Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAD I SOCIJALNO STARANJE: Berba socijala

Objavljeno prije

na

Da bi se dobila mršava dvojka iz matematike neophodno je znati koliko je 0,18 puta pet. Ne i da bi se ministrovalo i socijalnu pravdu dijelilo u Vladi Crne Gore. „Jedna je gajba 18 centi, pet gajbi je znači dva eura ili skoro euro i osamdeset. Ako uberu 50 gajbi imaju deset-petnaest eura”, objasnila je Zorica Kovačević, ministarka rada i socijalnog staranja tokom akcije u kojoj su činovnici u voćnjaku Plantaža dva sata brali breskve. I sama je za manje od sat, javili su mediji, ubrala deset gajbi. Po njenoj računici zaradila je četiri, a po stvarnoj – 1,8 eura. Za one koji su baš zaboravili da računaju – za pedeset ubranih gajbi dobije se devet eura.

Ministarka, poslanici, direktori direktorata, skupa sa radnim narodom na užarenom polju izvojevali su još jednu radnu pobjedu.

Oko 200 zaposlenih iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za socijalnu zaštitu i Agencije za mirno rješavanje sporova odazvalo se pozivu ministarke Kovačević da 10. juna od šest do osam ujutru, beru breskve, a potom odu na svoj redovan posao. Niko zaposlene nije primoravao da dođu, napirlitane službenice prosto su jedva čekale da doprinesu ostvarenju cilja akcije – da se podrže zaposleni na berbi, kao i da se da podstrek drugima da dođu da rade na plantažama.

,,Mislim da je dobro što smo ovdje, i da bi isto mogla da učine i druga ministarstva. Važno je da pošaljemo poruku djeci i omladini da mogu da zarade i za knjige i da pomognu svojim porodicama. Ja nikoga nijesam eksplicitno zvala da se pridruži, ali vidim da je moj poziv prihvaćen”, objasnila je Zorica Kovačević. Da na malim ekranima naših TV prijemnika zablista Petar Ivanović kako muze koze, pa da čovjek ne žali da umre.

Direktorica Plantaža Verica Maraš pozdravila je akciju Ministarstva rada i socijalnog staranja. ,,Nadam se da će ovaj lijepi gest biti češći”, kazala je i naglasila kako je najvažnije što se povećava broj domaćih radnika.

Gosti su ubrali šta su ubrali, doručkovali i otišli. Nije objavljeno jesu li, kao što moraju sezonski radnici, platili po euro za obrok.

Neznano je zašto je ministarki rada toliko stalo do propagiranja rada na Plantažama. Tamo trenutno radi oko devedeset ljudi, u vrijeme berbe grožđa kompanija ponekad traži 400 radnika na trideset dana.

Ministarka je sredinom maja pozvala građane sa sjevera da ne odlaze u inostranstvo, već da dođu na Plantaže gdje mogu da zarade i do 15 eura dnevno. Neki koji su u međuvremenu pokušali odustali su od ovog posla jer nijesu mogli da zarade ni 10 eura na dan.

Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje u Crnoj Gori trenutno ima nešto preko 32 hiljade nezaposlenih. U trenutku kad se sezonski zaposli 400 ljudi problem nezaposlenosti riješilo je 1, 25 odsto onih koji nemaju posao. Na trideset dana.

Insistiranje na berbama nije jedini potez nove ministarke koji, iako se ne sumnja u dobre namjere, kao na dlanu pokazuje rupe u sistemu. Do javnosti je stigla priča o Zahitu Pluncu iz Crnče kod Rožaja koji je lanjskog novembra ostao bez socijalne pomoći. Nepokretan je, on i bolesna supruga žive u drvenom kućerku od oko šest kvadrata i primaju 60 eura tuđe njege. ,,Uzalud smo ga prije nekoliko dana vodili kod ljekara kad nema od čega da kupi lijekove”, rekla je Vijestima Mahija Plunac, njihova ćerka. Socijala je Zahitu ukinuta jer je ustanovljeno da ima zemlju. Pisali su ministarki, pomoć je vraćena.

,,Iskoristila sam zakonsko, diskreciono pravo, i odobrila da se donese rješenje o vraćanju socijalne pomoći”, objasnila je Kovačević i naglasila da ,,niko ne ukida i vraća samovoljno socijalna davanja, već se to radi isključivo u skladu sa zakonom”.

Sprovođenje zakona u Rožajama nekako se poklopilo sa vremenom u kojem je DPS izgubio lokalnu vlast. Krajem prošle godine tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković zavodio je red I ustanovio da četvrtinu od 2.020 provjerenih predmeta za materijalno obezbjeđenje u Rožajama čine oni kod kojih su utvrđene nepravilnosti – u čak 503 slučaja nezakonito su ostvarivana prava iz socijalne zaštite.

Izvan sumnje je da oko dodjela prava na socijalnu pomoć postoji obilje nepravilnosti, ali se takođe sa sigurnošću zna ko ih je proizveo. Iste službe i ista vlast koja ih je i dijelila. I koja uz pomoć njih ucjenjuje. Nikako nije slučajno što se u aferi Snimak jedino, sudilo ljudima iz Centra za socijalni rad u Pljevljima. Prosto je – oni su na izvoru informacija, znaju kome je pomoć najpotrebnija, što bi se partija mučila da kupuje glasove kad to za nju mogu da obave državne službe.

I kad se stiglo do ukidanja, stradali su oni koji su, kako vlast to vidi, otkazali poslušnost. Monitor je pisao o tome da je broj ukinutih socijala u Rožajama neuporedivo veći nego, na primjer u Bijelom Polju koje ima mnogo više stanovnika. Bjelopoljci su glasali ispravno.

Decenijama pripremani projekat socijalnog kartona u ovako maloj zemlji mogao je bez problema da pokaže da nepokretni Zahit ne može da obrađuje zemlju. Razumno bi, ali i nerealno, bilo očekivati da, umjesto na berbu sezonskog voća, zaposleni u socijalnim službama na terenu, prije nego nekoga ostave bez socijale, vide kako i od čega ko živi i tako izistine zarade svoju platu.

Početkom februara, povodom Svjetskog dana socijalne pravde NVO Banka hrane je podsjetila da Crna Gora, po procjeni MONSTAT- a za 2013. godinu, ima 8,6 odsto apsolutno siromašnih što znači da 53.000 ljudi živi ispod granice siromaštva sa 186,45 eura mjesečno za jednu odraslu osobu. ,,Možemo reći da u Crnoj Gori skoro polovina stanovništva živi u zoni siromaštva. Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1,2 člana, što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu siromašna”. U Crnoj Gori ima oko 30 000 penzionera čija penzija ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva od 186 eura.

Siromaštvo građana direktno je proporcionalno njihovoj predizbornoj cijeni – što siromašniji, to jeftiniji. DPS može računati da će ih naredna predizborna kampanja koštati znatno manje nego prethodne. Čist račun, duga ljubav.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo