Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Terenski radovi

Objavljeno prije

na

Koalicija na čelu sa DPS-om nudi evropsku, ujedinjena opozicija bolju Crnu Goru, SDP, tamo gdje nastupa samostalno, tvrdi da je ta partija – čist izbor. Kampanja za lokalne izbore u dvije trećine crnogorskih opština povremeno se čini intenzivnijom od one koja je vođena uoči parlamentarnih izbora prošle godine. Agencija Damar objavila je rezultate istraživanja prema kojem će za DPS u Podgorici glasati 48,3, za opozicionu koaliciju 42,2, a za SDP 6,5 odsto građana. U koaliciji Bolja Crna Gora kažu da istraživanje njihovih aktivista na terenu pokazuje prednost opozicije od 1,7 procenata.

Predsjednik Vlade i vladajuće partije vrlo je aktivan. Kao, uostalom i cijela vlada. Dok ministri, pomoćnici ministara, direktori direkcija i ostali državni činovnici i namještenici lete Crnom Gorom, premijer Milo Đukanović je otkrio tajnu izbornih uspjeha svoje partije. Ništa ne pada s neba. ,,Nikad opozicija nije spoznala našu ključnu prednost – infrastrukturu partije. Zahvaljujući tome što poznajemo ljude i teren, što znamo šta gdje treba ponuditi, lako pobjeđujemo”.

Iako je Liberalni Savez svoj rad zamrznuo prije pet godina, Đukanović dalje kopa po toj partiji. ,,Sjećam se Malog kabineta LSCG – kad god izgube, krivi su im ljudi, a nikad nijesu izašli iz cetinjskih kafana dalje od Bioča na sjever. Mora se u svako selo, svako mjesto doći”. Ima i nešto tačno: na putu ka sjeveru čekali su ih kordoni Đukanovićeve policije i horde Đukanovićevih istomišljenika.

U opoziciji su procijenili da o ponudama DPS-a treba da svoje kaže državno tužilaštvo. Početkom sedmice predali su tužiocu dio prijava prikupljanih u Informativno-dokumentacionom centru. Centar je formiran kako bi na jednom mjestu bile prikupljene prijave građana o metodama kojima DPS obezbjeđuje glasove – od prijetnji otpuštanjem do kupovine ličnih karata. Iz Gusinja su stigla svjedočenja da DPS zna da ponudi besplatne ekskurzije, ali i da posla ima samo za medicinske sestre iz DPS-a i SDP-a. Prijava, kažu u opozicionoj koaliciji, dosad ima preko stotinu.

„Oni znaju da izlaznost od sedamedeset odsto odgovara našoj koaliciji. Zato su i ovoga puta ušli u kupovanje apstinenata otkupom ličnih karti. I to nije ništa novo, zato smo odgovorili stvaranjem dokumentaciono-informativnog centra, koji registruje ove pojave procesuira ih kod tužilaštva, i o tome obavještava relevantne međunarodne adrese”, kaže za Monitor Slaviša Guberinić, šef medijskog centra koalicije Bolja Crna Gora.

Zabavno je makar glumiti opoziciju. Tako je čak i SDP, tamo gdje sam izlazi na izbore uvidio ono što mu godinama promiče – vlast ucjenjuje birače.

Rožajski odbor SDP-a saopštio je da je “evidentno da među građanima, posebno onima koji su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, vlada veliki strah da će ostati bez socijale ukoliko ne budu glasali za DPS”.

,,Taj strah siju oni koji su ih i doveli na socijalu”, primijetio je SDP. Oni javno kaže da je u Rožajama svaki treći čovjek u stanju socijalne zavisnosti, da je to grad bez šansi iz kojeg je ranije otišlo oko pet, a nakon ukidanja viza još dvije hiljade ljudi. Kažu da im na terenu ,,većina građana kaže da više nikada ne bi glasali DPS, ali da se plaše da ostanu bez socijale”. Iz DPS-a- su rekli da je to ,,nemoguće i neistinito”.

Premijer Đukanović je ocijenio da su optužbe o predizbornim pritiscima zasnovane koliko i sve prethodne: ,,Uprkos našim pozivima, kad-god se takva optužba čuje, u cilju čistote izbornog procesa, da se prilože neki dokazi za takve tvrdnje – nikada takvih dokaza nije bilo”. Nikad niko ovdje nije razjasnio šta bi to za vlast bili prihvatljivi dokazi. Snimak, znamo po Mašanu, nije, izvodi iz biračkih spiskova po kojima se vidi da su glasali oni koji nijesu – nijesu, svjedočenja ljudi – takođe.

DPS I SDP sporečkali su se i u Podgorici. Predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđije Suhih prekinuo je sjednicu nakon što je gradonačelnik Miomir Mugoša predložio da se, po hitnom postupku, raspravlja o rješavanju stambenih pitanja penzionera.

Suhih je rekao da će Mugošin prijedlog dobiti punu podršku odbornika SDP, ali je ocijenio da ,,nije u redu da se u jeku izborne kampanje pokreće ovako važno pitanje i time se koristi u predizborne svrhe”. Uslijedila je poezija: za DPS je, objasnili su iz te stranke, uvijek vrijeme za rješavanje problema građana.

Funkcioner Pokreta za promjene Boris Marić ocijenio je da je riječ o ,,projektovanom i za potrebe izbora smišljenom manevru” kojim se fingiraju sukobi I razlike između DPS-a I SDP-a.

Tokom kampanje trenutno su svi zadovoljni. DPS-ova koalicija tvrdi da vrijedno vodi kampanju i da će sa 29 mandata u Podgorici vladati samostalno. Premijer Đukanović je najavio da će istrajati na infrastrukturnim radovima, krupnim razvojnim projektima i nastavku reformi: ,,Najvažnija je efikasnost vladavine prava, ali ne zbog prozivki opozicije, jer kriminala i korupcije kod nas ima kao i u ostalim zemljama”. U, ovih dana objavljenom godišnjem Izvještaju Evropske unije o stanju ljudskih prava piše da Crna Gora mora da učvrsti vladavinu prava, nezavisnost sudstva i pokaže održive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U opoziciju kažu da umjesto identitetskih pitanja i socijalne demagogije nude rješenja i da veličina opozicionog saveza garantuje administrativne kapacitete koji ih mogu realizovati. „Širina naše liste eliminiše i problem sa nedostatkom sredstava za medijsku kampanju, tako što lideri lično učestvuju u kampanjama od vrata do vrata. Broj ličnih kontakata, sa biračima nikada nije bio veći. Iskreno, poslije međuopozicionog sukoba u prethodnom periodu nijesam vjerovao da saradnja među ključnim opozicionim strankama može biti na ovako visokom nivou”, kaže Slaviša Guberinić.

Među udarnicima iz vlasti istakao se Filip Vuković, predsjednik pljevaljske opštine, nosilac koalicione liste DPS-SDP za lokalne izbore. On je na televiziji Vijesti rekao da je sa Darkom Šarićem, optuženim za krijumčarenje 2,7 tona kokaina iz Južne Amerike, u vrlo dobrim odnosima, te da, i kad bi znao, ne bi otkrio gdje se on krije. ,,Šarić je moj sugrađanin”, razjunačio se Vuković.

Mogao je neko pomisliti da se Vukoviću omaklo, da podrška partije nije stigla isti čas. ,,Gospodin Filip Vuković je, uvažavajući prezumpciju nevinosti svakog pojedinca, dao svoj komentar uzimajući u obzir odnos pojedinih medija koji su najblaže rečeno zaboravili na taj element najšireg prava svakog pojedinca”, rekao je portparol DPS Rajko Kovačević. Nema greške – budući da je šef partije ponosan na prijateljstvo sa Stankom Subotićem, stvar prestiža je biti prijatelj sa licima s Interpolovih potjernica. Ovdje i babe po pijacama zakukaju kad se potegne priča o Šarićevom hapšenju: ko zna šta će biti s penzijama.

Odvija se I široka rasprava o bijelim košuljama koje nose opozicioni prvaci. Đukanović je zaključio da “bijelim košuljama i bijelim maramama zapravo već pokazuju da su se predali”. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić protumačio je da su bijele košulje znače da je opozicija shvatila da im je “košulja bliža od džamadana” . U toj verziji košulja simbolizuje Crnu Goru, a đžamadan Beograd. Budibogsnama.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo