Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAD I SOCIJALNO STARANJE: Berba socijala

Objavljeno prije

9 godina

na

zorica-kovacevic

Da bi se dobila mršava dvojka iz matematike neophodno je znati koliko je 0,18 puta pet. Ne i da bi se ministrovalo i socijalnu pravdu dijelilo u Vladi Crne Gore. „Jedna je gajba 18 centi, pet gajbi je znači dva eura ili skoro euro i osamdeset. Ako uberu 50 gajbi imaju deset-petnaest eura”, objasnila je Zorica Kovačević, ministarka rada i socijalnog staranja tokom akcije u kojoj su činovnici u voćnjaku Plantaža dva sata brali breskve. I sama je za manje od sat, javili su mediji, ubrala deset gajbi. Po njenoj računici zaradila je četiri, a po stvarnoj – 1,8 eura. Za one koji su baš zaboravili da računaju – za pedeset ubranih gajbi dobije se devet eura.

Ministarka, poslanici, direktori direktorata, skupa sa radnim narodom na užarenom polju izvojevali su još jednu radnu pobjedu.

Oko 200 zaposlenih iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za socijalnu zaštitu i Agencije za mirno rješavanje sporova odazvalo se pozivu ministarke Kovačević da 10. juna od šest do osam ujutru, beru breskve, a potom odu na svoj redovan posao. Niko zaposlene nije primoravao da dođu, napirlitane službenice prosto su jedva čekale da doprinesu ostvarenju cilja akcije – da se podrže zaposleni na berbi, kao i da se da podstrek drugima da dođu da rade na plantažama.

,,Mislim da je dobro što smo ovdje, i da bi isto mogla da učine i druga ministarstva. Važno je da pošaljemo poruku djeci i omladini da mogu da zarade i za knjige i da pomognu svojim porodicama. Ja nikoga nijesam eksplicitno zvala da se pridruži, ali vidim da je moj poziv prihvaćen”, objasnila je Zorica Kovačević. Da na malim ekranima naših TV prijemnika zablista Petar Ivanović kako muze koze, pa da čovjek ne žali da umre.

Direktorica Plantaža Verica Maraš pozdravila je akciju Ministarstva rada i socijalnog staranja. ,,Nadam se da će ovaj lijepi gest biti češći”, kazala je i naglasila kako je najvažnije što se povećava broj domaćih radnika.

Gosti su ubrali šta su ubrali, doručkovali i otišli. Nije objavljeno jesu li, kao što moraju sezonski radnici, platili po euro za obrok.

Neznano je zašto je ministarki rada toliko stalo do propagiranja rada na Plantažama. Tamo trenutno radi oko devedeset ljudi, u vrijeme berbe grožđa kompanija ponekad traži 400 radnika na trideset dana.

Ministarka je sredinom maja pozvala građane sa sjevera da ne odlaze u inostranstvo, već da dođu na Plantaže gdje mogu da zarade i do 15 eura dnevno. Neki koji su u međuvremenu pokušali odustali su od ovog posla jer nijesu mogli da zarade ni 10 eura na dan.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje u Crnoj Gori trenutno ima nešto preko 32 hiljade nezaposlenih. U trenutku kad se sezonski zaposli 400 ljudi problem nezaposlenosti riješilo je 1, 25 odsto onih koji nemaju posao. Na trideset dana.

Insistiranje na berbama nije jedini potez nove ministarke koji, iako se ne sumnja u dobre namjere, kao na dlanu pokazuje rupe u sistemu. Do javnosti je stigla priča o Zahitu Pluncu iz Crnče kod Rožaja koji je lanjskog novembra ostao bez socijalne pomoći. Nepokretan je, on i bolesna supruga žive u drvenom kućerku od oko šest kvadrata i primaju 60 eura tuđe njege. ,,Uzalud smo ga prije nekoliko dana vodili kod ljekara kad nema od čega da kupi lijekove”, rekla je Vijestima Mahija Plunac, njihova ćerka. Socijala je Zahitu ukinuta jer je ustanovljeno da ima zemlju. Pisali su ministarki, pomoć je vraćena.

,,Iskoristila sam zakonsko, diskreciono pravo, i odobrila da se donese rješenje o vraćanju socijalne pomoći”, objasnila je Kovačević i naglasila da ,,niko ne ukida i vraća samovoljno socijalna davanja, već se to radi isključivo u skladu sa zakonom”.

Sprovođenje zakona u Rožajama nekako se poklopilo sa vremenom u kojem je DPS izgubio lokalnu vlast. Krajem prošle godine tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković zavodio je red I ustanovio da četvrtinu od 2.020 provjerenih predmeta za materijalno obezbjeđenje u Rožajama čine oni kod kojih su utvrđene nepravilnosti – u čak 503 slučaja nezakonito su ostvarivana prava iz socijalne zaštite.

Izvan sumnje je da oko dodjela prava na socijalnu pomoć postoji obilje nepravilnosti, ali se takođe sa sigurnošću zna ko ih je proizveo. Iste službe i ista vlast koja ih je i dijelila. I koja uz pomoć njih ucjenjuje. Nikako nije slučajno što se u aferi Snimak jedino, sudilo ljudima iz Centra za socijalni rad u Pljevljima. Prosto je – oni su na izvoru informacija, znaju kome je pomoć najpotrebnija, što bi se partija mučila da kupuje glasove kad to za nju mogu da obave državne službe.

I kad se stiglo do ukidanja, stradali su oni koji su, kako vlast to vidi, otkazali poslušnost. Monitor je pisao o tome da je broj ukinutih socijala u Rožajama neuporedivo veći nego, na primjer u Bijelom Polju koje ima mnogo više stanovnika. Bjelopoljci su glasali ispravno.

Decenijama pripremani projekat socijalnog kartona u ovako maloj zemlji mogao je bez problema da pokaže da nepokretni Zahit ne može da obrađuje zemlju. Razumno bi, ali i nerealno, bilo očekivati da, umjesto na berbu sezonskog voća, zaposleni u socijalnim službama na terenu, prije nego nekoga ostave bez socijale, vide kako i od čega ko živi i tako izistine zarade svoju platu.

Početkom februara, povodom Svjetskog dana socijalne pravde NVO Banka hrane je podsjetila da Crna Gora, po procjeni MONSTAT- a za 2013. godinu, ima 8,6 odsto apsolutno siromašnih što znači da 53.000 ljudi živi ispod granice siromaštva sa 186,45 eura mjesečno za jednu odraslu osobu. ,,Možemo reći da u Crnoj Gori skoro polovina stanovništva živi u zoni siromaštva. Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1,2 člana, što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu siromašna”. U Crnoj Gori ima oko 30 000 penzionera čija penzija ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva od 186 eura.

Siromaštvo građana direktno je proporcionalno njihovoj predizbornoj cijeni – što siromašniji, to jeftiniji. DPS može računati da će ih naredna predizborna kampanja koštati znatno manje nego prethodne. Čist račun, duga ljubav.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo