Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Terenski radovi

Objavljeno prije

na

Koalicija na čelu sa DPS-om nudi evropsku, ujedinjena opozicija bolju Crnu Goru, SDP, tamo gdje nastupa samostalno, tvrdi da je ta partija – čist izbor. Kampanja za lokalne izbore u dvije trećine crnogorskih opština povremeno se čini intenzivnijom od one koja je vođena uoči parlamentarnih izbora prošle godine. Agencija Damar objavila je rezultate istraživanja prema kojem će za DPS u Podgorici glasati 48,3, za opozicionu koaliciju 42,2, a za SDP 6,5 odsto građana. U koaliciji Bolja Crna Gora kažu da istraživanje njihovih aktivista na terenu pokazuje prednost opozicije od 1,7 procenata.

Predsjednik Vlade i vladajuće partije vrlo je aktivan. Kao, uostalom i cijela vlada. Dok ministri, pomoćnici ministara, direktori direkcija i ostali državni činovnici i namještenici lete Crnom Gorom, premijer Milo Đukanović je otkrio tajnu izbornih uspjeha svoje partije. Ništa ne pada s neba. ,,Nikad opozicija nije spoznala našu ključnu prednost – infrastrukturu partije. Zahvaljujući tome što poznajemo ljude i teren, što znamo šta gdje treba ponuditi, lako pobjeđujemo”.

Iako je Liberalni Savez svoj rad zamrznuo prije pet godina, Đukanović dalje kopa po toj partiji. ,,Sjećam se Malog kabineta LSCG – kad god izgube, krivi su im ljudi, a nikad nijesu izašli iz cetinjskih kafana dalje od Bioča na sjever. Mora se u svako selo, svako mjesto doći”. Ima i nešto tačno: na putu ka sjeveru čekali su ih kordoni Đukanovićeve policije i horde Đukanovićevih istomišljenika.

U opoziciji su procijenili da o ponudama DPS-a treba da svoje kaže državno tužilaštvo. Početkom sedmice predali su tužiocu dio prijava prikupljanih u Informativno-dokumentacionom centru. Centar je formiran kako bi na jednom mjestu bile prikupljene prijave građana o metodama kojima DPS obezbjeđuje glasove – od prijetnji otpuštanjem do kupovine ličnih karata. Iz Gusinja su stigla svjedočenja da DPS zna da ponudi besplatne ekskurzije, ali i da posla ima samo za medicinske sestre iz DPS-a i SDP-a. Prijava, kažu u opozicionoj koaliciji, dosad ima preko stotinu.

„Oni znaju da izlaznost od sedamedeset odsto odgovara našoj koaliciji. Zato su i ovoga puta ušli u kupovanje apstinenata otkupom ličnih karti. I to nije ništa novo, zato smo odgovorili stvaranjem dokumentaciono-informativnog centra, koji registruje ove pojave procesuira ih kod tužilaštva, i o tome obavještava relevantne međunarodne adrese”, kaže za Monitor Slaviša Guberinić, šef medijskog centra koalicije Bolja Crna Gora.

Zabavno je makar glumiti opoziciju. Tako je čak i SDP, tamo gdje sam izlazi na izbore uvidio ono što mu godinama promiče – vlast ucjenjuje birače.

Rožajski odbor SDP-a saopštio je da je “evidentno da među građanima, posebno onima koji su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, vlada veliki strah da će ostati bez socijale ukoliko ne budu glasali za DPS”.

,,Taj strah siju oni koji su ih i doveli na socijalu”, primijetio je SDP. Oni javno kaže da je u Rožajama svaki treći čovjek u stanju socijalne zavisnosti, da je to grad bez šansi iz kojeg je ranije otišlo oko pet, a nakon ukidanja viza još dvije hiljade ljudi. Kažu da im na terenu ,,većina građana kaže da više nikada ne bi glasali DPS, ali da se plaše da ostanu bez socijale”. Iz DPS-a- su rekli da je to ,,nemoguće i neistinito”.

Premijer Đukanović je ocijenio da su optužbe o predizbornim pritiscima zasnovane koliko i sve prethodne: ,,Uprkos našim pozivima, kad-god se takva optužba čuje, u cilju čistote izbornog procesa, da se prilože neki dokazi za takve tvrdnje – nikada takvih dokaza nije bilo”. Nikad niko ovdje nije razjasnio šta bi to za vlast bili prihvatljivi dokazi. Snimak, znamo po Mašanu, nije, izvodi iz biračkih spiskova po kojima se vidi da su glasali oni koji nijesu – nijesu, svjedočenja ljudi – takođe.

DPS I SDP sporečkali su se i u Podgorici. Predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđije Suhih prekinuo je sjednicu nakon što je gradonačelnik Miomir Mugoša predložio da se, po hitnom postupku, raspravlja o rješavanju stambenih pitanja penzionera.

Suhih je rekao da će Mugošin prijedlog dobiti punu podršku odbornika SDP, ali je ocijenio da ,,nije u redu da se u jeku izborne kampanje pokreće ovako važno pitanje i time se koristi u predizborne svrhe”. Uslijedila je poezija: za DPS je, objasnili su iz te stranke, uvijek vrijeme za rješavanje problema građana.

Funkcioner Pokreta za promjene Boris Marić ocijenio je da je riječ o ,,projektovanom i za potrebe izbora smišljenom manevru” kojim se fingiraju sukobi I razlike između DPS-a I SDP-a.

Tokom kampanje trenutno su svi zadovoljni. DPS-ova koalicija tvrdi da vrijedno vodi kampanju i da će sa 29 mandata u Podgorici vladati samostalno. Premijer Đukanović je najavio da će istrajati na infrastrukturnim radovima, krupnim razvojnim projektima i nastavku reformi: ,,Najvažnija je efikasnost vladavine prava, ali ne zbog prozivki opozicije, jer kriminala i korupcije kod nas ima kao i u ostalim zemljama”. U, ovih dana objavljenom godišnjem Izvještaju Evropske unije o stanju ljudskih prava piše da Crna Gora mora da učvrsti vladavinu prava, nezavisnost sudstva i pokaže održive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U opoziciju kažu da umjesto identitetskih pitanja i socijalne demagogije nude rješenja i da veličina opozicionog saveza garantuje administrativne kapacitete koji ih mogu realizovati. „Širina naše liste eliminiše i problem sa nedostatkom sredstava za medijsku kampanju, tako što lideri lično učestvuju u kampanjama od vrata do vrata. Broj ličnih kontakata, sa biračima nikada nije bio veći. Iskreno, poslije međuopozicionog sukoba u prethodnom periodu nijesam vjerovao da saradnja među ključnim opozicionim strankama može biti na ovako visokom nivou”, kaže Slaviša Guberinić.

Među udarnicima iz vlasti istakao se Filip Vuković, predsjednik pljevaljske opštine, nosilac koalicione liste DPS-SDP za lokalne izbore. On je na televiziji Vijesti rekao da je sa Darkom Šarićem, optuženim za krijumčarenje 2,7 tona kokaina iz Južne Amerike, u vrlo dobrim odnosima, te da, i kad bi znao, ne bi otkrio gdje se on krije. ,,Šarić je moj sugrađanin”, razjunačio se Vuković.

Mogao je neko pomisliti da se Vukoviću omaklo, da podrška partije nije stigla isti čas. ,,Gospodin Filip Vuković je, uvažavajući prezumpciju nevinosti svakog pojedinca, dao svoj komentar uzimajući u obzir odnos pojedinih medija koji su najblaže rečeno zaboravili na taj element najšireg prava svakog pojedinca”, rekao je portparol DPS Rajko Kovačević. Nema greške – budući da je šef partije ponosan na prijateljstvo sa Stankom Subotićem, stvar prestiža je biti prijatelj sa licima s Interpolovih potjernica. Ovdje i babe po pijacama zakukaju kad se potegne priča o Šarićevom hapšenju: ko zna šta će biti s penzijama.

Odvija se I široka rasprava o bijelim košuljama koje nose opozicioni prvaci. Đukanović je zaključio da “bijelim košuljama i bijelim maramama zapravo već pokazuju da su se predali”. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić protumačio je da su bijele košulje znače da je opozicija shvatila da im je “košulja bliža od džamadana” . U toj verziji košulja simbolizuje Crnu Goru, a đžamadan Beograd. Budibogsnama.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo