Povežite se sa nama

MONITORING

Kako se kalio kapital

Objavljeno prije

na

Kada su, koncem osamdesetih, započeli uspon na vlast bili su kao od iste majke: mršavi džemperaši iz skromnih porodica. Danas, nakon dvije decenije neprekidne vladavine, teško da bi sami sebe prepoznali. Odnarođeni milioneri koji se sumnjiče za korupciju i organizovani kriminal, sa ful opremom sumnjivog porijekla: vile, jahte, skupi automobili, biznisi u zemlji i inostranstvu… Doktori snalaženja.

Ana, Milo i Aco Đukanović rođeni su u tipičnoj crnogorskoj porodici toga doba. Skromno i odmjereno. Glava familije postaje sudija Vrhovnog suda, pa sedamdesetih iz porodične kuće u Nikšiću prelaze u Titograd, gdje, kod željezničke stanice, od države dobijaju stan. Nakon osnovne i srednje škole podmladak Đukanovića počinje svoj uspon. Ka moći.

Milo Đukanović nije imao gotovo ništa. Nije bio ni punoljetan (17 godina) kada se učlanio u Savez komunista, 1979. Već tokom studija ekonomije u rukovodećim je organima omladinskih organizacija. Potom član CK SKJ. Na prvim višestranačkim izborima 1990, izabran je za poslanika, zatim slijedi prvo radno iskustvo – premijer. Onih godina koje počinju januarom, uz ostale mlade, lijepe i pametne, sa govornica je obećavao: ,,Umjesto raspodjele siromaštva mi nudimo mogućnost za sticanje materijalnih i duhovnih vrijednosti”. Ispostaviće se: sebi i svojima.

Dvije decenije i kusur kasnije, na Đukanovićevoj ruci je platinasti sat vrijedan 106.076 eura. Američki Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo (ICIJ) i Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva objavili su da Đukanović posjeduje ili kontroliše imovinu i dionice u vrijednosti od minimum 14,7 miliona dolara. Konstatuju: u suprotnosti je to sa njegovom državničkom platom, koja nikada nije prešla 1.700 dolara. Internet sajt Top 20 list Đukanovića je svrstao na 20. mjesto najbogatijih svjetskih lidera. Čuveni britanski list The Independent piše da Đukanović ,,vrijedi” 10 miliona funti, te da se obogatio na misteriozan način, jer sa platom oko 1300 eura spada među najlošije plaćene evropske premijere. No, sve indicije upućuju da sedmostruki premijer ima mnogo više. Mnogo.

Jedan je od četiri osnivača preduzeća Univerzitats D.O.O. čija je djelatnost, prema podacima Registra privrednih preduzeća, nespecijalizovana trgovina na veliko. Đukanovićevo je 25 odsto imovine zavedene na Univerzitats: 12.832 m2 parcela, stečenih po osnovu poklona(!), na kojima se prostire 14.651m2 Univerziteta Donja Gorica. Osnivač je (sa kumom Vukom Rajkovićem, udio: pola-pola) firme Global Montenegro koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. To preduzeće vlasnik je u katastru zavedene imovine u Budvi, Podkošljun, površine 20.229 m2. Važno: to je prostor koji je prošle godine zahvatio požar (slučajno?), a gdje Đukanović sa kumom Rajkovićem (uz mig Opštine i resornog ministarstva) sada kani izgraditi turističko-stambeni kompleks. Istom djelatnošću, konsultantskim aktivnostima, bavi se još jedna Đukanovićeva firma (udio 100% ) Capital invest. Premijer je, zajedno sa bratom i sestrom, vlasnik većinskog paketa Prve banke (osnovane 1901. godine), koja širom Crne Gore, na ekskluzivnim lokacijama, posjeduje ogromnu površinu parcela i nekretnina.

Đukanović na svoje ime posjeduje 193 m2 stambenog prostora, pod Goricom, od čega je 73 m2 dobio na poklon od brata Aca. Sjetimo se – prije tačno dvije decenije, 1992, Đukanović je saopštio svoj naum: ,,Tek ću da budem bogat kada budem prestao da se bavim politikom”. Istina, malo je poranio. Ipak, ostao je dosljedan sebi. Prije pet godina, poručio je: ,,Planiram da napravim puno posla i da zaradim puno novca”. Toga se i bojimo.

I brat Aco počeo je od nule. Pričao je – prvi novac zaradio je ,,kopajući kanale i istovarajući vagone” na željezničkoj stanici nedaleko od stana koji je otac dobio nakon preseljenja. To je imalo dublji značaj: ,,Radio sam to, pa kad su me zaboljela leđa, onda sam počeo da mislim”. Mlađi Đukanović je, dakle, hodajući dokaz da se razmišljanje isplati. Ostalo je legenda. Bio je studentski aktivista i organizator žurki na fakultetu. Osnivač jednog od prvih privatnih crnogorskih preduzeća Maraton, koje se bavilo priređivanjem i promocijom koncerata. Ne smije ostati zaboravljeno – bio je i član žirija državne televizije na posljednjem zajedničkom nastupu za Pjesmu Evrovizije. Pobijedila je Bebi Dol i Brazil, Španija, Kolumbija…

I Aco, naravno, sada je multimilioner: vlasnik desetina hiljada kvadratnih metara zemljišta, poslovnih i stambenih prostora, akcionar preduzeća (Rudnik uglja 10 odsto, Republički zavod za urbanizam i projektovanje 75 odsto), osnivač firmi… I banke. Prve. U njoj posjeduje 46,48 odsto akcija. Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo njegovo bogatstvo procijenio je na 167 miliona dolara. Prema svemu sudeći cifra je potcijenjena.

U Podgorici, zapisano je u evidenciji nepokretnosti, na njegovo ime upisano je zemljište površine 8.466 m2 i 6.926 m2 poslovnog prostora, sve stečeno kupovinom. Centar grada: dvospratna zgrada koja je nekada pripadala PTT-u Crne Gore u Ulici Braće Zlatičanina, poslovni prostori kod stadiona FK Budućnost, zgrada od 1300 m2 u kojoj je sjedište Prve banke; dio zgrade u naselju Kruševac… Tu su i parcele u Nikšiću, Rastoci – 3.350 m2. Aco nije zapostavio ni jug. Naprotiv: u Kotoru, Dobroti, na atraktivnoj lokaciji uz more, posjeduje 3.723 m2 zemljišta stečenog odlukama državnog organa i, nešto, kupovinom. Na tom lokalitetu njegovi su i spomenici kulture – dvospratna zgrada DPO, DSZ i SIZ-a, površine 291 m2, tri pomoćne zgrade i ,,ruševina porodične stambene zgrade”. Skupa 614 m2. Pisao je Monitor o tome: ,,Zašto je kulturno nasljeđe, u vlasništvu države, ustupljeno privatnom licu? Možda za prvoboračke zasluge mlađeg Đukanovića u onim godinama kada je po kiši puštao muziku na mitinzima bratove DPS”.

Za Aca sjever je – Kolašin. Tamo, u Smailagića Polju i Šljivovicama, tik uz sestrićevih (Edin Kolarević) četrdesetak hiljada, posjeduje ,,tek” 275.414 m2 šuma. Osnov sticanja – kupovina. Ima se. I Đukanovićeva firma Invest nova D.O.O. (građevinski radovi) čiji je, skupa sa izvjesnom Chercor Co Limited, osnivač (udio: pola-pola), u Herceg Novom posjeduje parcele površine 4.849 m2. Skoro isto toliko (4.885 m2) navedena firma posjeduje i u Baru, na prestižnoj lokaciji – Topolica. Upada u oči: u katastru nije zabilježen podatak o osnovu sticanja prava barskih parcela.

Na Prvu, čije je poslovanje više puta bilo pod ozbiljnim sumnjama, Aco je zaveo još ,,ponešto”: Ulcinj – 61,753 m2 parcela; Sveti Stefan i Petrovac – 14.500 m2 zemljišta; Budva – 2600 m2 parcela i 900m2 stambenog i poslovnog prostora; Herceg Novi – dvadesetpeti dio hotela Metalurg; Šušanj – 554 m2; Cetinje – objekat površine 186 m2; Šavnik – parcela od 13.000 m2; Danilovgrad – 2951 m2; Nikšić – 52.000 parcela i više od 1000 m2 stambenog i poslovnog prostora… Ima li kraja? Aca Đukanovića ima i u knjigama: Momir Bulatović u insajderskoj ispovijesti Pravila ćutanja bilježi da je Aco ,,bio ključni igrač u brojnim prljavim poslovima”.

I sestri Ani solidno ide u životu. Kolarevićka, nekada sutkinja (Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda), sada je advokatica koja zastupa 80 odsto svih stranih kompanija i pojedinaca koji posluju u Crnoj Gori. Bila je posrednik u najvećim (sumnjivim) privatizacijama: Telekom, Jugopetrol, Željezara, Avala… Posjeduje akcije Prve banke, bila je jedan od vlasnika prve privatne gimnazije Luča za djecu moćnika (godišnja školarina 5900 eura), jedna je od četiri osnivača firme Edu cons D.O.O. koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i upravljanjem. I ona, kao i braća, nekretnine za trku ima. Prema podacima iz katastra, u Podgorici posjeduje četri stana (214 m2, 80 m2, 53 m2 i 42 m2) i dva poslovna prostora (157 m2 i 86 m2 ). Ukupno 632 m2. Sitnica za sestru.

Prema izvještaju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara Anino bogatstvo procjenjuje se na 3,5 miliona dolara. Sin Edin (Monitor je o tome detaljno pisao u prošlonedjeljnom tekstu Djeca dolaze) posjeduje biznise i nekretnine od Kolašina do Menhetna. Ostaće upamćene dvije njene izjave. Prva: ,,Da, vrlo sam moćna i uticajna”. I druga: ,,Ja sam čovjek od zakona”. I braća su ljudi od zakona. Premijer je, tako, više puta naglasio da je bogatstvo članova njegove porodice izraz njihove sposobnosti, a ne rođačkih veza. Sposobnost je čudo.

Privremeni lider DPS-a Svetozar Marović je, takođe, počeo skromno. Služba u Opštini, načelnik Uprave prihoda, predsjednik gradske vlade… Pa napredovanje po socijalističkoj vertikali: jednogodišnji mandat RK SSO Crne Gore (svakodnevno putovao na relaciji Budva – Podgorica), član Predsjedništva SK Crne Gore, generalni sekretar… Prisjećanja radi: stariji u partiji su mu prigovarali zbog nejasnog izražavanja i ,,strane terminologije”. Ali i zbog ljevičarskog buntovništva. Sada, on i njegovi posjeduju – Budvu i milione. U duhu samoupravljanja. Detalj: samo u jednom trenutku (2009) postao je bogatiji za 160 miliona eura kada je volšebno prijavio 816.928 metara kvadratnih zemlje u Budvi koje ranije nije pominjao. Umjetnička je filozofska duša. Tako su slike u njegovom posjedu procijenjene na 20.000 eura. Biblioteka (Markuze i društvo) mu broji 5.000 naslova.

Odakle su krenuli, a dokle stigli, u tekstu pomenuti i njima slični, lijepo oslikava slučaj potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića. Bivši direktor ANB-a i jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Mila Đukanovića, nakon diplomiranja u Kragujevcu (1983), aktivizma u Savezu komunista, te radnog angažmana u Rudniku olova i cinka Brskovo, dobio je premještenje u Podgoricu. Osim namještaja iz stana u Mojkovcu, Marković je početkom devedesetih u glavni grad prenio i fiksne radijatore za centralno grijanje! Formirana je i istraga koja je utvrdila: ,,Radijatori nijesu sastavni dio stana, te se zbog toga ne mogu otuđivati”.

Nakon njihove dvije decenije Crna Gora najviše liči na pomenuti mojkovački stan.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo