Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kolariću, paniću

Objavljeno prije

na

Ministru saobraćaja i pomorstva Andriji Lomparu nakon sjednice Savjeta za izgradnju autoputeva Vlade Crne Gore nije bilo lako: drama oko izgradnje autoputa prerasla je u pravu latinoameričku sapunicu. U osvit samih lokalnih izbora, Lompar je znatiželjnom puku, posebno onom na sjeveru zemlje, saopštio da će se graditi tek dvije i po dionice na projektovanom autoputu, odnosno da će autoput završiti kod – Mateševa! Dakle, ako sve bude po (četvrtoj) ponudi grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor – HCH, gradiće se samo 63,5 od ukupno 169,2 kilometara, koliko treba da ima autoput od jadranske obale do granice sa Srbijom.

To znači da će se graditi tek nešto više od trećine puta, koji će zbog izmjena idejnog projekta i konstrukcionih elemenata ponegdje ličiti i na brzu saobraćajnicu, a da će cijena od 23,5 miliona eura po kilometru biti astronomska i za evropske prilike.

GARANCIJE: Nije izvjesno kada će otpočeti gradnja čak i te redukovane verzije. Ministar je rekao da je prihvaćena sugestiju ponuđača da se ne potpisuje koncesioni ugovor, nego tek protokol kojim će biti definisani elementi koncesionog i finansijskog ugovora.

Razlog tome je što još nije postignut dogovor ponuđača s međunarodnim finansijskim organizacijama, prije svega s Evropskom investicionom bankom, iako je javnost sa zvaničnih adresa mjesecima uvjeravana da Grci i Izraelci neće imati nikakav problem da osiguraju bankarske garancije.

EIB je, čini se, za sada spremna da finansira polovinu troškova za izgradnju jedine rentabilne dionice od Bara do Podgorice. Sve ostalo je na dugom štapu.

U ovom slučaju ponavlja se gotovo isti scenario kao s hrvatskim konzorcijumom, koji je predvodio splitski Konstruktor. Upravo 4. marta, dana kada je raskinut ugovor s prvorangiranim na tenderu, Lompar je izjavio da će se pregovori s drugorangiranim ograničiti na samo mjesec dana, jer će to, kako je rekao, biti dovoljno da grčko-izraelski konzorcijum prikupi garancije i sve što je potrebno za početak radova.

Pregovori su trajali dva puta duže, još četiri dodatna mjeseca je ostavljeno za dobijanje jamstava, a kada će krenuti radovi niko više ne može tačno kazati.

U toku pregovora javnost je saznala da je grčki Aktor u Rumuniji izgubio posao, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, zato što nije uspio da obezbjedi garancije banaka. Ugovor o izgradnji autoputa Komarnica-Brašov grčka kompanija je raskinula bukvalno u posljednjem trenutku.

CIJENA: Najviše je otvorenih pitanja oko cijene izgradnje „ostatka” prvobitno planiranog autoputa. Osim za funkcionere Vlade u Podgorici, cijena od 23,5 miliona eura po kilometru izuzetno je visoka ne samo za balkanske, već i za evropske prilike.

Indikativno je da će, na primjer, u Srbiji dionica autoputa od Požege do Boljara, koja će se graditi preko Zlatibora, stajati u prosjeku 12 miliona eura po kilometru, iako je na toj dionici od 133 kilometra planirana gradnja čak 202 tunela!

„Cijena od 23,5 miliona eura najmanje je dva puta veća od objektivne”, kaže potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović.

Prema njegovim riječima, prosječna cijena izgradnje autoputa po kilometru trebalo bi da iznosi oko sedam miliona eura, a za trećinu skuplje dionica od Smokovca do Mateševa.

„Sumnjamo da se iza ove populističke priče zvaničnika, obavijene tajnovitošću i kontradiktornostima, kriju brojne gluposti, ali i veliki interesi pojedinaca”, ističe Radulović.

Konstatujući da je Socijalistička narodna partija u crnogorskoj Skupštini podržala Zakon o izgradnji autoputa, visoki funkcioner te stranke i šef parlamentarnog Odbora za budžet, ekonomiju i finansije Aleksandar Damjanović primjećuje da će kilometar autoputa Bar-Mateševo biti za trećinu skuplji od kilometra puta kroz do sada najskuplji crnogorski infrastrukturni projekat, tunel Sozina.

ROPSTVO: On za Monitor kaže da je do sada izgubljeno mnogo vremena, te da se čitav posao vodi netransparentno i neozbiljno. „Mislimo da se ova priča mora ponovo otvoriti u parlamentu i ne smije biti u funkciji predizbornog marketinga, kao što je to očigledno ovoga puta”, dodao je Damjanović.

Otvoreno je i pitanje da li crnogorski ekonomski i finansijski sistem može izdržati tu investiciju od gotovo 1,6 milijardi eura. Jer, kako navodi Damjanović, u slučaju da se grade dvije i po dionice autoputa, Crna Gora bi se morala kreditno zadužiti i izdvajati ogromna sredstva iz budžeta, dok će koncesija biti ustupljena izvođaču na veoma dug period, što znači da će građani skupo plaćati vožnju tim autoputem.

On tvrdi da je finansijska konstrukcija u ovom trenutku praktično nemoguća, imajući u vidu ne samo globalnu finansijsku krizu nego prije svega stanje u crnogorskim javnim finansijama.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori misija MMF-a je izrazila zabrinutost sposobnošću Crne Gore da vraća sadašnja i buduća zaduženja. Samo tokom prošle godine spoljni dug zemlje je povećan za 218 miliona eura.

Ulaskom u gradnju puta od Bara do Mateševa javni dug bi skočio na 2,7 milijardi eura ili oko 90 odsto bruto-društvenog proizvoda, što je za MMF i druge međunarodne finansijske institucije neprihvatljivo. To bi, međutim, još više trebalo da zabrine građane ove zemlje. Crna Gora bi pala u dužničko ropstvo.

Uostalom, Grčka je u haosu dijelom i zbog gradnje autoputa dugog 670 kilometara, koji je povezao istok i zapad te zemlje. Polovina troškova za taj „grčki posao stoljeća” izmirena je iz evropskih fondova. I grčki su zvaničnici uvjeravali javnost da će „to donijeti najveću korist sjeveru Grčke, koji je bio saobraćajno izolovan”. Zvuči poznato. Da li i poučno?

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo