Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KANDIDATURA MILIVOJA KATNIĆA ZA SPECIJALNOG TUŽIOCA: Rat za mir i dalje traje

Objavljeno prije

na

Koncem 2011. godine u Podgorici je održana konferencija na temu Rat za mir – 20 godina kasnije, kao vid sjećanja na 6. decembar 1991. godine – jedan od najkrvavijih dana opsade Dubrovnika od strane JNA. Govorilo se, između ostaloga, i o učinku institucija u suočavanju sa prošlošću, sa posebnim akcentom na dubrovačko ratište. I, baš tada, na tom događaju , zbilo se svjedočenje koje će u godinama koje slijede na slikovit način ogoliti upravo ono o čemu se govorilo na skupu: koliko institucije ne žele da se suoče sa prošlošću.

Nekadašnji zatvorenik logora Morinj i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem Metodije Prkačin, optužio je tada sudiju Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katnića, da je, kao oficir KOS-a, odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Katnić je sada kandidat za Specijalnog tužioca Crne Gore. Zbog te kandidature su proteklih dana izrazile zabrinutost organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje.

Katnić je na skupu demantovao Prkačina koristeći i grube riječi govoreći da ovaj „laže”, te da mu „moral nije jača strana”. Kazao je i kako zna zašto ga Prkačin pominje. ,,I Vi i ja znamo da me pominjete zato što sam svjedok Vašeg beščašća i što se bojite da ne budem svjedok pred hrvatskim sudovima, to je zbog aktivnosti koje ste imali Vi i Vaš Pero Arkulin i neki naši oko ucjenjivanja kako se još kaže reketiranja bogatih Hrvata, kada ste im spašavali imovinu, za podebelu svotu maraka”.

Prkačin je sve demantovao, pa se, potom, ponudio i pravosudnim organima, da svjedoči. Od tada pa do danas ništa, niko ga nije zvao. U stvari ima nešto: Katnić figurira kao jedna od osoba koja bi mogla biti izabrana na poziciju glavnog specijalnog tužioca.

Još tada su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazile zabrinutost zbog načina reagovanja sudije Katnića, koji je, kako su kazali, grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje prema Prkačinu umjesto da argumentovano odgovori na prozivke o svom učešću na dubrovačkom ratištu. Nevladine organizacije su javno pozvale i Sudski savjet da se odredi o tome da li je sudija Katnić poslije takvog reagovanja dostojan svoje funkcije.

Ukazali su da je iz Katnićevog obraćanja javnosti očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja pa i tražili da tužilaštvo ispita navode iznijete na konferenciji, na kojoj je bila prisutna i državna tužiteljka Lidije Vukčević. Ništa.

Kako je Katnić ponovo aktuelizovan ovih dana, predstavnici HRA i CGO su se 8. juna ove godine javno obratili VDT-u Ivici Stankoviću. U saopštenju se, između ostaloga, navodi kako je izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa naglašen i u posljednjem Izvještaju o napretku koji je sačinila Evropska komisija. Pa zaključuje: ,,Mogućnost da na mjesto glavnog specijalnog tužioca bude izabran neko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima, pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela u nadležnosti glavnog specijalnog tužioca je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obaveza državnog tužilaštva da prije konačnog izbora ovo pitanje rasvijetli do kraja.”

Tea Gorjanc-Prelević iz HRA za Monitor tvrdi da je suština problema u tome što državni tužioci generalno nijesu zainteresovani za ratne zločine. ,,Da smo u državi vladavine prava, nadležni se ne bi smirili dok ne bi ispitali ozbiljne tvrdnje na račun sudije Apelacionog suda i onda o tome dali i zvanično obavještenje. Međutim, ovdje se oko toga niko nije potresao skoro četiri godine – na primjer, kandidatkinja za glavnu specijalnu tužiteljku Đurđina Ivanović, kojoj su i do sada u nadležnosti bili i ratni zločini.”

I Daliborka Uljarević iz CGO je sličnog stava. Za naš nedjeljnik kaže da rad glavnog specijalnog tužilaca, zajedno sa Agencijom za spriječavanje korupcije, treba konačno da doprinesu pojavi mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

,,U ovim organima bi trebalo da se nađu ljudi sa nesumnjivim stručnim kapacitetima, ali ne manje važno i sa neupitnim biografijama. Samo hrabri, u struci utemeljeni i ‘čisti’ tužioci mogu braniti svoj integritet, napraviti otklon od neprimjerenog političkog uticaja, postati opasni za organizovani kriminal i biti sposobni da shvate i brane koncept ljudskih prava i sloboda.”

Ona ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje najtežih krivičnih djela, uključujući i ratne zločine.

HRA i CGO u posljednjem zajedničkom saopštenju poručili su da nemaju ništa lično protiv sudije Milivoja Katnića, te da je stvar principa da se ispita tvrdnja da je učestvovao u ratnim zločinima imajući u vidu da bi u slučaju izbora za glavnog specijalnog tužioca mogao postati nadležan za gonjenje istih tih zločina.

,,Glavni specijalni tužilac konačno treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje za ratne zločine, uključujući i one na dubrovačkom ratištu, pa je neophodno da na tu poziciju bude izabrana osoba spremna da taj posao obavi stručno i nepristrasno. Zbog toga je u javnom interesu da se izrečene optužbe na račun sudije Katnića provjere, kako bi on, u slučaju izbora na tu poziciju, mogao svoj posao obavljati bez bilo kakvog opterećenja sumnji.”

Daliborka Uljarević podsjeća na širu sliku: Crna Gora bilježi izuzetno loš učinak kada su u pitanju procesuiranja ratnih zločina, na što nam zamjerku upućuju EK i EP kroz svoje izvještaje i rezolucije, a istovremeno se ono našlo i među mjerilima za Poglavlje 23.

,,Obaveza VDT-a je da ispita navode Metodija Prkačina, nekadašnjeg zatvorenika logora Morinj o prirodi angažmana sudije Milivoja Katnića na dubrovačkom ratištu, jer ukoliko na mjesto glavnog specijalnog tužioca dođe osoba koja nosi teret sumnje za ratne zločine to šalje veoma lošu poruku. To je pitanje principa, a ne ličnog odnosa prema Katniću. Činjenica da tužilaštvo od 2011. nije učinilo ništa da ove navode ispita je pokazatelj odnosa tužilaštva prema pitanju ratnih zločina koji mora iz temelja da se mijenja. Taj odnos se do sada kretao od političke zarobljenosti do potpunog ignorisanja, čime su problemi samo postali veći.”

Na jednom mjestu u izvještaju Evropske komisije piše ovo: ,,Crna Gora mora da osnaži svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Sve važni navodi o ratnim zločinima moraju da se sa dužnom pažnjom isprate.”

Naše institucije, vidimo, takve navode svojski ,,isprate”. Ali – pogledom. Što drugo i očekivati od institucija na čijem je čelu od devedesetih pa do danas ista garnitura onih po čijem se nalogu i ratovalo za mir.

Ili: kada Đukanović, gospodar Rata za mir, može sve ove godine da bude premijer, što tamo neki sudija Katnić, za koga se sumnja da je vršljao po dubrovačkom ratištu, ne bi mogao biti tužilac, pa bio on i specijalni.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo