Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Milioni i džek potovi

Objavljeno prije

na

Hotel Maestral u Pržnu bio je protekle sedmice domaćin Prvog festivala investicija u nekretnine u Crnoj Gori. Manifestaciju pod nazivom Festival of real estate investments- FREI 2009, programski su osmislili eksperti ministarstava za ekonomiju, uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kao skup zainteresovanih za razmjenu informacija u oblasti investiranja, velikih investitora, agencija za nekretnine i konsultantskih kompanija. Kao susret ponude i tražnje u zemljama cijelog regiona na jednom mjestu, uz izložbenu prezentaciju najvećih državnih projekata. Tokom trodnevnog programa festivala mogla su se čuti zanimljiva izlaganja o uticaju krize na sektor investiranja u nekretnine, strateškim opredjeljenjima susjednih zemalja u ovoj oblasti, o uticaju golfa na zaštitu životne sredine i turizma jedne države, novim počecima ekološke države Crne Gore, pa sve do pojedinosti nove regulative oko izdavanja građevinske dozvole u Crnoj Gori.

Ono što je nedostajalo takvom pretenciozno najavljenom festivalu bili su sami izlagači. Na malom prostoru, bolje reći prolazu između hotelske kongresne hale i sale sa bezbroj kockarskih džek-pot mašina, na više nego skromnim štandovima, bile su izložene jeftine makete ili najobičniji posteri projekata nekih od najvećih investicija čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura.

BEZ ŠEIKA: Ako je prvi crnogorski festival investicija u nekretnine osnovan po uzoru na svjetski sajam nekretnina u Kanu, koji su crnogorski zvaničnici donedavno rado posjećivali i na njemu bezuspješno promovisali kapacitete crnogorske obale, ovaj u Maestralu nije mu ni blijeda kopija. FREI nije ni na koji način potvrdio tezu da je Crna Gora svjetska top investiciona destinacija. To je bila jedna skupa interna vladina prezentacija već poznatih projekata, tivatske marine i naselja Porto Montenegro, budućih stambenih i turističkih naselja egipatskog Oraskoma na poluostrvu Luštica. Predstavljen je i projekat izmijenjenog turističkog kompleksa ostrva Sveti Marko ruske kompanije Metropol, projekti Atlas grupe, izložba nagrađenih radova za hotele na ulcinjskoj Velikoj plaži…
Izostali su, međutim, svi oni investitori i njihovi planovi koji su godinama unazad špartali Crnom Gorom obećavajući milijarde. U Maestralu nije bilo arapskih šeika ni ruskih milijardera. Kakav je to FREI bez Miraksa, Sergeja Polonskog i njegovog grada Astra Montenegro na Zavali. Bez prezentacije prvih golf terena, hotela i vila na brdu Spas iznad Budve… Nisu izloženi ni projekti kula u Bečićima, budućeg Šeratona ili kojeg već svjetskog hotelskog lanca.
Posjetioci su ostali uskraćeni za informaciju o izgledu i napredovanju gradnje hotela kompanije Kempinski, turističkih kompleksa Smokvice ili Skočiđevojka. Nema ni Kuvajćana i njihovog Aston Martina i velelepnog kompleksa Galije-Bijeli rat… Ni jedan značajniji projekat sa budvanske rivijere nije viđen na štandovima u Maestralu, niti je o njima bilo govora u diskusijama učesnika.

ZVIJEZDA FREI: Zvijezda FREI-a bio je poznati arhitekt evropskog renomea Boris Podrecca, koji je imao zanimljivo izlaganje na temu Ovdje ili negdje – turistička arhitektura u mijenjanju u kome je govorio o transformaciji hotela u savremene i moderne građevine za neku novu turističku klijentelu.
Arhitekta čiji su radovi rasuti po Beču,Veneciji, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, predstavio je putem video bima cjelokupan svoj opus posjetiocima FREI-a.
U razgovoru za Monitor, arhitekta Podrecca je izrazio svoje oduševljenje prirodnim karakteristikama Crne Gore koje se moraju sačuvati.
„Ako recimo radim ‘dekoraciju’ Montenegra ja vidim te fantastične uvale, autentičnu arhitekturu, te kuće pokrivene bijelim kamenom, vidim krš. I sada, ako arhitekta ima malo fantazije, on to gleda i ne smije kopirati. Mora znati transformirati to u jedan adekvatan današnji jezik… Ja uzimam taj kamen, drugačije ga brusim. Kad neko dođe reći će ovo je Crna Gora, ovo nije Dubai. Vi imate jedan potencijal koji treba razviti. To je sad taj problem, ta kontekstualna arhitektura, kako taj kontekst uspostaviti. Morate imati nešto što je specifično za Crnu Goru, zbog čega će ljudi dolaziti!”

O strategiji razvoja crnogorskog turizma i gradnje hotela, Podrecca preporučuje oprez: „Crna Gora nije Kosta Brava. Tu treba malo paziti kakve strategije primijeniti. Današnji turizam čine ljudi koji imaju relativan novac da putuju u vrijeme kriza, oni između 35-40 godina koji imaju smisao za kvalitet života. Turisti vole da vide, ne samo da budu zatvoreni u neki hotel, ili kako ovdje kažu u hotelčine, vole da idu među ljude, da vide kako žive. Turizam je sam taj život, nije egocentrični, narcisoidni pokret. Crna Gora ulazi u fazu kvaliteta. Možda je to elitni turizam, jer to odgovara i prirodi. U Dubaiju, na primjer, nema prirode. Tamo je jedna velika scenografija, veliki novac, ali ja tamo nikada ne bih otišao da se kupam.
Tamo su ljudi koji su izašli iz beduinskih šatora koji nikakvu istoriju nisu imali, nemaju ni mitove, ni simbole. Oni su stvorili jednu veliku urbanu scenografiju koja neće izdržati u narednom periodu”.

PRIMITIVIZAM I PROVINCIJALIZAM: Na pitanje kako komentariše ideje lokalnih i republičkih zvaničnika koji planiraju da izgrade crnogorsku obalu po uzoru na Dubai, Podrecca je burno reagovao: „To je primitivizam i provincijalizam! Ja ne govorim o arhitekturi, nego o arhikulturi, to je nešto sasvim drugo. Crna Gora ima divnu prirodu. Ja sam jednom, kada sam na poziv gospodina Mugoše posjetio Podgoricu, letio sa njim helikopterom iznad Crne Gore. Mislio sam da je ona samo krš. Apsolutno nije. To su divni predjeli, sa kaskadama, sa vodama, sa vinom, sa plažama dugim kilometrima, sa malim pravoslavnim crkvama, sa zelenim otocima… Imate jedan nevjerovatan potencijal. I taj koji misli da bi se primjer Dubaija mogao sprovesti u Crnoj Gori, njega moramo poslati opet u školu, da nešto pametnije nauči.
Tu gdje nastaje arhitektura u Dubaiju, ona nastaje na jednoj nuli, na jednom ništa, na pijesku. Ta arhitektura zato mora biti fascinantna, da bude surogat i prirode i biznisa i svih farbi i svjetla. Jer tamo nema ništa. To je u Dubaiju jako dobro, u Atlanti takođe, u Las Vegasu još bolje. Ali ovdje, to bi bio urbicid! Ubiti prirodu je maltene kao ubiti čovjeka!”

Arhitekta Boris Podrecca angažovan je i kao budući gostujući profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Na našu molbu da nam ustupi primjerak teksta svog izlaganja na sesiji FREI-a za eventualno objavljivanje, Podrecca je objasnio da to nije moguće.
„Znate li vi koliko košta moje predavanje”, pitao je. Na naše vidno iznenađenje i pitanje da li se samo šali, uzvratio je: „Cijena mog govora je 3.500 hiljade eura. Kako mogu da vam ga dam”?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo