Povežite se sa nama

Izdvojeno

KONAČNO IZABRANI KANDIDATI ZA TUŽILAČKI SAVJET: Vlast ulazi u tužilaštvo, pravda ne izlazi iz VD stanja

Objavljeno prije

na

Pravosuđe je u velikoj krizi – čeka se kompletiranje Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, funkcije predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca su u VD stanju, a postoji i značajan broj upražnjenih sudijskih i tužilačkih mjesta

 

Gotovo pola godine tenzija, političkih prepucavanja, tužilačkih opstrukcija, izvjesno je, završavaju se krajem 2021. Sve je počelo u julu kada su poslanici Demokratske Crne Gore (Demokrate), jednog od konstituenata vlasti, odbili da podrže izbor advokata Nikole Bulatovića za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Kandidat za njih nije bio podoban jer, kako su istakli, nije bila riječ o nezavisnom ekspertu, već čovjeku bliskog Demokratskom frontu (DF), još jednom od konstituenata vlasti.

Bulatović je lidera DF-a Andriju Mandića zastupao u postupku za pokušaj terorizma, u javnosti poznatiji kao „državni udar“. Demokrate navodno nijesu željele da podrže tog kandidata kako bi spriječili „politički uticaj“ na Tužilački savjet, koji po zakonu mora biti nezavisni upravljač državnim tužilaštvom. Zbog toga je od jula novi upravljački organ tužilaštva bio nepotpun, i samim tim, bez snage odlučivanja. Da bi uopšte mogao da radi, Tužilački savjet bi morao održati konstitutivnu sjednicu gdje bi konstatovao prestanak rada prethodnom sazivu i verifikovao mandat novom. Za to je potrebno svih 11 članova.

Naročito su nakon nereda na Cetinju i brojnih spornih reakcija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), prsti upirani u Demokrate. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović više puta je okrivio partiju predsjednika Skupštine Alekse Bečića za opstrukcije u borbi protiv organizovanog kriminala.

„Da smo do imali formiran Tužilački savjet do ovoga ne bi došlo“, kazao je nakon dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koristio je gotovo svaki javni nastup da organe izvršne i zakonodavne vlasti predstavi kao nesposobne, a sebe kao nepobjedivog. Posljednji put se na jednoj javnoj tribini zahvalio Demokratama što su nijesu dozvolili promjenu Tužilačkog savjeta, koji bi bio „advokatski“ i „politički“, a ne „tužilački“. Iz Demokratske Crne Gore mu je na to poručeno da će ubrzo biti smijenjen.

U javnosti se sticao utisak da je glavni cilj izvršne i zakonodavne vlasti da Katnić više ne bude na čelu najmoćnije institucije krivičnog gonjenja u državi. To su pokušali na početku mandata da učine izmjenama tužilačkih zakona i rasformiraju Specijalno državno tužilaštvo (SDT), ali Venecijanska komisija nije podržala takvo rješenje. Zato su morali da idu sporijim putem – proširili su Tužilački savjet za jednog „uglednog pravnika“ i omogućili da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne mora biti iz tužilačke organizacije. Time su proširili manevar djelovanja.

Nakon što je skupštinska većina prije nekoliko dana dogovorila konačnu listu kandidata za Tužilački savjet iz reda uglednih pravnika, čini se da će se u državnom tužilaštvu konačno desiti kadrovske promjene. Advokati Siniša Gazivoda, Miloš Vuksanović, Borivoje Đukanović i Filip Jovović će u novom sazivu tog tijela dati doprinos najavljivanim promjenama.

Nakon izglasavanja kandidata, čiju listu je utvrdio skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i odbranu, očekuje se  konstitutivna sjednica na kojoj treba da bude verifikovan prestanak mandata vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću i predložen  novi vršilac dužnosti. Od novog VD-a očekuje se da pronađe način kako da penzioniše (ili smijeni) Katnića i imenuje novog glavnog specijalnog tužioca. Ranije su za članove Tužilačkog savjeta izabrani državni sekretar u Ministarstvu pravde i ljudskih i manjinskih prava Boris Marić i četvoro tužilaca koji su izabrani na Konferenciji državnih tužilaca – Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić.

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i odbranu 5. avgusta je predložio predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka za člana Tužilačkog savjeta iz reda civilnog sektora, ali ga poslanici još nisu izabrali jer skupštinsko tijelo i dalje drži taj predlog „u fioci“. Očekuje se da će i on zajedno sa ostalima biti izabran.

Boris Marić za Monitor kaže da se cijeli pravosudni sistem nalazi u krizi. Kada je riječ o tužilaštvu, brojni su problemi zbog neizbora upravljačkog organa.

„Zbog neizbora Tužilačkog savjeta tužilaštvo u cjelini ima brojne probleme, poput nemogućnosti da predloži programski budžet tužilaštva, rasporedi neraspoređene tužioce, adekvatno uđe u preispitivanje ocjenjivanja tužilaca… Problem i sudske i tužilačke organizacije su i slabi prostorni kapaciteti koji se što prije moraju naći na dnevnom redu“, pojašnjava Marić.

Međutim, mogućnosti Tužilačkog savjeta su ograničene. I sa njegovim izborom, Vrhovno državno tužilaštvo i dalje je u VD stanju. Kao i druge grane pravosuđa poput Vrhovnog i Ustavnog suda. Gomila upražnjenih sudijskih i tužilačkih mjesta čeka da se popuni.

Sve to čeka Skupštinu Crne Gore. Za izbor vrhovnog državnog tužioca, članove Sudskog savjeta i Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska u prvom ili tropetinska većina poslanika u drugom krugu glasanja. Sagledavši trenutni odnos snaga u crnogorskom parlamentu niko nema toliku većinu, a čini se da je niko i ne traži.

„Ključ da se krene ka rješavanju problema nalazi se u Skupštini, u političkom dijalogu koji bi mogao da obezbijedi potrebne većine za izbor. Treba biti oprezan sa političkim dogovorima i javnost treba da insistira na kriterijumima i transparentnosti procesa političkih pregovora“, smatra Marić.

Dogovor oko ovih pitanja trenutno izgleda kao epska fantastika. Politički subjekti vlasti i opozicije toliko su ideološki i interesno udaljeni da kompromis oko ovih pitanja ne djeluje moguće. Teško je vjerovati da će bilo ko iz bivšeg režima glasati za kandidata aktuelne vlasti, koja na sva zvona zagovara hapšenje i procesuiranje funkcionera bivše vlasti. Zbog toga „VD pravosuđe“ može da potraje još dugo.

 

U VD stanju, ali i dalje na putu EU integracija

Pored svih VD stanja u pravosuđu, u sličnoj poziciji nalazi se i krovni resor Ministarstva pravde ljudskih i manjinskih prava. U junu je smijenjen bivši ministar pravde Vladimir Leposavić zbog relativizacije genocida u Srebrenici. Koordinacija tim resorom pripala je aktuelnom ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću.

Sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić ne smatra da nedostatak ministra pravde treba tumačiti kao nenadoknadiv hendikep organa. Važno je, kaže, da ministar bude što prije izabran, ali samo ministarstvo ima solidnu dinamiku i ispunjava obaveze sa naglaskom na EU integracije.

„Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava, prvenstveno radi na normativnim unapređenjima, tako da trenutno radimo na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, svjesni da će se i drugi zakonski akti koji regulišu odnose u pravosuđu neminovno naći u procesu izmjena u narednoj godini. Cio proces se usklađuje sa obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU. Ministarstvo je u procesu jačanja kapaciteta pravosudne inspekcije. I na kraju Ministarstvo pokušava dati doprinos otvaranju neophodnog dijaloga između tri grane vlasi, pravosudne, izvršne i zakonodavne, kao i unutar zakonodavne kao takve“, rekao je Marić.

On kaže da izmjene pravosudnih zakona treba da imaju fokus na kriterijumima za izbor, ocjenjivanje, napredovanje. Smatra da treba jasno izvesti disciplinski postupak i rad etičkih komisija, nadležnost Sudskog savjeta, postupanje po pritužbama i predstavkama građana i građanki od strane dva pravosudna savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo