mjesta u okviru NPCG.

Botanička bašta planinske flore nastala je 1981. godine kao plod znanja, truda i rada Vinceka, njegove prve supruge Vjere, a uz pomoć profesora Vukića Pulevića. Zacrtali su i dostigli cilj da se na površini od 646 metara kvadratnih, na 1.018 metara nadmorske visine, sakupe, prikažu i promovišu najvažniji autohtoni predstavnici flore crnogorskih planina. Kategorisana je kao zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode, i zakonom zaštićena već skoro tri decenije. Brigu i predanost Bašti, zajedno sa Vincekom nastavila je njegova druga supruga Zora. Tako je bilo sve do 2018. godine, kada su, tri godine prije Danijelove smrti, odlučili da je poklone državi.

U ugovoru  o poklonu piše da se  upravljač, NPCG, obavezao da će snositi troškove redovnog godišnjeg održavanja Bašte, kao i troškove održavanja Vincekove kuće. Prema ugovoru o poklonu njegova supruga je radno angažovana da vodi računa o biljkama. Troškovi redovnog godišnjeg održavanja zaštićenog prirodnog dobra, prema procjeni koju je dostavilo  NPCG, za prvu godinu iznosili su 69.580, a za svaku sljedeću 47.880 eura.

U jesen prošle godine, Marjanović Vincek je novinarima ispričala kako je  jedinu  adekvatnu brigu o Bašti upravljač pokazao dok je na čelu NPCG  preduzeća bio Elvir Klica. Tvrdila je da,  nakon toga,  NPCG spomenik prirode u Dulovinama nije zanimao. “Nemam od koga da tražim stručni savjet, nemam s kim da idem na teren. Sada treba ići na teren i donijeti nove biljke. Oko 28 biljnih vrsta se osušilo, to je uobičajeno, ali smo ih redovno i obnavljali. Od svog novca sam kupovala treset, i svojim novcem sam oplemenila ulaz u Baštu i mjesto gdje se može sjesti sa gostima. Ranije smo imali prevodioca, a tu je bio i Danijel koji je govorio nekoliko jezika. Sada nema prevodioca, a ja mogu da komunicram samo na francuskom. NPCG kad govori o svojoj turističkoj ponudi, ne pominje Baštu, kao da ne postoji….”, kazala je tada ona.

Marjanović Vincek je više puta razmišljala o rakidu ugovora sa državom, ali i upozoravala na novogradnju na placevima oko zaštićenog područja, zbog čega joj je, kaže, onemogućen prilaz s jedne strane i Bašta se vizuelno “zatvara”. Njeni prijatelji kažu kako je neshvatlivo da u „spomeniku prirode, zaštićenom od države, nema ni jedne stručne osobe  za prepoznavanje i nabavku biljnog materijala iz prirode“. Objašnjavaju da su sada angažovani nestručni ljudi, u mjeri da „ne razlikuju korov od visokoplaninske biljke“.

Baštu u Dulovinama tokom minulih godina obilazili su  brojni naučnici iz gotovo cijelog svijeta koji su željeli dodatna znanja o crnogorskoj planinskoj flori. Nekadašnju ideja je bila i  da Danijelova zaostavština pripadne Prirodnjačkom muzeju.  Vincek je poslednje godine svog života proveo tražeći nasljedinka, a njegova želja je bila da Baštu  pokloni državi, koja će obezbijediti upravljača. Muzej nije dobio finansijsku podršku države da preuzme upravljanje zaštićenim prirodnim dobrom u Dulovinama, pa je  odlučeno da pripadne  NPCG.

Botaničari su mnogo puta  objašnjavali  da je značaj tog spomenika prirode višestruk i izuzetno značajan. Između ostalog, “i zbog realizacije taksonomskih ili vegetacijskih projekata”. U toj kolekciji živih biljnih taksona profesori biologije iz srednjih škola i sa Univerziteta držali su predavanja učenicima i studentima,  Iz  NPCG kažu da poštuju sve obaveze i odredbe ugovora o poklonu. To, objašnjavaju, “uključuje redovno održavanje i unapređenje Botaničke bašte, kao i sprovođenje svih mjera potrebnih za njeno očuvanje i zaštitu”. Takođe, tvrde, da su omogućili da taj prostor “ostane dragocjeno prirodno dobro koje će služiti zajednici i budućim generacijama”.

“Botanička bašta Dulovine ima ukupno tri zaposlena i gospođu Vincek, koja je angažovana po osnovu ugovora o djelu. Pored nje, radno je angažovan stručni saradnik za održivi razvoj i dva zaposlena koja se brinu o održavanju samog objekta i zelenih površina unutar Botaničke bašte”, objašnjavali su ranije iz NPCG. Najavili su da će i iznaći dodatne izvore finansiranja, kao što su grantovi i donacije. Ni tokom minulih pola godine, ipak, uprokos tim obećanjima, nije bilo vanrednih ulaganja u Dulovine. Botaničku baštu, minulog ljeta, posjetilo je 600 turista. Ne tako davno, podsjećala je ranije supruga pokojnog Vinceka, samo tokom jedne sezone više hiljada ljudi dolazilo je  u Dulovine.

 

Ko je bio Danijel Vincek

Vincek je rođen 7. juna 1926. u Zagrebu, gdje je maturirao realnu gimnaziju 1946. U toku Drugog svjetskog rata bio je omladinski aktivista i ilegalac, a od novembra 1944. do aprila 1945. borac u Zagorskom odredu NOB-a.. Nakon diplomiranja na Spoljnoj trgovini u Beogradu, radio je u Jugoelektru, Industrijaimportu (preseljava se u Titograd 1960), Pamučnom kombinatu, Servisimportu, i konačno u Generalexportu Beograd – filijala Titograd od 1977. do 1988.Njegov život u Kolašinu obilježio je i ekološki aktivizam, a Botanička bašta je bila njegova “naučno-istraživačko-publicistička radionica”.Vincek je koautor brojnih izdanja iz oblasti botanike i planinarstva. Bio je i planinar, pa, kako se može pročitati u njegovoj biografiji, gotovo da ne postoji planinski vrh u Crnoj Gori koji nije osvojio. Osvajao je i planinske vrhove na prostoru ex Jugoslavije, ali i one u svijetu. Govorio je njemački, italijanski, ruski, francuski i engleski jezik… Znao je latinski i više slovenskih jezika. U njegovu čast proglašena je i biljka sa Prokletija Alchemilla vincekii Plocek.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo