Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kolariću, paniću

Objavljeno prije

na

Ministru saobraćaja i pomorstva Andriji Lomparu nakon sjednice Savjeta za izgradnju autoputeva Vlade Crne Gore nije bilo lako: drama oko izgradnje autoputa prerasla je u pravu latinoameričku sapunicu. U osvit samih lokalnih izbora, Lompar je znatiželjnom puku, posebno onom na sjeveru zemlje, saopštio da će se graditi tek dvije i po dionice na projektovanom autoputu, odnosno da će autoput završiti kod – Mateševa! Dakle, ako sve bude po (četvrtoj) ponudi grčko-izraelskog konzorcijuma Aktor – HCH, gradiće se samo 63,5 od ukupno 169,2 kilometara, koliko treba da ima autoput od jadranske obale do granice sa Srbijom.

To znači da će se graditi tek nešto više od trećine puta, koji će zbog izmjena idejnog projekta i konstrukcionih elemenata ponegdje ličiti i na brzu saobraćajnicu, a da će cijena od 23,5 miliona eura po kilometru biti astronomska i za evropske prilike.

GARANCIJE: Nije izvjesno kada će otpočeti gradnja čak i te redukovane verzije. Ministar je rekao da je prihvaćena sugestiju ponuđača da se ne potpisuje koncesioni ugovor, nego tek protokol kojim će biti definisani elementi koncesionog i finansijskog ugovora.

Razlog tome je što još nije postignut dogovor ponuđača s međunarodnim finansijskim organizacijama, prije svega s Evropskom investicionom bankom, iako je javnost sa zvaničnih adresa mjesecima uvjeravana da Grci i Izraelci neće imati nikakav problem da osiguraju bankarske garancije.

EIB je, čini se, za sada spremna da finansira polovinu troškova za izgradnju jedine rentabilne dionice od Bara do Podgorice. Sve ostalo je na dugom štapu.

U ovom slučaju ponavlja se gotovo isti scenario kao s hrvatskim konzorcijumom, koji je predvodio splitski Konstruktor. Upravo 4. marta, dana kada je raskinut ugovor s prvorangiranim na tenderu, Lompar je izjavio da će se pregovori s drugorangiranim ograničiti na samo mjesec dana, jer će to, kako je rekao, biti dovoljno da grčko-izraelski konzorcijum prikupi garancije i sve što je potrebno za početak radova.

Pregovori su trajali dva puta duže, još četiri dodatna mjeseca je ostavljeno za dobijanje jamstava, a kada će krenuti radovi niko više ne može tačno kazati.

U toku pregovora javnost je saznala da je grčki Aktor u Rumuniji izgubio posao, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, zato što nije uspio da obezbjedi garancije banaka. Ugovor o izgradnji autoputa Komarnica-Brašov grčka kompanija je raskinula bukvalno u posljednjem trenutku.

CIJENA: Najviše je otvorenih pitanja oko cijene izgradnje „ostatka” prvobitno planiranog autoputa. Osim za funkcionere Vlade u Podgorici, cijena od 23,5 miliona eura po kilometru izuzetno je visoka ne samo za balkanske, već i za evropske prilike.

Indikativno je da će, na primjer, u Srbiji dionica autoputa od Požege do Boljara, koja će se graditi preko Zlatibora, stajati u prosjeku 12 miliona eura po kilometru, iako je na toj dionici od 133 kilometra planirana gradnja čak 202 tunela!

„Cijena od 23,5 miliona eura najmanje je dva puta veća od objektivne”, kaže potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović.

Prema njegovim riječima, prosječna cijena izgradnje autoputa po kilometru trebalo bi da iznosi oko sedam miliona eura, a za trećinu skuplje dionica od Smokovca do Mateševa.

„Sumnjamo da se iza ove populističke priče zvaničnika, obavijene tajnovitošću i kontradiktornostima, kriju brojne gluposti, ali i veliki interesi pojedinaca”, ističe Radulović.

Konstatujući da je Socijalistička narodna partija u crnogorskoj Skupštini podržala Zakon o izgradnji autoputa, visoki funkcioner te stranke i šef parlamentarnog Odbora za budžet, ekonomiju i finansije Aleksandar Damjanović primjećuje da će kilometar autoputa Bar-Mateševo biti za trećinu skuplji od kilometra puta kroz do sada najskuplji crnogorski infrastrukturni projekat, tunel Sozina.

ROPSTVO: On za Monitor kaže da je do sada izgubljeno mnogo vremena, te da se čitav posao vodi netransparentno i neozbiljno. „Mislimo da se ova priča mora ponovo otvoriti u parlamentu i ne smije biti u funkciji predizbornog marketinga, kao što je to očigledno ovoga puta”, dodao je Damjanović.

Otvoreno je i pitanje da li crnogorski ekonomski i finansijski sistem može izdržati tu investiciju od gotovo 1,6 milijardi eura. Jer, kako navodi Damjanović, u slučaju da se grade dvije i po dionice autoputa, Crna Gora bi se morala kreditno zadužiti i izdvajati ogromna sredstva iz budžeta, dok će koncesija biti ustupljena izvođaču na veoma dug period, što znači da će građani skupo plaćati vožnju tim autoputem.

On tvrdi da je finansijska konstrukcija u ovom trenutku praktično nemoguća, imajući u vidu ne samo globalnu finansijsku krizu nego prije svega stanje u crnogorskim javnim finansijama.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori misija MMF-a je izrazila zabrinutost sposobnošću Crne Gore da vraća sadašnja i buduća zaduženja. Samo tokom prošle godine spoljni dug zemlje je povećan za 218 miliona eura.

Ulaskom u gradnju puta od Bara do Mateševa javni dug bi skočio na 2,7 milijardi eura ili oko 90 odsto bruto-društvenog proizvoda, što je za MMF i druge međunarodne finansijske institucije neprihvatljivo. To bi, međutim, još više trebalo da zabrine građane ove zemlje. Crna Gora bi pala u dužničko ropstvo.

Uostalom, Grčka je u haosu dijelom i zbog gradnje autoputa dugog 670 kilometara, koji je povezao istok i zapad te zemlje. Polovina troškova za taj „grčki posao stoljeća” izmirena je iz evropskih fondova. I grčki su zvaničnici uvjeravali javnost da će „to donijeti najveću korist sjeveru Grčke, koji je bio saobraćajno izolovan”. Zvuči poznato. Da li i poučno?

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo