Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KANDIDATURA MILIVOJA KATNIĆA ZA SPECIJALNOG TUŽIOCA: Rat za mir i dalje traje

Objavljeno prije

na

Koncem 2011. godine u Podgorici je održana konferencija na temu Rat za mir – 20 godina kasnije, kao vid sjećanja na 6. decembar 1991. godine – jedan od najkrvavijih dana opsade Dubrovnika od strane JNA. Govorilo se, između ostaloga, i o učinku institucija u suočavanju sa prošlošću, sa posebnim akcentom na dubrovačko ratište. I, baš tada, na tom događaju , zbilo se svjedočenje koje će u godinama koje slijede na slikovit način ogoliti upravo ono o čemu se govorilo na skupu: koliko institucije ne žele da se suoče sa prošlošću.

Nekadašnji zatvorenik logora Morinj i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem Metodije Prkačin, optužio je tada sudiju Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katnića, da je, kao oficir KOS-a, odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Katnić je sada kandidat za Specijalnog tužioca Crne Gore. Zbog te kandidature su proteklih dana izrazile zabrinutost organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje.

Katnić je na skupu demantovao Prkačina koristeći i grube riječi govoreći da ovaj „laže”, te da mu „moral nije jača strana”. Kazao je i kako zna zašto ga Prkačin pominje. ,,I Vi i ja znamo da me pominjete zato što sam svjedok Vašeg beščašća i što se bojite da ne budem svjedok pred hrvatskim sudovima, to je zbog aktivnosti koje ste imali Vi i Vaš Pero Arkulin i neki naši oko ucjenjivanja kako se još kaže reketiranja bogatih Hrvata, kada ste im spašavali imovinu, za podebelu svotu maraka”.

Prkačin je sve demantovao, pa se, potom, ponudio i pravosudnim organima, da svjedoči. Od tada pa do danas ništa, niko ga nije zvao. U stvari ima nešto: Katnić figurira kao jedna od osoba koja bi mogla biti izabrana na poziciju glavnog specijalnog tužioca.

Još tada su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazile zabrinutost zbog načina reagovanja sudije Katnića, koji je, kako su kazali, grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje prema Prkačinu umjesto da argumentovano odgovori na prozivke o svom učešću na dubrovačkom ratištu. Nevladine organizacije su javno pozvale i Sudski savjet da se odredi o tome da li je sudija Katnić poslije takvog reagovanja dostojan svoje funkcije.

Ukazali su da je iz Katnićevog obraćanja javnosti očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja pa i tražili da tužilaštvo ispita navode iznijete na konferenciji, na kojoj je bila prisutna i državna tužiteljka Lidije Vukčević. Ništa.

Kako je Katnić ponovo aktuelizovan ovih dana, predstavnici HRA i CGO su se 8. juna ove godine javno obratili VDT-u Ivici Stankoviću. U saopštenju se, između ostaloga, navodi kako je izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa naglašen i u posljednjem Izvještaju o napretku koji je sačinila Evropska komisija. Pa zaključuje: ,,Mogućnost da na mjesto glavnog specijalnog tužioca bude izabran neko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima, pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela u nadležnosti glavnog specijalnog tužioca je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obaveza državnog tužilaštva da prije konačnog izbora ovo pitanje rasvijetli do kraja.”

Tea Gorjanc-Prelević iz HRA za Monitor tvrdi da je suština problema u tome što državni tužioci generalno nijesu zainteresovani za ratne zločine. ,,Da smo u državi vladavine prava, nadležni se ne bi smirili dok ne bi ispitali ozbiljne tvrdnje na račun sudije Apelacionog suda i onda o tome dali i zvanično obavještenje. Međutim, ovdje se oko toga niko nije potresao skoro četiri godine – na primjer, kandidatkinja za glavnu specijalnu tužiteljku Đurđina Ivanović, kojoj su i do sada u nadležnosti bili i ratni zločini.”

I Daliborka Uljarević iz CGO je sličnog stava. Za naš nedjeljnik kaže da rad glavnog specijalnog tužilaca, zajedno sa Agencijom za spriječavanje korupcije, treba konačno da doprinesu pojavi mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

,,U ovim organima bi trebalo da se nađu ljudi sa nesumnjivim stručnim kapacitetima, ali ne manje važno i sa neupitnim biografijama. Samo hrabri, u struci utemeljeni i ‘čisti’ tužioci mogu braniti svoj integritet, napraviti otklon od neprimjerenog političkog uticaja, postati opasni za organizovani kriminal i biti sposobni da shvate i brane koncept ljudskih prava i sloboda.”

Ona ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje najtežih krivičnih djela, uključujući i ratne zločine.

HRA i CGO u posljednjem zajedničkom saopštenju poručili su da nemaju ništa lično protiv sudije Milivoja Katnića, te da je stvar principa da se ispita tvrdnja da je učestvovao u ratnim zločinima imajući u vidu da bi u slučaju izbora za glavnog specijalnog tužioca mogao postati nadležan za gonjenje istih tih zločina.

,,Glavni specijalni tužilac konačno treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje za ratne zločine, uključujući i one na dubrovačkom ratištu, pa je neophodno da na tu poziciju bude izabrana osoba spremna da taj posao obavi stručno i nepristrasno. Zbog toga je u javnom interesu da se izrečene optužbe na račun sudije Katnića provjere, kako bi on, u slučaju izbora na tu poziciju, mogao svoj posao obavljati bez bilo kakvog opterećenja sumnji.”

Daliborka Uljarević podsjeća na širu sliku: Crna Gora bilježi izuzetno loš učinak kada su u pitanju procesuiranja ratnih zločina, na što nam zamjerku upućuju EK i EP kroz svoje izvještaje i rezolucije, a istovremeno se ono našlo i među mjerilima za Poglavlje 23.

,,Obaveza VDT-a je da ispita navode Metodija Prkačina, nekadašnjeg zatvorenika logora Morinj o prirodi angažmana sudije Milivoja Katnića na dubrovačkom ratištu, jer ukoliko na mjesto glavnog specijalnog tužioca dođe osoba koja nosi teret sumnje za ratne zločine to šalje veoma lošu poruku. To je pitanje principa, a ne ličnog odnosa prema Katniću. Činjenica da tužilaštvo od 2011. nije učinilo ništa da ove navode ispita je pokazatelj odnosa tužilaštva prema pitanju ratnih zločina koji mora iz temelja da se mijenja. Taj odnos se do sada kretao od političke zarobljenosti do potpunog ignorisanja, čime su problemi samo postali veći.”

Na jednom mjestu u izvještaju Evropske komisije piše ovo: ,,Crna Gora mora da osnaži svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Sve važni navodi o ratnim zločinima moraju da se sa dužnom pažnjom isprate.”

Naše institucije, vidimo, takve navode svojski ,,isprate”. Ali – pogledom. Što drugo i očekivati od institucija na čijem je čelu od devedesetih pa do danas ista garnitura onih po čijem se nalogu i ratovalo za mir.

Ili: kada Đukanović, gospodar Rata za mir, može sve ove godine da bude premijer, što tamo neki sudija Katnić, za koga se sumnja da je vršljao po dubrovačkom ratištu, ne bi mogao biti tužilac, pa bio on i specijalni.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo