Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SAVEZ SINDIKATA CRNE GORE U TRANZICIJI: Od svinjske polutke do pištolja

Objavljeno prije

na

Pištoljem povrijeđena jedna glava, zapaljeno vozilo, pokušaj nasilnog ulaska u zgradu i sjednica Glavnog odbora u podgoričkom restoranu samo je dio repertoara višemjesečnih obračuna između dva dijela Saveza sindikata Crne Gore oko pozicije generalnog sekretara te radničke asocijacije. Na jednoj strani su Marko Nikčević sa svojim pristalicama, a na drugoj Duško Zarubica sa svojim. I jedan i drugi tvrde da su legitimni generalni sekretari Saveza iako po zakonu Sindikat može imati samo jednog.

Prošlog utorka umjesto u zgradi Saveza sindikata, u centru Podgorice, ogranak Saveza okupljen oko Zarubice održao je sjednicu Glavnog odbora u obližnjem restoranu Radovče. Nikčević im ne da ni da privire u sindikalne prostorije. Ulaz zgrade Sindikata, u koju mogu da uđu samo Nikčević i njegove pristalice, odavno čuva obezbjeđenje, a povremeno i policija.

,,Bilo je prisutno 18 predstavnika granskih sindikata, što čini preko 97 odsto članstva”, izjavio je Zarubica nakon sjednice Glavnog odbora.

On kaže da su predstavnici tih granskih sindikata legitimno izabrani, a demantovao je i navode medija da međunarodne sindikalne organizacije podržavaju Nikčevića.

Oglasio se istog dana i Branko Vujisić, predsjednik Skupštine Sindikata, Nikčevićeva desna ruka: ,,Ne mogu oni na ulici konstituisati Glavni odbor ili na portirnici SSCG. Glavni odbor i Skupština funkcionišu i to je završena priča”.

Druga strana takođe misli da je stavljena tačka na višemjesečne sukobe, ali u njenu korist.

Prošle nedjelje došlo je do incidenta ispred zgrade Saveza sindikata kada je Zarubica pokušao da uđe u sindikalne prostorije. Vujisić tvrdi da su ga tada pretukle njegove pristalice i neko udario pištoljem po glavi. Vujisić je završio u bolnici, a Zarubica u policiji.

Uveče, između 4. i 5. juna, u Podgorici je zapaljen automobil Sindikata, kupljen prije četiri mjeseca, koji je koristio Nikčević.

Nikčević je bio predsjednik Sindikata policije, a za generalnog sekretara SSCG izabran je u oktobru prije dvije godine. Kada je u decembru prošle godine na vanrednom kongresu Sindikata za generalnog sekretara izabran Zarubica, višegodišnji sindikalni aktivista, Nikčević nije mogao sa tim da se pomiri. Za njega i članstvo koje okuplja, kongres je bio nelegitiman skup građana iako je vanredni kongres zakazalo 13 granskih sindikata, koji čine većinu od 23 granska sindikata – konstituenta Saveza sindikata Crne Gore. Od tada i traju sukobi. Jedni protiv drugih podnose krivične prijave i traže zaštitu od policije i drugih državnih organa.

Zarubica tvrdi da je Nikčević od radničkog novca uzeo sebi otpremninu koja iznosi više od 90.000 eura i da mu je to parafirao Branko Vujisić. Sindikalisti okupljeni oko Nikčevića optužili su početkom maja Zarubicu da je sa saradnicima pokušao da nasilno uđe u prostorije Saveza. Tada su saopštili i da je Zarubica isključen iz Saveza sindikata i da nema osnova da boravi u njegovim službenim prostorijama.

Nikčević tvrdi da je sporenje oko generalnog sekretara posljedica ,,nerazumne odluke Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je donijelo rješenje o upisu Duška Zarubice za generalnog sekretara SSCG-a”.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je 14. maja donijelo odluku da se u Registar Sindikata umjesto Nikčevića upiše Zarubica.

„Sindikat i jedan i drugi treba da se bavi radničkim pitanjima, a ne politikom…Sva dokumenta koja smo dobili govore u prilog Zarubici i na osnovu toga smo i donijeli odluku”, objasnila je ministarka Zorica Kovačević.

Nikčević i njegovi odbili su da prihvate tu odluku i da napuste prostorije Sindikata.

,,Dobio sam potvrdu Ministarstva rada i socijalnog staranja i presudu Upravnog suda. Presudom je naloženo Nikčeviću da ukloni privatno obezbjeđenje i preda ključeve od kancelarija”, izjavio je Zarubica nakon odluke Ministarstva rada.

Nikčević opet tvrdi da je ,,jedina dobra stvar koja je proistekla iz ove situacije to što su isplivali izdajnici”. Ostalo je tajna čiji i čega izdajnici.

Krsto Pejović, predsjednik Sindikata finansijskih organizacija i pravnik, komentarišući za Monitor dešavanja u Savezu sindikata, kaže „da se ne radi o sukobu interesa pojedinaca ili granskih sindikata, kao ni o sukobu u rokovodstvu Saveza sindikata Crne Gore, nego o dovođenju Sindikata u legalne tokove i stvaranju Sindikata za 21. vijek”.

„Četrnaest granskih sindikata su zahtjevom za održavanje vanredne skupštine Saveza namjeravali da riješe višegodišnje probleme sa kojima se suočio Sindikat. To su nerad, neznanje, loša kadrovska politika i neodgovornost rukovodnih struktura. Sazivanje vanredne skupštine, kao i održavanje vanrednog kongresa bili su legalni i legitimni, saglasno Statutu Saveza sindikata. Održavanjem vanrednog kongresa i izborom novog generalnog sekretara sačuvana je adresa i pozicija Saveza. On se vratio redu, radu i odgovornosti na svim nivoima. To je ono zašto neki nisu imali sluha, a što je 14 granskih sindikata prepoznalo kao nužan preduslov za dalji opstanak Saveza”, kaže Pejović.

Po njegovim riječima četrnaest granskih sindikata su imali puno povjerenje u institucije sistema i sve što su radili „bilo je u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, bez obzira na to što je unutar zgrade SSCG demonstriran teror manjine nad većinom”.

Marko Nikčević je nedavno uveo ,,vanredne mjere” za zaštitu imovine Saveza. Račun Saveza je blokiran. Zarubica je podnio krivičnu prijavu jer je, tvrdi, sa računa Saveza nenamjenski potrošeno 240 hiljada eura.

Nikčević kaže da je mreža kriminala u Savezu decenijama pletena. ,,Očigledno je da postoji mreža koja je decenijama ispredana, mreža privilegija, zloupotreba, ambicija, a sve iza javne scene, nevidljivo za običnog čovjeka. U tu mrežu su se mnogi, na svim nivoima sindikalnog života Crne Gore, upleli zarad sticanja materijalne i druge koristi i privilegija”, tvrdi Nikčević.

Predsjednica Opštinskog sindikalnog povjereništva Bar Senka Rastoder tvrdi da je Ministarstvo rada donijelo političku odluku, da grupa funkcionera pokušava da svoje interese stavi ispred radničkih, I da se pokušavaju zaustaviti reforme u Sindikatu koje je pokrenuo Nikčević i zataškaju ranije zloupotrebe.

Nekad se znalo: Sindikat je organizovao prvomajske parade, dijelio radnicima polutke, slao radnike u odmarališta… Danas je postao borbena organizacija u čijem se vrhu ratuje oko liderskih pozicija, i uz korišćenje pištolja. Radnici ne mogu da se sjete kad je to Sindikat nekome pomogao da ne dobije otkaz ili privolio poslodavce da redovno isplaćuju zarade. A Savez sindikata Crne Gore ima oko 35.000 članova.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo