Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Budvanin ojadio Srbiju

Objavljeno prije

na

Bivši ministar odbrane državne zajednice SCG Prvoslav Davinić biće do 21. maja optužen zbog sklapanja ugovora o iznajmljivanju špijunskog satelita od izraelskog preduzeća Imidžset internešnal. Davinić je ugovor potpisao juna 2005. u Parizu u prisustvu ondašnjeg predsjednika državne zajednice Svetozara Marovića. „U Višem tužilaštvu u Beogradu smatraju da imaju dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv Davinića”, tvrdi list Blic. Dosad je pred beogradskim Višim sudom saslušano desetak svjedoka i osumnjičeni Davinić.

Među saslušanima su i bivši načelnik Generalštaba Vojske SCG Dragan Paskaš (raniji komandant Podgoričkog korpusa), zatim direktor Jugoimporta-SDPR (srpsko državno preduzeće za promet naoružanjem) i više oficira zaduženih za nabavke vojne opreme i naoružanja.

,,Ispitani su o okolnostima zaključenja spornog ugovora o kupovini satelita. Pribavljena je sva pisana dokumentacija, sa oznakom državne tajne”, navela je portparol Višeg suda Dušica Ristić.

Oglasio se posredno i Marović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže da ne želi da se vraća na „slučaj satelit”. Preko svog savjetnika beogradskim Večernjim novostima je odgovorio da je o tom slučaju ranije sve kazao i da je za njega on završen.

Istraga protiv Davinića, osumnjičenog za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, po nalogu Vrhovnog suda Srbije iz otpočela je aprila 2009. Vojno odjeljenje Okružnog suda prije toga je dva puta odbijalo da pokrene istragu, sve dok Vrhovni sud nije usvojio žalbu tužilaštva i naložio istragu.

U odluci Vrhovnog suda se navodi da postoji osnovana sumnja da je Davinić kao ministar odbrane SCG iskoristio službeni položaj i pribavio korist izraelskoj firmi tako što je sa njom zaključio ugovor o pravu korišćenja satelita, vrijedan 44,9 miliona eura.

U rješenju o sprovođenju istrage se precizira da je Davinić zaključio ugovor bez ikakvog prethodnog postupka izbora ponuđača i bez bilo kakve prethodne stručne konsultacije sa Generalštabom VSCG, ili bilo kojim drugim odgovornim i stručnim licima VSCG, radi utvrđivanja potrebe satelitskog nadzora teritorije sa stanovišta odbrane zemlje i radi definisanja uslova za ugovaranje odgovarajućih usluga.

Zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o zakupu satelita namijenjenog za nadgledanje granice sa Kosovom, izraelska kompanija je tužila Srbiju Međunarodnom arbitražnom sudu u Parizu i dobila spor, tako da je država obavezana da joj nadoknadi štetu od oko 37 miliona dolara. Srbija je potom pred redovnim sudom u Londonu neuspješno osporavala nadležnost arbitraže u Parizu za odlučivanje u tom sporu.

Kako tužba pred londonskim sudom, koju je zastupalo Republičko javno pravobranilaštvo nije usvojena, Srbija je sada obavezna da i londonskom sudu plati troškove postupka od 13.800 eura.

Slučaj arbitražnog spora proglašen je u Srbiji za državnu tajnu. Davinić je pred Arbitražnim sudom saslušan kao svjedok. Objasnio je da nije potpisao ugovor već nacrt ugovora o zakupu sa Imidžsetom.

Tvrdi da je 4. juna 2005. godine u Parizu zajedno sa Marovićem posjetio prostorije te firme kako bi ih obavijestio o odlukama Vrhovnog savjeta odbrane (Marović, Boris Tadić, Filip Vujanović) o nastavku pregovora. On i Marović su se, rekao je Davinić, usprotivili klauzuli o engleskoj arbitraži i istovremeno obavijestili Izraelce da taj dokument mora da dobije odobrenje državnih organa.

,,Ugovor nije zaključen jer je taj dokument na engleskom jeziku, potpisan je bez prisustva prevodioca, bez pečata, djelovodnog protokola, u firmi ponudioca, a ne u Vladi”, naveo je Davinić. Takođe, tvrdi, nije preciziran predmet ugovora, rokovi plaćanja i niz drugih detalja, koji taj dokument čine manjkavim, kazao je Davinić.

On je objasnio da zakonska procedura nije primjenjivana na nabavku satelita jer je Vrhovni savjet odbrane označio kao državnu tajnu i da je od tog tijela dobio podršku za nastavak razgovora.

Davinić je dodao da je cijena od 44,9 miliona eura za zakup satelita bila povoljna i da je bilo planirano da se cijena plati, ne iz budžeta već iz sredstava VSCG koja bi se dobila prodajom viška sredstava i nepokretnosti.

Pored afere Satelit Davinić je optužen 2006. i za učešće u aferi Pancir zajedno sa srpskim poslovnim čovjekom Miletom Dragićem, general u penziji i bivši pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse Milun Kokanović i pukovnik Jovica Vučković, bivši načelnik Odjeljenja za razvoj i opremanje Generalštaba Vojske SCG. Davinić je optužen da je zloupotrebom službenog položaja pribavio korist Dragiću, vlasniku istoimenog preduzeća iz Zrenjanina, ,,u vidu dobijanja posla snabdijevanja” vojske opremom u ukupnoj vrijednosti od 176 miliona eura.

I Marovića su pominjali u Panciru. U tenzijama oko pripreme crnogorskog referenduma, što je bio zgodan paravan za Marovića, u srpskoj štampi su, bez navođenja specifičnih dokaza, lansirane i sljedeće teške optužbe: ,,Skoro dvije trećine vojne opreme koju je vojska naručila od Proizvodnje Mile Dragić trebalo je, preko Crne Gore, da završi na tržistu trećih zemalja. U ovu transakciju umiješan je najviši crnogorski vrh na nivou državne zajednice, kao i Miloš Marović, sin predsjednika SCG, te grupa kontroverznih biznismena iz Crne Gore”, pisao je Glas javnosti.

Kada su afere izbile, Davinić je smijenjen, dok je Marović dobio snažnu podršku Mila Đukanovića, koji je tvrdio da srpska vlast ,”preko afere nabavke vojne opreme pokušava da preuzme kontrolu nad oblastima koje su u nadležnosti državne zajednice”. Đukanović je u septembru 2005. zaprijetio kako će povući sve predstavnike Crne Gore iz struktura SCG ako se ,,nastavi sa pravno-političkim nasiljem”.

 

Milan BOŠKOVIĆ

 

Marovićev Eros

 

Kakva je uloga Marovića u aferi Satelit? Kao nadređeni ministru Daviniću (Marović je bio predsjednik Savjeta ministara SCG), prisustvovao je 4. juna 2005. u Parizu potpisivanju ugovora sa Imidžsetom. U intervjuu za list Danas marta 2006. Marović je tvrdio, ispostaviće se potpuno netačno, da ugovor sa Imidžsetom nije valjan, te kako nikoga neće obavezivati: ,,U vezi sa time mogu ponoviti samo stav Savjeta ministara. Ovdje se radi samo o jednom – da nijedan ugovor ne može proizvoditi finansijske i pravne obaveze za državnu zajednicu bez saglasnosti Savjeta ministara. Nijedan takav konkretan ugovor nikada nije bio pred Savjetom ministara”.

Te tvrdnje ne stoje: stvar je riješena na arbitraži, sada potvrđena odlukom suda u Londonu – ugovor s Imidžsetom ,,proizvodi finansijske i pravne obaveze”. Marović nije poricao navod da je sa Davinićem 2005. prisustvovao potpisivanju ugovora. Razumno je pretpostaviti kako je Marović, kao neko ko govori i čita engleski jezik, imao tada priliku da pročita Ugovor o pravima davanja zadataka partnera u satelitskoj operaciji (izvorno: Satellite Operating Partner Tasking Rights Contract), koji je Davinić, u statusu kupca (customer), potpisao sa izvršnim direktorom (Chief Executive Officer) izraelskog Imidžseta.

Ministarstvo odbrane u Beogradu je, prema ugovoru, na šest godina iznajmilo od Imidžseta satelite tipa Eros A i Eros B, ali ih u Srbiji nikada nijesu koristili.

Naknadno, utvrđeno je kako su Erosi čista besmislica za tehničke mogućnosti i potrebe VSCG, koju su dva sputnjika, Marović i Davinić, eto, htjeli da reformišu, ali im se nije dalo. Satelit tipa Eros (akronim od Earth Remote Observation Satellite, u prijevodu,” satelit za osmatranje Zemlje iz daljine”) nema telekomunikacione kapacitete za pristup bazama podataka, dok je rezolucija slike suviše gruba za osmatranje kretanja ondašnjih gerilskih UČK grupica ili prekograničnog šverca. U Srbiji su onda zaključili: ,,Kupili smo nešto što nam ne treba parama koje nemamo”.

Revoltirani Srbi su, naknadno, za Marovića izračunali kako ih je za tri godine mandata predsjednika SCG koštao ukupno tri miliona eura, odnosno, po milion godišnje; bez njegove završne dionice u Satelitu s cehom od 37 milona eura.

V. JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo