Zbog brojnih epidemija, koje se ponavljaju svakog ljeta, posebno zabrinuti zbog nadolazeće pandemije svinjskog gripa, građani Herceg Novog pitaju se da li je voda iz njihove vodovodne mreže dobra za piće. Oni su svjesni da gotovo svi izvori, bistijerne i bunari od Sutorine do Kamenara nijesu čisti. Istovremeno, na samo tri mjesta u gradu postoji tabla na kojoj piše – voda nije za piće. GLAVOBOLJA: Iz JP Vodovod i kanalizacija, međutim, uvjeravaju da je kvalitet vode – savršen. Građani su skeptični a voda najčešće zamućena. Umjesto javnog propitivanja odgovornih i nadležnih, većina se ipak odlučuje za kupovinu flaširane vode. U lokalnim ugostiteljskim objektima takva je voda čak i preporuka jer, kako kažu, „česmovača nije baš najbolja za piće”.
Herceg Novi je poznat po sezonskim stomačnim zarazama. Takođe je poznat i kao grad septičkih jama, divljih deponija i zagađujuće deponije na Dugonji. Kanalizacioni sistem dotrajao je i često puca. Poznata su i mjesta gdje se čak i izliva u more ili, pak, miješa s gradskim vodovodom.
Voda koju piju stanovnici Herceg Novog, posebno u ljetnjem periodu kad se prikopčaju na izvor Opačica u Zelenici, oduvijek je stvarala glavobolju zbog svog kvaliteta. Za ovaj dio priče konsultovali smo višu sanitarnu tehničarku, članicu Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave i Ekološkog društva Boke Sanju Crnić. Objasnila nam je uzroke neispravnosti hercegnovskih voda, čemu je posvećena i njena diplomska studija:
„Sva voda koja dolazi do naših izvora stiže s Orjena. Opačica je jedan od takvih izvora. Nalazi se ispod dva aktivna groblja u Zelenici. U mojem istraživanju uzorci neprečišćene vode s tri glavna izvora bili su mikrobakteriološki neispravni. Najčešći uzročnik neispravnosti bile su koli forme i aerobne mezofilne bakterije, Escherichia colli, Clostridia prefrigens, Enterob.sp. kao i saprofitne bakterije roda Bacillus. Ono što zabrinjava jeste i činjenica da se u hercegnovskoj opštini ni postojeće vode koje bi mogle biti korisne, mislim na bunare, bistijerne i kaptirane izvore, ne mogu koristiti, a takvo stanje je posljedica zagađene životne sredine.
PRITISAK: Govoreći o neophodnim mjerama kako bi se voda koja nije prošla sanitarni nadzor i preradu mogla bez posljedica koristiti za piće, ona ističe:
,,Voda koja se koristi za piće mora se obavezno dezinfikovati kako bi zadovoljila kriterijume mikrobiološke ispravnosti. Ona koja se koristi iz gradskog vodovodnog sistema redovno se kontroliše. Voda se, takođe, uz stalni nadzor vodovodne mreže, može po potrebi dohlorisati ugrađivanjem dodatnih punktova za dodatnu dezinfekciju. Isto tako, smatram da je potrebna i stalna edukacija korisnika od lokalnih i individualnih vodnih objekata.”
Predsjednica Ekološkog društva Boke Olivera Doklestić u svojoj studiji o ekološkim problemima ovog kraja navodi ostale razloge zagađenja izvorskih voda, mora i naše životne sredine:
„U Boki su registrovana 62 ispusta fekalnih i upotrijebljenih voda unutar zaliva, koji su najvećim dijelom zbog oštećenja jedva u funkciji, a sve zbog slabog ili nikakvog održavanja i podložnosti mehaničkim oštećenjima. Naime, gradnja novih grandioznih objekata na lošem tlu, podložnom jaruženju, klizanju, spiranjima, slijeganjima, dovodi do brojnih oštećenja terena, pri čemu stradaju i infrastrukturni objekti vodovoda i kanalizacije. S druge strane, u periodu april – jul 2008. godine na sistem javnog snabdijevanja u Herceg Novom priključeno je 1.368 novih objekata, od čega 1.249 domaćinstava. Ove brojke govore o velikom pritisku na vodovodnu mrežu. Vodovodi su veoma složeni sistemi, i poput živog krvotoka adaptiraju se na promjene. Zato je neophodno ozbiljno praćenje stanja i usaglašavanje svih činilaca povezanih sa snabdijevanjem vodom.”
HVALOSPJEVI: Tehnički direktor JP Vodovod i kanalizacija Milorad Velaš tvrdi da je u hercegnovskoj opštini vodosnabdijevanje uredno. Pohvalio se najnovijom filter stanicom u Mojdežu:
„Ovo je prva filter stanica u Crnoj Gori i među tri najsavremenije u regionu, koja će Herceg Novom omogućiti da s Bilećkog jezera, cjevovodom s Plata kroz Hrvatsku, dobija 600 litara vode u sekundi, dok je kapacitet stare iznosio oko 300 litara. Osam rezervoara i najsavremeniji filteri omogućavaju dobro prečišćavanje vode. To je svakako mnogo bolje od stare stanice, sagrađene prije 27 godina.”
On takođe kaže da se hercegnovska opština snabdijeva vodom iz hidrosistema Plat u Republici Hrvatskoj i iz podzemne akumulacije Opačica u Zelenici. Stanovnici Herceg Novog, njih 90 odsto kao glavni izvor vode za piće, koriste vodu iz gradskog vodovoda. Primarna vodovodna mreža duga je 118 kilometara a sekundarna 135. U sistemu vodovoda nalazi se i 19 hidro stanica, koje služe za vodosnabdijevanje visočijih zona grada. Najznačajnijim investicionim zahvatom u JP Vodovod i kanalizacija smatraju izgradnju regionalnog cjevovoda Plat – Herceg Novi, dužine 32 kilometra iz 1980. godine, čime je Novljanima omogućeno i korišćenje vode iz sliva Trebišnjice.
Nadzor nad pomenutim poslovima briga je Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine. Načelnica ove službe Ana Popović potvrdila je navode iz Vodovoda: „Ispitivanje kvaliteta vode po zakonom predviđenoj dinamici, a po pozivu „JP Vodovod i kanalizacija obaveza je Instituta za zaštitu zdravlja-Podgorica, kao ovlašćenog akreditovanog pravnog lica koje je upisano u Centralni registar Privrednog suda za obavljanje tih poslova.”
Napomenimo da ovom hvalospjevu nedostaje objašnjenje kako će se i kada ovaj dotrajali vodovodni sistem prikopčati na aktuelni regionalni vodovod. Tu je i najsvježija sudska presuda, po kojoj je hercegnovski Vodovod dužan platiti 1,2 miliona eura Opštini Konavle za transport vode. Ona je postala pravosnažna prije tri mjeseca, a blokada računa tog javnog preduzeća nastupila je prije desetak dana.
Uprkos svemu, građani kupuju flaširanu vodu.
Marija ČOLPA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice