Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Klima se klima

Objavljeno prije

na

Ako ne budemo brzo reagovali već krajem ovog vijeka temperature i nivo mora će dramatično porasti. Nestaće gradovi. Pitanje je da li će tada više biti ljudi u ovom dijelu svijeta, upozorili su učesnici nedavne konferencije o klimatskim promjenama i održivom razvoju na Mediteranu i jugoistočnoj Evropi, koja je održana u Budvi. Oni su najavili da će sve zemlje regije poštovati odluku međunarodnih organizacija i institucija da se do 2050. godine prepolovi emisija ugljen-dioksida, odnosno da se ona dovede na nivo iz 1990. godine. Procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da će, ako se to ne učini, ljetnje temperature u Crnoj Gori za tridesetak godina biti veće za čak tri stepena! DVA GODIŠNJA DOBA: Promjene već bilježe u državnom Hidrometeorološkom zavodu (HMZ). „U posljednjih dvadesetak godina na području zemlje su registrovane značajne klimatske anomalije. To je ono što je egzaktno izmjereno”, kaže načelnik analitike i prognoze HMZ Branko Micev.

Mjerenja pokazuju da je prosječna temperatura u 20. vijeku porasla za 0,8 odsto, što je veoma zabrinjavajuće ukoliko se zna da je za tih sto godina brzina porasta temperature veća nego za prethodnih pet hiljada godina.
Konstatujući da su klimatske promjene globalni problem, čelnik ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže za Monitor da Crna Gora, iako mala država, tome doprinosi. On navodi da ova zemlja ne poštuje svoja zakonska akta i evropske standarde i preporuke, te da se i u njoj već osjeća štetno djejstvo klimatskih promjena.
„Uticaj klimatskih promjena najvidljiviji je u posljednjih desetak godina kada mi praktično imamo samo dva godišnja doba: ljeto i zimu. Znači, samo dvadesetak dana nakon ljetnjeg perioda temperature su ispod nule, imamo snjegove i oluje. Tako je i u kalendarskom proljeću”, kaže Hodžić.
To se ove godine posebno loše odrazilo na ionako kratku turističku sezonu. Sve ovo, kako tvrde stručnjaci, imaće za posljedicu porast cijena energije i hrane, što znači da će se uvećati siromaštvo.

OBALA NA UDARU: Crnogorsko primorje će najviše biti pogođeno uslijed klimatskih promjena. Ulcinjska Velika plaža i Buljarica mogle bi ostati pod vodom zbog povećanja nivoa mora. U Jadranu se uočavaju neke nove vrste organizama, primjetno je ranije cvjetanje biljaka. Ljeti pada više kiše, ali su i sušna razdoblja duža, što remeti poljoprivredu, posebno maslinarstvo i vinogradarstvo. Ratari se polako privikavaju da sjetvu i žetvu planiraju u odnosu na novu klimu.
„Jedan region može da ima klimatsku pretpostavku za određeni ritam proizvodnje, ali ako je velika vjerovatnoća da se u toku određene klimatske staze pojavi mraz koji traje samo dva dana, on će da uništi tu proizvodnju. Ako 99,9 posto vremenskog perioda imate odlične klimatske uslove, džabe vam je, ako je samo 0,1 procenat bio pod ledenim temperaturama, a što ćemo imati prilike da osjetimo”, ističe Micev.
Zbog poremećenih prirodnih odvoda, i male padavine sada redovno uzrokuju poplave u svim gradovima na obali.
Ogroman je, dakle, izazov pred ovom zemljom da održi balans između kopna i mora, i da očuva njihovu floru i faunu.
OBNOVLJIVI IZVORI: U crnogorskoj Vladi znaju da će naš region biti najintenzivnije pogođen efektima klimatskih promjena.
„Crna Gora neće biti pošteđena i povećane temperature će imati negativne posljedice na razvoj primorskog i planinskog turizma. Povećanje nivoa mora će imati uticaj na našu obalu, prije svega u smanjenju površina plaža”, rekao je funkcioner Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Siniša Stanković. On je kazao da se prostor, kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore, mora već sada sačuvati i planirati na način koji će omogućiti nesmetan razvoj države u izmjenjenim klimatskim uslovima. Hodžić je uvjeren da je krajnje vrijeme da se obezbijede finansijski i stručni mehanizmi na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou kako bi se bar ublažile posljedice klimatskih promjena. „Prvenstveno se mora raditi na edukaciji stanovništva, počevši od vrtića. S druge strane, moraju se donijeti zakoni sprovoditi, moraju se angažovati stručne i kompetentne osobe koje će o tome da vode računa”, kaže Hodžić. Prema njegovim riječima, od proglašenja ekološke države situacija je u nekim dijelovima zemlje gora nego što je ranije bila. „Sve to negativno djeluje na tlo, vodu i vazduh, a time, naravno, i na klimatske promjene”, dodaje Hodžić. Ovaj poznati ekolog zaključuje da Crna Gora treba snažno da krene u primjenu obnovljivih izvora energije: izgradnju vjetroelektrana, korišćenje biomase i energije sunca i talasa.

 

Efekti na zdravlje ljudi

Klimatske promjene povećaće rizike po ljudsko zdravlje uslijed povećanja frekvencije toplotnih talasa i šumskih požara. „Imaćemo promjenu učestale ekstremne situacije koje će svakako naš organizam dovoditi na neki iscrpljujući nivo, tako da ćemo biti češće izloženi nekim ‘stresnim’ situacijama. Nekada nijesmo ni svjesni da smo izloženi takvim situacijama, ali ih organizam osjeća. Desi se nagla promjena vazdušnog pritiska i nama nije dobro. Postoji nešto što mi ne vidimo, a organizam to itekako dobro vidi i osjeća”, kaže Micev.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo