Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Optimizam bez pokrića

Objavljeno prije

na

Početkom ovog mjeseca održana je četrnaesta sjednica užeg vladinog koordinacionog tima za praćenje turističkih sezona kojom je predsjedavao premijer Milo Đukanović. Posljednja kao i prethodne sjednice održana je bez prisustva predstavnika medija za koje je ministar turizma Predrag Nenezić kasnije pripremio „kratak brifing”, sa uglancanim saopštenjem u trajanju od četiri minute, o tome kako uspješno pripremiti sezonu u kriznim vremenima.  Ministar je izrazio zadovoljstvo obavljenim pripremama iz akcionog plana, uz svoj poslovični optimizam u pogledu broja turista koji će i ove godine za odmor odabrati Crnu Goru.

Javnosti je kao i obično ponuđeno pregršt fraza kako realizacija krupnih projekata teče planiranom dinamikom, da su svi planirani radovi u završnim fazama, kako su izgrađeni brojni infrastrukturni objekti duž obale, da se strategija razvoja turizma odvija u trasiranom pravcu, uz nezaobilazan zaključak da će vizija Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije biti ostvarena…

Dok ministar Nenezić u kabinetu Vlade troši svoj drugi mandat u turizmu, turista je sve manje i manje a problema u vodećoj privrednoj grani sve više.

SIMULACIJA OTVARANJA: Ministrovi izvještaji i realnost na terenu dvije su različite priče. Ni riječi o tome da elitni Sveti Stefan u maju pliva u kanalizaciji, turistička metropola ne zna kamo će sa svojim smećem i otpadom a teške građevinske mašine potkopavaju magistralni put u Pržnu, šetalište u Budvi, maslinjake na Svecu…

U turističku sezonu 2010 Crna Gora ulazi bez svog najpoznatijeg brenda, grada-hotela Sveti Stefan a Crnogorsko primorje bez potrebnih količina vode.

Četvrto ljeto za redom Sveti Stefan neće biti otvoren za goste. Obnova i rekonstrukcija Sveca realno kasni, a ministar Nenezić uporno tvrdi suprotno.

„Kako sam ranije rekao, otvaranje Svetog Stefana i primanje gostiju biće u julu mjesecu, a zvanično, veliko otvaranje sa velikim brojem zvanica biće početkom septembra”, kazao je Nenezić, odgovarajući na pitanja novinara.

Kako se saznaje, zakupac Svetog Stefana, grčki brodovlasnik Viktor Restis priprema simulaciju otvaranja hotela, u kome je renovirano tek par kuća pored ulazne, gvozdene kapije.

U njima će po dogovoru odsjesti nekoliko njegovih dobrih prijatelja kojima za tu priliku neće smetati gradilište svuda okolo, dok će hotel biti zaista otvoren tek na jesen, kada i ako rekonstrukcija bude završena. Biće to prigodna, ministrova farsa za javnost.

I DALJE BEZ VODE: Tokom mnogih izbornih kampanja pljuštala su obećanja kako će u proljeće 2010. godine poteći voda iz Regionalnog vodovoda koju toliko dugo čeka žedno Crnogorsko primorje.

Utrošeni su milioni eura koje je Vlada na ime kreditnog zaduženja dobijala sa raznih strana, od Svjetske banke za obnovu i razvoj, Abu Dabi Fonda za razvoj iz Ujedinjenih arapskih emirata, ali će primorci i ovog ljeta koristiti stare dobre bačve i rezervoare.

Regionalni vodovod kasni, priznaje na insistiranje novinara ministar Nenezić, i dodaje: „Sa sigurnošću možemo očekivati da će biti završen u ovoj sezoni i da će biti završeni priključci za četiri primorske opštine”.

Direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoran Bošnjak bio je nešto konkretniji: „Mi sve radimo da se dinamika ispoštuje i da Budva, Bar, Tivat i Kotor dobiju nove količine vode već u julu ove godine.”

NEMA KRIZE: Dok turističke zemlje Evrope strepe od ishoda sezone koja dolazi, naš se ministar mjesec dana do početka glavne sezone pohvalio bukingom naročito sa tržišta Zapadne, Srednje i Sjeverne Evrope, iz Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. Interesovanje stiže sa svih strana.

„Taj buking pokazuje određene stope rasta. U ovom trenutku on se drži i dalje 6-9 odsto procenata više nego prošle godine, ali manje nego 2008., dok se kampanja u regionu tek zahuktava”, pun je optimizma Nenezić.

Uprkos teškoj situaciji koja je iznenada zahvatila svijet putovanja i planiranih odmora.

Na veliku nesigurnost i poremećaj na turističkom tržištu u svijetu upozorava Branko-Diki Kažanegra, poznati turistički stručnjak iz zlatnih godina crnogorskog turizma,vlasnik agencije Adriatik ekspres.

„Ako se uporedi stanje bukinga ove i prošle godine imamo veliko kašnjenje i neizvjesnost. Niko ne može prognozirati hoće li turisti doći ili ne. Ne pojavljuju se, ne bukiraju, ne rezervišu.”

Kažanegra ukazuje da je prošle godine do kašnjenja došlo zbog nesigurnosti u pogledu cijena usluga dok su ove godine razlozi posve drugačiji.

„Prvo, to je nesigurnost u avio saobraćaju u Evropi koji je zbog aktivnosti vulkana na Islandu u potpunosti poremećen. Pojedini organizatori putovanja koji imaju na desetine miliona putnika bankrotirali su, što je ozbiljno uzdrmalo turističko tržište.Tu je zatim situacija u Grčkoj, zemlji koja prima milione turista. Grčka je glavna destinacija za ljetni, porodični odmor, za koji je sigurnost na prvom mjestu. Zbog teške ekonomske situacije govori se da su Portugal i Španija pred bankrotom. Treći faktor koji doprinosi velikoj krizi u svijetu turističkih putovanja je opadanje vrijednost eura. Za turistu koji putuje van euro zone usluge automatski postaju skuplje. To je generalno pitanje za vodeće turoperatore. Mi od njih zavisimo jer 90 odsto naših gostiju organizovano dolazi preko njih”, objašnjava Kažanegra.

KASNE I RUSI: U jednoj od najvećih agencija koje rade rusko tržište kažu da je situacija lošija nego prošle godine, da bukinga gotovo i nema.

Turoperatori su u nezavidnoj poziciji, zakupili su avio sjedišta a interesovanja nema. Podsjećaju na situaciju iz 2008., kada je predsezona počela 28 aprila, kada je sletio prvi čarter iz Moskve sa 350 putnika.U toj agenciji kažu da se polako okreću drugim destinacijma.

Vlasnik agencije Ekskluziv specijalizovane za njemačko tržište, Vukašin Ćulafić, turistički radnik velikog iskustva kaže, da je prava katastrofa za Crnu Goru što je izgubila njemačko tržište. On smatra da je velika greška otvaranje novih avio destinacija poput one iz Bugarske koja je turistička zemlja! „Dok ne vratimo turoperatore na aerodrome Tivat i Podgoricu od turista iz Njemačke nema ništa. Preko naših glava oko pet miliona Njemaca putuje u Tursku”, kaže Ćulafić dodajući da je trebalo ono malo sredstava potrošiti za dovođenje gostiju iz Zapadne Evrope jer se predsezona i podsezona ne pune turistima iz zemalja bivše Jugoslavije.

Ministar turizma za čas umije da promijeni strategiju i priču. Prije dva ljeta vrijeđao je turiste iz regiona čija je posjeta izostala, nadobudnim izjavama kako nam takvi, takozvani paradaj'z turisti ni ne trebaju. Što manje turista to bolje za postavljeni cilj da Crna Gora postane elitna turistička zemlja u koju dolaze samo oni sa nešto dubljim džepom!

Svjetske elite na Crnogorskom primorju odavno nema. Sada se ide u drugu krajnost. Sezona se dočekuje velikom regionalnom kampanjom zvanom – Ljetovanje za 50 eura!

Sad su dobrodošli i najsiromašniji gosti koji za krevet u sezoni mogu da izdvoje najviše pet eura! Ovim očajničkim potezom po ocjeni velikog broja uglednih turističkih stručnjaka crnogorski turizam dostigao je najniži nivo u svojoj dugoj i bogatoj istoriji.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo