Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Najsigurnije – iz flaše

Objavljeno prije

na

Zbog brojnih epidemija, koje se ponavljaju svakog ljeta, posebno zabrinuti zbog nadolazeće pandemije svinjskog gripa, građani Herceg Novog pitaju se da li je voda iz njihove vodovodne mreže dobra za piće. Oni su svjesni da gotovo svi izvori, bistijerne i bunari od Sutorine do Kamenara nijesu čisti. Istovremeno, na samo tri mjesta u gradu postoji tabla na kojoj piše – voda nije za piće. GLAVOBOLJA: Iz JP Vodovod i kanalizacija, međutim, uvjeravaju da je kvalitet vode – savršen. Građani su skeptični a voda najčešće zamućena. Umjesto javnog propitivanja odgovornih i nadležnih, većina se ipak odlučuje za kupovinu flaširane vode. U lokalnim ugostiteljskim objektima takva je voda čak i preporuka jer, kako kažu, „česmovača nije baš najbolja za piće”.

Herceg Novi je poznat po sezonskim stomačnim zarazama. Takođe je poznat i kao grad septičkih jama, divljih deponija i zagađujuće deponije na Dugonji. Kanalizacioni sistem dotrajao je i često puca. Poznata su i mjesta gdje se čak i izliva u more ili, pak, miješa s gradskim vodovodom.

Voda koju piju stanovnici Herceg Novog, posebno u ljetnjem periodu kad se prikopčaju na izvor Opačica u Zelenici, oduvijek je stvarala glavobolju zbog svog kvaliteta. Za ovaj dio priče konsultovali smo višu sanitarnu tehničarku, članicu Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave i Ekološkog društva Boke Sanju Crnić. Objasnila nam je uzroke neispravnosti hercegnovskih voda, čemu je posvećena i njena diplomska studija:

„Sva voda koja dolazi do naših izvora stiže s Orjena. Opačica je jedan od takvih izvora. Nalazi se ispod dva aktivna groblja u Zelenici. U mojem istraživanju uzorci neprečišćene vode s tri glavna izvora bili su mikrobakteriološki neispravni. Najčešći uzročnik neispravnosti bile su koli forme i aerobne mezofilne bakterije, Escherichia colli, Clostridia prefrigens, Enterob.sp. kao i saprofitne bakterije roda Bacillus. Ono što zabrinjava jeste i činjenica da se u hercegnovskoj opštini ni postojeće vode koje bi mogle biti korisne, mislim na bunare, bistijerne i kaptirane izvore, ne mogu koristiti, a takvo stanje je posljedica zagađene životne sredine.

PRITISAK: Govoreći o neophodnim mjerama kako bi se voda koja nije prošla sanitarni nadzor i preradu mogla bez posljedica koristiti za piće, ona ističe:

,,Voda koja se koristi za piće mora se obavezno dezinfikovati kako bi zadovoljila kriterijume mikrobiološke ispravnosti. Ona koja se koristi iz gradskog vodovodnog sistema redovno se kontroliše. Voda se, takođe, uz stalni nadzor vodovodne mreže, može po potrebi dohlorisati ugrađivanjem dodatnih punktova za dodatnu dezinfekciju. Isto tako, smatram da je potrebna i stalna edukacija korisnika od lokalnih i individualnih vodnih objekata.”

Predsjednica Ekološkog društva Boke Olivera Doklestić u svojoj studiji o ekološkim problemima ovog kraja navodi ostale razloge zagađenja izvorskih voda, mora i naše životne sredine:

„U Boki su registrovana 62 ispusta fekalnih i upotrijebljenih voda unutar zaliva, koji su najvećim dijelom zbog oštećenja jedva u funkciji, a sve zbog slabog ili nikakvog održavanja i podložnosti mehaničkim oštećenjima. Naime, gradnja novih grandioznih objekata na lošem tlu, podložnom jaruženju, klizanju, spiranjima, slijeganjima, dovodi do brojnih oštećenja terena, pri čemu stradaju i infrastrukturni objekti vodovoda i kanalizacije. S druge strane, u periodu april – jul 2008. godine na sistem javnog snabdijevanja u Herceg Novom priključeno je 1.368 novih objekata, od čega 1.249 domaćinstava. Ove brojke govore o velikom pritisku na vodovodnu mrežu. Vodovodi su veoma složeni sistemi, i poput živog krvotoka adaptiraju se na promjene. Zato je neophodno ozbiljno praćenje stanja i usaglašavanje svih činilaca povezanih sa snabdijevanjem vodom.”

HVALOSPJEVI: Tehnički direktor JP Vodovod i kanalizacija Milorad Velaš tvrdi da je u hercegnovskoj opštini vodosnabdijevanje uredno. Pohvalio se najnovijom filter stanicom u Mojdežu:

„Ovo je prva filter stanica u Crnoj Gori i među tri najsavremenije u regionu, koja će Herceg Novom omogućiti da s Bilećkog jezera, cjevovodom s Plata kroz Hrvatsku, dobija 600 litara vode u sekundi, dok je kapacitet stare iznosio oko 300 litara. Osam rezervoara i najsavremeniji filteri omogućavaju dobro prečišćavanje vode. To je svakako mnogo bolje od stare stanice, sagrađene prije 27 godina.”

On takođe kaže da se hercegnovska opština snabdijeva vodom iz hidrosistema Plat u Republici Hrvatskoj i iz podzemne akumulacije Opačica u Zelenici. Stanovnici Herceg Novog, njih 90 odsto kao glavni izvor vode za piće, koriste vodu iz gradskog vodovoda. Primarna vodovodna mreža duga je 118 kilometara a sekundarna 135. U sistemu vodovoda nalazi se i 19 hidro stanica, koje služe za vodosnabdijevanje visočijih zona grada. Najznačajnijim investicionim zahvatom u JP Vodovod i kanalizacija smatraju izgradnju regionalnog cjevovoda Plat – Herceg Novi, dužine 32 kilometra iz 1980. godine, čime je Novljanima omogućeno i korišćenje vode iz sliva Trebišnjice.

Nadzor nad pomenutim poslovima briga je Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine. Načelnica ove službe Ana Popović potvrdila je navode iz Vodovoda: „Ispitivanje kvaliteta vode po zakonom predviđenoj dinamici, a po pozivu „JP Vodovod i kanalizacija obaveza je Instituta za zaštitu zdravlja-Podgorica, kao ovlašćenog akreditovanog pravnog lica koje je upisano u Centralni registar Privrednog suda za obavljanje tih poslova.”

Napomenimo da ovom hvalospjevu nedostaje objašnjenje kako će se i kada ovaj dotrajali vodovodni sistem prikopčati na aktuelni regionalni vodovod. Tu je i najsvježija sudska presuda, po kojoj je hercegnovski Vodovod dužan platiti 1,2 miliona eura Opštini Konavle za transport vode. Ona je postala pravosnažna prije tri mjeseca, a blokada računa tog javnog preduzeća nastupila je prije desetak dana.

Uprkos svemu, građani kupuju flaširanu vodu.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo