Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAD I SOCIJALNO STARANJE: Berba socijala

Objavljeno prije

na

Da bi se dobila mršava dvojka iz matematike neophodno je znati koliko je 0,18 puta pet. Ne i da bi se ministrovalo i socijalnu pravdu dijelilo u Vladi Crne Gore. „Jedna je gajba 18 centi, pet gajbi je znači dva eura ili skoro euro i osamdeset. Ako uberu 50 gajbi imaju deset-petnaest eura”, objasnila je Zorica Kovačević, ministarka rada i socijalnog staranja tokom akcije u kojoj su činovnici u voćnjaku Plantaža dva sata brali breskve. I sama je za manje od sat, javili su mediji, ubrala deset gajbi. Po njenoj računici zaradila je četiri, a po stvarnoj – 1,8 eura. Za one koji su baš zaboravili da računaju – za pedeset ubranih gajbi dobije se devet eura.

Ministarka, poslanici, direktori direktorata, skupa sa radnim narodom na užarenom polju izvojevali su još jednu radnu pobjedu.

Oko 200 zaposlenih iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za socijalnu zaštitu i Agencije za mirno rješavanje sporova odazvalo se pozivu ministarke Kovačević da 10. juna od šest do osam ujutru, beru breskve, a potom odu na svoj redovan posao. Niko zaposlene nije primoravao da dođu, napirlitane službenice prosto su jedva čekale da doprinesu ostvarenju cilja akcije – da se podrže zaposleni na berbi, kao i da se da podstrek drugima da dođu da rade na plantažama.

,,Mislim da je dobro što smo ovdje, i da bi isto mogla da učine i druga ministarstva. Važno je da pošaljemo poruku djeci i omladini da mogu da zarade i za knjige i da pomognu svojim porodicama. Ja nikoga nijesam eksplicitno zvala da se pridruži, ali vidim da je moj poziv prihvaćen”, objasnila je Zorica Kovačević. Da na malim ekranima naših TV prijemnika zablista Petar Ivanović kako muze koze, pa da čovjek ne žali da umre.

Direktorica Plantaža Verica Maraš pozdravila je akciju Ministarstva rada i socijalnog staranja. ,,Nadam se da će ovaj lijepi gest biti češći”, kazala je i naglasila kako je najvažnije što se povećava broj domaćih radnika.

Gosti su ubrali šta su ubrali, doručkovali i otišli. Nije objavljeno jesu li, kao što moraju sezonski radnici, platili po euro za obrok.

Neznano je zašto je ministarki rada toliko stalo do propagiranja rada na Plantažama. Tamo trenutno radi oko devedeset ljudi, u vrijeme berbe grožđa kompanija ponekad traži 400 radnika na trideset dana.

Ministarka je sredinom maja pozvala građane sa sjevera da ne odlaze u inostranstvo, već da dođu na Plantaže gdje mogu da zarade i do 15 eura dnevno. Neki koji su u međuvremenu pokušali odustali su od ovog posla jer nijesu mogli da zarade ni 10 eura na dan.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje u Crnoj Gori trenutno ima nešto preko 32 hiljade nezaposlenih. U trenutku kad se sezonski zaposli 400 ljudi problem nezaposlenosti riješilo je 1, 25 odsto onih koji nemaju posao. Na trideset dana.

Insistiranje na berbama nije jedini potez nove ministarke koji, iako se ne sumnja u dobre namjere, kao na dlanu pokazuje rupe u sistemu. Do javnosti je stigla priča o Zahitu Pluncu iz Crnče kod Rožaja koji je lanjskog novembra ostao bez socijalne pomoći. Nepokretan je, on i bolesna supruga žive u drvenom kućerku od oko šest kvadrata i primaju 60 eura tuđe njege. ,,Uzalud smo ga prije nekoliko dana vodili kod ljekara kad nema od čega da kupi lijekove”, rekla je Vijestima Mahija Plunac, njihova ćerka. Socijala je Zahitu ukinuta jer je ustanovljeno da ima zemlju. Pisali su ministarki, pomoć je vraćena.

,,Iskoristila sam zakonsko, diskreciono pravo, i odobrila da se donese rješenje o vraćanju socijalne pomoći”, objasnila je Kovačević i naglasila da ,,niko ne ukida i vraća samovoljno socijalna davanja, već se to radi isključivo u skladu sa zakonom”.

Sprovođenje zakona u Rožajama nekako se poklopilo sa vremenom u kojem je DPS izgubio lokalnu vlast. Krajem prošle godine tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković zavodio je red I ustanovio da četvrtinu od 2.020 provjerenih predmeta za materijalno obezbjeđenje u Rožajama čine oni kod kojih su utvrđene nepravilnosti – u čak 503 slučaja nezakonito su ostvarivana prava iz socijalne zaštite.

Izvan sumnje je da oko dodjela prava na socijalnu pomoć postoji obilje nepravilnosti, ali se takođe sa sigurnošću zna ko ih je proizveo. Iste službe i ista vlast koja ih je i dijelila. I koja uz pomoć njih ucjenjuje. Nikako nije slučajno što se u aferi Snimak jedino, sudilo ljudima iz Centra za socijalni rad u Pljevljima. Prosto je – oni su na izvoru informacija, znaju kome je pomoć najpotrebnija, što bi se partija mučila da kupuje glasove kad to za nju mogu da obave državne službe.

I kad se stiglo do ukidanja, stradali su oni koji su, kako vlast to vidi, otkazali poslušnost. Monitor je pisao o tome da je broj ukinutih socijala u Rožajama neuporedivo veći nego, na primjer u Bijelom Polju koje ima mnogo više stanovnika. Bjelopoljci su glasali ispravno.

Decenijama pripremani projekat socijalnog kartona u ovako maloj zemlji mogao je bez problema da pokaže da nepokretni Zahit ne može da obrađuje zemlju. Razumno bi, ali i nerealno, bilo očekivati da, umjesto na berbu sezonskog voća, zaposleni u socijalnim službama na terenu, prije nego nekoga ostave bez socijale, vide kako i od čega ko živi i tako izistine zarade svoju platu.

Početkom februara, povodom Svjetskog dana socijalne pravde NVO Banka hrane je podsjetila da Crna Gora, po procjeni MONSTAT- a za 2013. godinu, ima 8,6 odsto apsolutno siromašnih što znači da 53.000 ljudi živi ispod granice siromaštva sa 186,45 eura mjesečno za jednu odraslu osobu. ,,Možemo reći da u Crnoj Gori skoro polovina stanovništva živi u zoni siromaštva. Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1,2 člana, što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu siromašna”. U Crnoj Gori ima oko 30 000 penzionera čija penzija ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva od 186 eura.

Siromaštvo građana direktno je proporcionalno njihovoj predizbornoj cijeni – što siromašniji, to jeftiniji. DPS može računati da će ih naredna predizborna kampanja koštati znatno manje nego prethodne. Čist račun, duga ljubav.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo