Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: SELA BEZ ŠKOLA: Kad ih je u učionici samo dvoje

Objavljeno prije

na

U kolašinskom kraju kažu da su znali da im sela umiru, onda kad je utihnuo žamor djece u dvorištima područnih odjeljenja i škola. Selo, uvjereni su, više ne živi kada se škola zatvori, a roditelji djecu odvode tamo gdje su učionice punije, bliže, modrenije… I, zaista, propadanje kolašinskih sela, možda je i najočiglednije po stanju objekata u kojima se nekada odvijala nastava. Zidine škola u Vranještici, Ravnima i ostalim selima u Rovcima, Morači i Vasojevićima, slikovito zamjenjuju statistiku, opominju, upozoravaju…

U donjomoračkom selu Bare osmogodišnja Anđela Perović i njen učitelj Branislav Boričić „brane” zatvaranje područnog odjeljenja OŠ Mojsije Stevanović. Područno odjeljenje je pet godina bilo ukinuto, a onda ga je školske 2015/2016. obnovila upravo Anđela Perović, koja je krenula u prvi razred. Tako su odlučili ona i njen otac Momčilo. Sada je Anđela učenica drugog razreda i sva četiri časa prvodi sama s učiteljem koji dolazi iz Podgorice. Djevojčica pješke do škole putuje približno koliko i učitelj iz Podgorice automobilom.

Prije nešto više od tri decenije područno odjeljenje u Barama imalo je dva školska odjeljenja sa skoro 60 đaka i dva poznata učitelja – Jezdimira Radovića i Dragoja Radovića. Da je bilo đačke graje u Barama, svjedoče i prostrane učionice školske zgrade koja je počela da se gradi 1939, a završena sedam godina kasnije.

Anđela kaže da bi voljela da se ponovi „to davno vijeme kada je bilo puno djece u školi”. No, svjesna je da je nemoćna da promijeni činjenicu da na odmorima nema s kim da se igra, ali ni kome da šapne ili od nekog prepiše zadatak. To je ne ometa da svoje obaveze ažurno završava i da sve predmete uči podjednako predano.

„Najviše volim engleski, crnogorski i likovno ali učim sve podjednako. Zanimljivo mi je i na fizičkom, pošto sam sama pa se zato takmičim s učiteljom i uvijek ga pobjeđujem. Navikla sam da budem sama u učionici i nije me strah ni da pješačim do škole”, kaže djevojčica.

Tvrdi da joj učitelj „ne gleda kroz prste”, ali drago joj je što na njena mnogobrojna pitanja, uvijek zna odgvore. Jedina učenica područnog odjeljenja u Brama, ipak, priznaje da se jako raduje ponedjeljku i petku kad ide u matičnu školu u Manastiru Morača na časove engleskog.

To je prilika da se druži s vršnjacima i bolje ih upozna. Za tri godine, ona će im se pridružiti i prija joj što će, pored drugara za igru, imati s kim i da se „takmiči u znanju”.

Pored toga što „učitelja ima samo za sebe”, Anđela ima na raspolaganju i učila dovoljna za cijelo odjeljenje – tabla, geografske karte, ilustracije i fotografije, priručnike…

Njen učitelj kaže da prvi čas za Anđelu i njega počinje u osam sati i 30 minuta, a da nastavu završavaju 15 minuta prije podneva. Boričić je završio Fakultet za fizičko vaspitanje i kako se niko nije javio na konkurs za to radno mjesto, profesor fizičkog vaspitanja, postao je učitelj, a Anđeli se ispunila želja da u školu ide u svom selu.

Boričić nije slutio da će ikada biti učitelj samo jednom đaku i nije naučio kako se to radi tokom formalnog školovanja. Nije lako ni dati objektivnu ocjenu jedinoj učenici, kad nema ostale djece da uporede znanja. Ipak, ubijeđen je, da djevojčica zaslužuje svaku peticu koju dobije.

„Naravno, ovakve situacije se ne uče na fakultetu, pa moraš reagovati prema situaciji. Prilično su specifični uslovi rada. Teže je raditi i zbog objektivnosti ocjenjivanja. Uvijek imamo vremena i da razgovorom proširimo nastavno gradivo koje se obrađuje. Anđela je zainteresovana za sve predmete, a svakom posvetimo dosta pažnje”, kaže učitelj Branislav.

Učionicom, čak sa samo jednim đakom i jednim učiteljem, tvrde, bili bi zadovoljni u vasojevičkom selu Vranještica. To bi značilo da ima nade za mjesto u kojem sada žive samo oni koji nijesu imali gdje da odu. Zgrada tamošnje škole sada je ruina, a mještani su davno izgubili nadu da će u njoj ikada zažamoriti djeca.

„Možda smo mogli biti uporniji, pa da sačuvamo školu, odnosno područno odjeljenje sa jednim ili dva đaka. Trebalo je da svi shvatimo da ne smijemo dozvoliti zatvaranje učionica, bez obzira na broj đaka. Primjer Bara u Morači je primjer kako se čuva selo, mi za to nijesmo imali snage ili volje. A ovdje je nekad bila velika škola”, kažu u Mjesnoj zajednici Vranještica.

U selu, gdje će ove godine zazimiti tek nekoliko domaćinstava, ne tako davno bilo je 832 stanovnika, od toga 116 osnovaca.

U susjednim Barama Kraljskim OŠ Dr Radosav Jagoš Vešović, u devet razreda ima svega 18 učenika. U prvih pet ih je osmoro i jedna učiteljica – Nena Zaijić. Zadovoljna je učenicima, iako je ponekad teško nastavu organizovati za sva četiri razreda u istom prostoru. Učiteljica je srećna što ustanova, u kojoj je i ona završila osnovno obrazovanje, još živi, bez obzira na broj učenika.

„U prvom razredu imamo tri, u drugom – jednog, u trećem – tri, a u petom – jednog učenika. Ove godine niko nije u četvrtom razredu. Ja sam završila osnovnu školu u Barama Kraljskim i raduje me što sam se u ovo selo vratila i kao učiteljica. Nije lako, zaista, organizovati nastavu za sva četiri razreda, ali moji đaci su dobra i vrijedna djeca. Nimalo u znanju ne zaostaju za svojim vršnjacima iz drugih i većih škola. Radoznali su i vrijedni. Nadam se da će se broj osnovaca ovdje samo povećavati i ne mogu zamisliti situaciju da se škola zatvori. Bio bi nam to zajednički poraz”, kaže učiteljica.

Ona podsjeća da područno odjeljenje te škole u Mateševu pohađaju samo dva učenika.

Do rijetkih učionica na seoskom području kolašinske opštine i učenici i učitelji svakog dana stižu s velikim naporom, a naročito u zimskim mjescima. Učenici, uglavnom, pješače po nekoliko kilometara a učitelji stižu terenskim vozilima po lošim putevima. No, i jedni i drugi rijetko neopravdano izostaju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE:  Potkornjak u šumi i u institucijama       

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike. Istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa

 

 

U Nacionalnom parku Prokletije bolest potkornjaka trenutno se  prostire na oko stotinu hiljada kubika čamove šume, ali i zaštićene vrste molike, dok istovremeno Agencija za zaštitu životne sredine rertroaktivnim aktom zabranjuje sanitarnu sječu do završetka monitoringa.

Šumarski inspektor, inženjer Hakija Jasavić, kaže da nema više nikavu dilemu i da će   sasvim izvjesno ovih dana podnijeti krivične prijave i protiv odgovornih lica u Agenciji za zaštitu životne sredine, i njenog direktora Milana Gazdića koji je potpisao sporni akt.

„Ovo što se radi ja ne znam kako bih opisao osim da je zla namjera. Kakav monitoring, bolest potkornjaka je vidljiva golim okom, i na jesen ćemo imati katastrofalno stanje u šumama Nacionalnog parka“ – kaže Jasavić.

On postavlja pitanje kako je Agencija za zaštitu životne sredine donijela retroaktivno rješenje, kada je 29. aprila dokumentom, koji nam je dostavio, naložila mjere monitoringa za mart i april.

„Ovdje se radi o nekavoj igri i pokrivanju neaktivnosti. Zamislite da donesete rješenje šta treba raditi u martu i aprilu na kraju aprila? Da nije smiješno, bilo bi tragično. Još je tragičnije da oni iz Podgorice nama diktiraju šta treba da radimo, a nama pred očima šume  nestaju“ – ističe Jasavić.

Prema njegovim saznanjima sve što je do sada urađeno od strane Nacionalnih parkova je postavljanje takozvanih feromonskih klopki.

„Postavili su koliko je meni poznato 50 do 70 takozvanih feromonskih klopki. Znate li šta to znači? Ništa. Za 16 hiljada hektara, koliko zahvata površina Nacionalnog parka, potrebno bi bilo pet hiljada feromonskih klopki da je već postavljeno i da može da se djeluje u pravcu sprečavanja bolesti“ – kaže Jasavić.

On kaže da je sa svime što radi upoznao Upravu za inspekcijske poslove, i da je insistirao da nadlažni državni organi proglase epidemiju potkornjaka u NP Prokletije.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BEZ KOMPROMISA ZA NASTAVAK GRADNJE DALEKOVODA ČEVO-PLJEVLJA: Mještani i vlada  još na startnim pozicijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema pomaka u dogovorima između resornih ministarstava i mještana Đurđevića Tare oko nastavka gradnje dalekovoda kroz to pljevaljsko selo. Iz Vlade poručuju da projektovana trasa može pretrpjeti samo manje izmjene, a mještani i dalje odlučni da takvo rješenje neće dozvoliti

 

 

Trasa dijela dalekovoda Lastva- Čevo- Pljevlja, preko  sela Đurđevića Tara,   jedino je izvodljivo rješenje, čvrst je  u stavu ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović.To je poslednje što su mještani tog dijela pljavaljske opštine,  poslije mnogo  razgovora sa predstavnicima Vlade i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), protesta, te zvaničnog zahtjeva  lokalnog parlamenta  da se dio projekta obustavi, čuli minule sedmice.

Zatim je, dan pred praznike , uslijedio još jedan pokušaj dogovora  sa ministrom  energetike Sašom  Mujovićem. Susret nije donio ništa novo,  pa stavovi dvije stane nijesu bliže, nego što su bili sredinom prošle godine, kada su mještani stopirali radove na  dijelu dalekovoda koji prolazi kroz njihovo selo. Ministar je ponovo objašnjavao da projekat  „neće imati negativne implikacije po zdravlje“ i podsjećao na važnost i međunarodne obaveze.  Mještani su opet probelmatizovali uticaj projekta, na kom se radi duže od deceniju,  na ekonomski  potencijal i  turističke  resursa Đurđevića Tare.

Izgradnja dalekovoda Lastva-Pljevlja je trenutno najznačajniji projekat u energetici u Crnoj Gori i dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije preko Srbije, Crne Gore pa sve do Italije. Od  EU dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu). Završetkom tog  projekta omogućiće se stvaranje 400 kV prstena našoj zemlji,  što, navodno,  treba značajno da podigne  pouzdanost rada elektroenergetskog sistema. Do sada je završeno 95 odsto projekta koji prolazi kroz osam opština, dva nacionalna parka i preko 30 naselja sa oko 1.400 predmeta eksproprijacije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Advokat nekadašnjeg direktora UP i visokopozicioniranog funkcionera u sistemu bezbjednosti tokom vladavine DPS, objašnjava zašto se on i njegov klijent raduju potvrđivanju optužnice. „Konačno izlazimo na sud gdje možemo da ukrstimo argumente sa tužilaštvom i gdje možda možemo da sagledamo mogućnost da Veselin Veljović počne da se brani sa slobode“, rekao nam je Volkov.

Naš sagovornik je komentarisao i saopštenje SDT-a povodom potvrđivanje optužmice. Njega Volkov vidi kao jedan vid pritiska na sud. „Ali vidim ga i kao strah. Iz prostog razloga što vanraspravno vijeće Višeg suda nije odlučivalo o krivici Veselina Veljovića već se odlučivalo o najnižem stepenu osnovane sumnje da li taj postupak da se nastavi ili da se obustavi“, kaže Volkov. „Čisto sumnjam da će sudeće vijeće dozvoliti sebi da zasniva osuđujuću odluku na bazi Skaja kao jedinog dokaza. I ono što treba da imamo u vidu da od momenta kontrole optužnice do današnjeg dana, imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je na jasan način izdvojio tri kriterijuma koja moraju da budu ispunjena da bi se Skaj prepiska mogla uzeti kao dokaz. Nijedan od ta tri kriterijuma  nijesu ispunjena u konkretnom slučaju“, istakao je Volkov, objašnjavajući da i u pomenutom saopštenju SDT-a prepoznaje bojazan da će veliki broj predmeta koji se zasnivaju samo na skaj prepisci, „propasti“. Odnosno, da će za ishod imati oslobađajuće presude.

„Nijesam očekivao da će tužilaštvo nakon te odluke da se povuče i da odustane od daljeg gonjenja. To jeste takvo prvo njihovo saopštenje nakon te odluke, jer oni vjerovatno osjećaju pritisak, i advokatske i kompletne pravničke struke, povodom odluke Evropskog suda. Iskoračili su sa tom izjavom kako bi prebacili teret odgovornosti na sud, pa su rekli – vidite da nismo mi jedini koji smatramo da je to dokaz, nego je i sudeće vijeće Borisa Savića našlo da je to dokaz. Probali su u tom saopštenju, tako ja to vidim, da dobiju širi konsenzus, odnosno  širu podršku da je to dokaz. Ali namjerno prenebregavaju činjenicu da vanraspravno vijeće nije vijeće koje će u konačnom odlučivati o krivici. Tako da je loptica sad u dvorište suda i očekujem pravne kuraži od strane sudećih vijeća koji će se u tom postupku postaviti na pravi način“, ocijenio je Veljovićev advokat.

Zbog nedavnog zauzetog pravnog stava Evropskog suda za ljudska prava, Volkov očekuje da će, ne samo njegov klijent koji se u pritvoru nalazi 10 mjeseci, već i veliki dio pritvorenika, biti pušteni da se brane sa slobode.

„Jer otpada osnovana sumnja kao materijalno pravni element samog pritvora i onda ne vidim razlog zbog čega bi se istrajavalo na pritvoru. Želim da vjerujem da će sada sudovi polako da otpuštaju ruku u pravcu pritvora i da prihvataju prijedloge za ukidanje pritvora ili prijedloge za jemstvo. Vjerujem u to, jer bi svako drugo postupanje bilo ne samo nezakonito, nego bi bilo nesvjesno istrajavanje na nezakonitosti“, poručio je advokat Mihailo Volkov.

Suprotno mišljenju advokata, SDT ostaje pri stavu da je dešifrovana skay komunikacija, “kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti i dostavljen putem međunarodne pravne pomoći”, zakonit dokaz. Prilično je izvjesno da će se tim pitanjem baviti i Ustavni sud, ali tek nakon donošenja presuda i stavova (različitih ili istih) koje će zauzeti sudska vijeća kada se pred njima nađu predmeti zasnovani (isključivo) na osnovu sadržaja skay komunikacije.

 

Niko ne haje za zdravlje pritvorenika

Volkov se osvrnuo i na zdravstveno stanje njegovog branjenika. Smatra da je u Crnoj Gori stvorena takva klima da nikoga nije briga za zdravstveno stanje pritvorenih lica već da ih, kako kaže, samo treba utamničiti.

„Veselin Veljović je konstantno lošeg zdravstvenog stanja, mi smo to vše puta isticali. Dva puta je bio u Kliničkom centru za vrijeme boravka u ZIKS-u. Nekoliko puta sam pisao, obraćao se tim povodom, čini mi se da niko ne haje za to. Prosto je stvorena neka klima da se pritvorena lica utamniče. U kakvim zdravstvenim stanjima se oni nalaze, mislim da više nikoga nije briga“, ocijenio je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo