Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mala pobjeda opozicije

Objavljeno prije

na

Poslanici Socijaldemokratske partije su dali znake života. Glasovima opozicije i poslanika manjeg partnera vladajuće koalicije usvojene su izmjene Zakona o tajnosti podataka koje članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu omogućavaju pristup tajnim podacima bez posebnih dozvola i bezbjednosnih provjera, kako je to predviđao dosadašnji zakon. Veći dio SDP-ovih poslanika glasao je za izmjene koje je predložio poslanik Nove srpske demokratije Goran Danilović. Nekoliko njih ipak su ostali u sjenci DPS-a. Rifat Rastoder i Mićo Orlandić bili su uzdržani, dok su poslanici veće vladajuće partije i Bošnjačke stranke složno glasali protiv izmjena zakona koje članovima Odbora omogućavaju iste nadležnosti kao u prethodnom skupštinskom sazivu. Predrag Bulatović, član Odbora iz redova Socijalističke narodne partije, kaže da su izmijenjenim zakonom poslanici tretirani kao obična fizička lica i da su bili primorani da vade niz besmislenih potvrda, od one o državljanstvu do uvjerenja o zdravstvenom stanju, kako bi ostvarili uvid u izvještaje Agencije za nacionalnu bezbjednost. A na kraju je Agencija, čiji je rad trebalo da bude pod parlamentarnom kontrolom, nakon bezbjednosnih provjera, odlučivala da li će ,,kontrolorima” dati dozvolu da je stave pod lupu.

,,Mi smo vodili višemjesečnu političku borbu da bi se vratili na rješenje iz prethodnog saziva, a to znači da možemo razmatrati izvještaje bez te bezbjednosne provjere. Jedva smo dobili mogućnost da pročitamo izvještaj ANB-a i neke podatke koje filtrira Vlada, koja ocjenjuje šta je u našoj nadležnosti”, kaže Bulatović.

Bulatović zaključuje da nema volje da se reformiše tajna služba koja je, prema njegovim riječima, i dalje najvjerniji čuvar režima, a usvajanje izmjena zakona doživljava kao malu pobjedu opozicije, potpomognutu glasovima SDP-a, koja ne donosi suštinske promjene.

Informacije sa zatvorenih sjednica Odbora za bezbjednost do sada su rijetko ostajale tajna za crnogorsku javnost. Vani su curili povjerljivi podaci ANB o organizovanim kriminalnim grupama, ali i sumnje i operativna saznanja koja su policijski funkcioneri dijelili sa poslanicima. Funkcioneri iz bezbjednosne službe čak su prijetili da u tim uslovima nemaju namjeru da nastave saradnju sa parlamentarcima. Opozicioni članovi Odbora otvoreno su sumnjali da javna i tajna policija namjerno puštaju informacije u etar kako bi našli alibi za ukidanje dijaloga. Za odavanje strogo povjerljivih podataka do sada niko nije odgovarao.

Mehmet Bardhi, poslanik Demokratske stranke Crne Gore i član Odbora, u parlamentu je, obrazlažući potrebu mijenjanja Zakona o tajnosti podataka podsjetio predstavnike tih službi da ne mogu govoriti o profesionalnom kredibilitetu i da nema logike tražiti dozvolu za nadzor od službe koju bi parlament trebalo da kontroliše.

,,U tim službama još ima ljudi koji su 80-ih mene maltretirali, a ja bih sada njima trebalo da tražim propusnice. Nikada u životu”, kategoričan je Bardhi.

Izmjene su ipak usvojene i poslanicima na putu ka ograničenom fondu povjerljivih informacija više neće stajati bezbjednosne provjere. Goran Danilović, predlagač amandmana, tvrdi da tajni podaci koji su do sada davani na uvid članovima Odbora nijesu ni zavrijeđivali tu oznaku.

,,To su neki, vjerovatno, uobičajeni početni koraci, jer je Agencija za nacionalnu bezbjednost, zapravo agencija za partijsku bezbjednost gospodina Đukanovića. Iako usvajanje ovih izmjena možda nije konkretan napredak, ovo je velika pobjeda poslanika koji su bili dovedeni u nipodaštavajući položaj”, kaže Danilović.

Danilović upozorava da suštinski nijesu tačne interpretacije da su izmjenama zakona poslanici izjednačeni sa najvišim državnim funkcionerima. ,,Tačno je da sada na papiru imamo ista prava kao, recimo, pojedini ministri u Vladi. Međutim, lako je zaključiti da samo predsjednik Vlade ima pravo da dobije tajni podatak bilo koje vrste, dok čak i predsjednici države i skupštine imaju pravo samo da ostvare uvid u tajne podatke iz djelokruga njihove nadležnosti, koju opet određuje Vlada. Dakle, Đukanović kao premijer i dalje filtrira podatke koje daje Agencija pod njegovom ingerencijom”.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo