Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KANDIDATURA MILIVOJA KATNIĆA ZA SPECIJALNOG TUŽIOCA: Rat za mir i dalje traje

Objavljeno prije

na

Koncem 2011. godine u Podgorici je održana konferencija na temu Rat za mir – 20 godina kasnije, kao vid sjećanja na 6. decembar 1991. godine – jedan od najkrvavijih dana opsade Dubrovnika od strane JNA. Govorilo se, između ostaloga, i o učinku institucija u suočavanju sa prošlošću, sa posebnim akcentom na dubrovačko ratište. I, baš tada, na tom događaju , zbilo se svjedočenje koje će u godinama koje slijede na slikovit način ogoliti upravo ono o čemu se govorilo na skupu: koliko institucije ne žele da se suoče sa prošlošću.

Nekadašnji zatvorenik logora Morinj i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem Metodije Prkačin, optužio je tada sudiju Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katnića, da je, kao oficir KOS-a, odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu. Katnić je sada kandidat za Specijalnog tužioca Crne Gore. Zbog te kandidature su proteklih dana izrazile zabrinutost organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje.

Katnić je na skupu demantovao Prkačina koristeći i grube riječi govoreći da ovaj „laže”, te da mu „moral nije jača strana”. Kazao je i kako zna zašto ga Prkačin pominje. ,,I Vi i ja znamo da me pominjete zato što sam svjedok Vašeg beščašća i što se bojite da ne budem svjedok pred hrvatskim sudovima, to je zbog aktivnosti koje ste imali Vi i Vaš Pero Arkulin i neki naši oko ucjenjivanja kako se još kaže reketiranja bogatih Hrvata, kada ste im spašavali imovinu, za podebelu svotu maraka”.

Prkačin je sve demantovao, pa se, potom, ponudio i pravosudnim organima, da svjedoči. Od tada pa do danas ništa, niko ga nije zvao. U stvari ima nešto: Katnić figurira kao jedna od osoba koja bi mogla biti izabrana na poziciju glavnog specijalnog tužioca.

Još tada su nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazile zabrinutost zbog načina reagovanja sudije Katnića, koji je, kako su kazali, grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje prema Prkačinu umjesto da argumentovano odgovori na prozivke o svom učešću na dubrovačkom ratištu. Nevladine organizacije su javno pozvale i Sudski savjet da se odredi o tome da li je sudija Katnić poslije takvog reagovanja dostojan svoje funkcije.

Ukazali su da je iz Katnićevog obraćanja javnosti očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja pa i tražili da tužilaštvo ispita navode iznijete na konferenciji, na kojoj je bila prisutna i državna tužiteljka Lidije Vukčević. Ništa.

Kako je Katnić ponovo aktuelizovan ovih dana, predstavnici HRA i CGO su se 8. juna ove godine javno obratili VDT-u Ivici Stankoviću. U saopštenju se, između ostaloga, navodi kako je izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa naglašen i u posljednjem Izvještaju o napretku koji je sačinila Evropska komisija. Pa zaključuje: ,,Mogućnost da na mjesto glavnog specijalnog tužioca bude izabran neko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima, pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela u nadležnosti glavnog specijalnog tužioca je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obaveza državnog tužilaštva da prije konačnog izbora ovo pitanje rasvijetli do kraja.”

Tea Gorjanc-Prelević iz HRA za Monitor tvrdi da je suština problema u tome što državni tužioci generalno nijesu zainteresovani za ratne zločine. ,,Da smo u državi vladavine prava, nadležni se ne bi smirili dok ne bi ispitali ozbiljne tvrdnje na račun sudije Apelacionog suda i onda o tome dali i zvanično obavještenje. Međutim, ovdje se oko toga niko nije potresao skoro četiri godine – na primjer, kandidatkinja za glavnu specijalnu tužiteljku Đurđina Ivanović, kojoj su i do sada u nadležnosti bili i ratni zločini.”

I Daliborka Uljarević iz CGO je sličnog stava. Za naš nedjeljnik kaže da rad glavnog specijalnog tužilaca, zajedno sa Agencijom za spriječavanje korupcije, treba konačno da doprinesu pojavi mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

,,U ovim organima bi trebalo da se nađu ljudi sa nesumnjivim stručnim kapacitetima, ali ne manje važno i sa neupitnim biografijama. Samo hrabri, u struci utemeljeni i ‘čisti’ tužioci mogu braniti svoj integritet, napraviti otklon od neprimjerenog političkog uticaja, postati opasni za organizovani kriminal i biti sposobni da shvate i brane koncept ljudskih prava i sloboda.”

Ona ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje najtežih krivičnih djela, uključujući i ratne zločine.

HRA i CGO u posljednjem zajedničkom saopštenju poručili su da nemaju ništa lično protiv sudije Milivoja Katnića, te da je stvar principa da se ispita tvrdnja da je učestvovao u ratnim zločinima imajući u vidu da bi u slučaju izbora za glavnog specijalnog tužioca mogao postati nadležan za gonjenje istih tih zločina.

,,Glavni specijalni tužilac konačno treba da obezbijedi proaktivnu istragu i gonjenje za ratne zločine, uključujući i one na dubrovačkom ratištu, pa je neophodno da na tu poziciju bude izabrana osoba spremna da taj posao obavi stručno i nepristrasno. Zbog toga je u javnom interesu da se izrečene optužbe na račun sudije Katnića provjere, kako bi on, u slučaju izbora na tu poziciju, mogao svoj posao obavljati bez bilo kakvog opterećenja sumnji.”

Daliborka Uljarević podsjeća na širu sliku: Crna Gora bilježi izuzetno loš učinak kada su u pitanju procesuiranja ratnih zločina, na što nam zamjerku upućuju EK i EP kroz svoje izvještaje i rezolucije, a istovremeno se ono našlo i među mjerilima za Poglavlje 23.

,,Obaveza VDT-a je da ispita navode Metodija Prkačina, nekadašnjeg zatvorenika logora Morinj o prirodi angažmana sudije Milivoja Katnića na dubrovačkom ratištu, jer ukoliko na mjesto glavnog specijalnog tužioca dođe osoba koja nosi teret sumnje za ratne zločine to šalje veoma lošu poruku. To je pitanje principa, a ne ličnog odnosa prema Katniću. Činjenica da tužilaštvo od 2011. nije učinilo ništa da ove navode ispita je pokazatelj odnosa tužilaštva prema pitanju ratnih zločina koji mora iz temelja da se mijenja. Taj odnos se do sada kretao od političke zarobljenosti do potpunog ignorisanja, čime su problemi samo postali veći.”

Na jednom mjestu u izvještaju Evropske komisije piše ovo: ,,Crna Gora mora da osnaži svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima. Sve važni navodi o ratnim zločinima moraju da se sa dužnom pažnjom isprate.”

Naše institucije, vidimo, takve navode svojski ,,isprate”. Ali – pogledom. Što drugo i očekivati od institucija na čijem je čelu od devedesetih pa do danas ista garnitura onih po čijem se nalogu i ratovalo za mir.

Ili: kada Đukanović, gospodar Rata za mir, može sve ove godine da bude premijer, što tamo neki sudija Katnić, za koga se sumnja da je vršljao po dubrovačkom ratištu, ne bi mogao biti tužilac, pa bio on i specijalni.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo