Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Teorija, strah i nada

Objavljeno prije

na

Dok je u regionu sve više oboljelih, ali i žrtava svinjskog gripa – u Crnoj Gori je, za sada, stabilna epidemiološka situacija. Istovremeno, prosječan građanin zna gotovo sve o preve<nciji, simptomima i ono najosnovnije o toku bolesti. Teorija je, reklo bi se, savladana. Polemiše se, uglavnom, oko vakcina. U kafani, na ulici, ali i na internet forumima vode se rasprave o tome – primiti vakcinu ili ne. A kako sada stvari stoje – o vakcini većina građana Crne Gore može samo raspravljati. KOLIKO PARA, TOLIKO VAKCINA: Miodrag Radunović, ministar zdravlja, najavio je da bi dio vakcina mogao stići prije nego što smo planirali. I to – sredinom decembra.

Crnogorske vlasti su naručile 100 hiljada doza. „Nadam se, na osnovu onoga što sada radimo, da postoji mogućnost da jedna trećina, ili bar četvrtina, doze bude dostupna našim građanima već sredinom decembra”, rekao je ministar.

Dakle, u decembru bi, ako se obistine najave, 25 hiljada građana Crne Gore moglo primiti vakcinu. I to, samo pod uslovom da se odlučimo za po jednu dozu. A postoje različite vrste vakcinisanja: djeca do deset godina vakcinišu se po dva puta, odrasli po jednom ili svi dobijaju po dvije doze.

Evropska medicinska agencija je rezervisana prema stavu nekih evropskih vlada da je jedna doza vakcine protiv svinjskog gripa dovoljna za većinu stanovnika.

Stručnjaci Agencije ističu da je jedna doza vakcine pandemriks kompanije GlaksoSmitKlajn ili focetrije firme Novartis možda dovoljna za odrasle osobe, ali činjenice koje govore tome u prilog još nisu sasvim ubjedljive.

DOZA ILI DVIJE: Nakon razmatranja najnovijih pokazatelja, Komitet za medicinske proizvode za ljudsku upotrebu (CHMP) ove agencije je objavio da i dalje preporučuje da se po mogućnosti daju dvije doze vakcine protiv virusa novog gripa H1N1, u razmaku od najmanje tri nedjelje.

Evropska medicinska agencija je dosad odobrila tri vakcine protiv svinjskog gripa – pandemriks, focetriju i celvapan, a najavljena je mogućnost da naknadno budu odobrene još neke.

Svjetski eksperti su u početku odreda preporučivali dvije doze vakcine protiv svinjskog gripa, budući da je u pitanju novi oblik virusa, ali su posljednjih mjeseci rezultati nekih kliničkih studija sugerisali da bi i jedna doza mogla da bude dovoljna za odrasle.

To bi značilo da bi zalihe vakcine znatno duže trajale, a trošak imunizacije bi bio manji.

U Britaniji, na primjer, koja je naručila vakcine pandremiks i celvapan, odrasli i djeca starija od 10 godina koji prime vakcinu kompanije Glakso dobiće samo jednu dozu, ali će mlađa djeca i oni koji prime celvapan primiti dvije doze.

Upravo to se dešava i u Hrvatskoj, u kojoj će sa milion i po doza biti vakcinisano 750 hiljada stanovnika. Svako po dva puta. Inače, Hrvatska će, najvjerovatnije, uskoro nabaviti još pola miliona vakcina što znači da će milion ljudi iz te zemlje moći da se vakciniše. Manje od četvrtine žitelja Hrvatske.

Za koju varijantu se Crna Gora odlučila – još se ne zna. Makar u javnosti. Ako se Vlada odluči za po jedno vakcinisanje – svaki šesti građanin će stati u red za vakcinu. Ako se rizične grupe budu po dva puta vakcinisale, kako preporučuje Evropska agencija, vakcine će biti za upola manje ljudi.

,,Pojedine proizvođačke kuće tražile su da predstavnici Crne Gore pregovaraju o 500 hiljada doza, što mislimo da bi u ovom trenutku bilo iracionalno”, rekao je Radunović. Objasnio je da veliki proizvođači ne mogu da dostignu broj, odnosno trenutnu tražnju vakcina, kao i da ih nije baš interesovala količina od 100 hiljada doza. Ministar je podsjetio kako je Vlada odlučila da odriješi kesu i potroši milion i po eura za nabavku vakcina. Novac, podvukao je ministar, nije problem.

SUMNJA SUMNJU STIŽE: No, sada u vakcine sumnjaju mnogi. I stručnjaci i laici. Jedno je jasno svima – nema lijeka koji ne može izazvati neku reakciju ljudskog tijela. Rizik, tvrde ljekari, uvijek postoji.

Građani su često skeptični i zbog činjenice da je vakcina ispitivana na malom broju osoba pa je pitanje da li se u tako kratkom vremenu moglo doći do stvarnih nuspojava.

Najnovija anketa u Njemačkoj je pokazala da će se vakcinisati tek deset do dvadeset odsto građana iako je ta država kupila vakcine za gotovo 40
odsto građana. U SAD-u su, sem građana, i ljekari i medicinske sestre pokazali skepsu prema vakcini pa su vlasti, u Njujorku, na primjer odlučile da se svo medicinsko osoblje obavezno mora vakcinisati.

U Srbiji, koja je proglasila epidemiju biće nabavljeno tri miliona vakcina. „Srbija ne kasni. Srbija će biti prva zemlja van EU ili jedna od prve dve-tri koje će istovremeno početi vakcinaciju u prvim danima decembra. Vakcinacija je najbolja mera zaštite i očekujem da raspoloženje sa sumnjom prema vakcini bude potpuno preokrenuto”, rekao je srpski ministar zdravlja Tomica Milosavljević.

Iako epidemije u Crnoj Gori još nema – nikome nije bilo svejedno nakon izjave direktor odjeljenja za infektivne bolesti italijanskog Nacionalnog
instituta Lazzaro Spallanzani u Rimu. Dr Nikola Petrosilo, jedan od vodećih eksperata za grip u Evropi je izjavio da, ako epidemija gripa u Crnoj Gori dostigne vrhunac krajem novembra i u decembru, kako se predviđa, onda će biti prekasno za vakcinaciju koja se planira u januaru.

Sada nam ministar daje nadu da će ih biti već u decembru, ali ostaje pitanje koliko i za koga.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo