Povežite se sa nama

Izdvojeno

KONAČNO IZABRANI KANDIDATI ZA TUŽILAČKI SAVJET: Vlast ulazi u tužilaštvo, pravda ne izlazi iz VD stanja

Objavljeno prije

na

Pravosuđe je u velikoj krizi – čeka se kompletiranje Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, funkcije predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca su u VD stanju, a postoji i značajan broj upražnjenih sudijskih i tužilačkih mjesta

 

Gotovo pola godine tenzija, političkih prepucavanja, tužilačkih opstrukcija, izvjesno je, završavaju se krajem 2021. Sve je počelo u julu kada su poslanici Demokratske Crne Gore (Demokrate), jednog od konstituenata vlasti, odbili da podrže izbor advokata Nikole Bulatovića za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Kandidat za njih nije bio podoban jer, kako su istakli, nije bila riječ o nezavisnom ekspertu, već čovjeku bliskog Demokratskom frontu (DF), još jednom od konstituenata vlasti.

Bulatović je lidera DF-a Andriju Mandića zastupao u postupku za pokušaj terorizma, u javnosti poznatiji kao „državni udar“. Demokrate navodno nijesu željele da podrže tog kandidata kako bi spriječili „politički uticaj“ na Tužilački savjet, koji po zakonu mora biti nezavisni upravljač državnim tužilaštvom. Zbog toga je od jula novi upravljački organ tužilaštva bio nepotpun, i samim tim, bez snage odlučivanja. Da bi uopšte mogao da radi, Tužilački savjet bi morao održati konstitutivnu sjednicu gdje bi konstatovao prestanak rada prethodnom sazivu i verifikovao mandat novom. Za to je potrebno svih 11 članova.

Naročito su nakon nereda na Cetinju i brojnih spornih reakcija Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), prsti upirani u Demokrate. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović više puta je okrivio partiju predsjednika Skupštine Alekse Bečića za opstrukcije u borbi protiv organizovanog kriminala.

„Da smo do imali formiran Tužilački savjet do ovoga ne bi došlo“, kazao je nakon dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koristio je gotovo svaki javni nastup da organe izvršne i zakonodavne vlasti predstavi kao nesposobne, a sebe kao nepobjedivog. Posljednji put se na jednoj javnoj tribini zahvalio Demokratama što su nijesu dozvolili promjenu Tužilačkog savjeta, koji bi bio „advokatski“ i „politički“, a ne „tužilački“. Iz Demokratske Crne Gore mu je na to poručeno da će ubrzo biti smijenjen.

U javnosti se sticao utisak da je glavni cilj izvršne i zakonodavne vlasti da Katnić više ne bude na čelu najmoćnije institucije krivičnog gonjenja u državi. To su pokušali na početku mandata da učine izmjenama tužilačkih zakona i rasformiraju Specijalno državno tužilaštvo (SDT), ali Venecijanska komisija nije podržala takvo rješenje. Zato su morali da idu sporijim putem – proširili su Tužilački savjet za jednog „uglednog pravnika“ i omogućili da vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca ne mora biti iz tužilačke organizacije. Time su proširili manevar djelovanja.

Nakon što je skupštinska većina prije nekoliko dana dogovorila konačnu listu kandidata za Tužilački savjet iz reda uglednih pravnika, čini se da će se u državnom tužilaštvu konačno desiti kadrovske promjene. Advokati Siniša Gazivoda, Miloš Vuksanović, Borivoje Đukanović i Filip Jovović će u novom sazivu tog tijela dati doprinos najavljivanim promjenama.

Nakon izglasavanja kandidata, čiju listu je utvrdio skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i odbranu, očekuje se  konstitutivna sjednica na kojoj treba da bude verifikovan prestanak mandata vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca Draženu Buriću i predložen  novi vršilac dužnosti. Od novog VD-a očekuje se da pronađe način kako da penzioniše (ili smijeni) Katnića i imenuje novog glavnog specijalnog tužioca. Ranije su za članove Tužilačkog savjeta izabrani državni sekretar u Ministarstvu pravde i ljudskih i manjinskih prava Boris Marić i četvoro tužilaca koji su izabrani na Konferenciji državnih tužilaca – Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić.

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i odbranu 5. avgusta je predložio predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka za člana Tužilačkog savjeta iz reda civilnog sektora, ali ga poslanici još nisu izabrali jer skupštinsko tijelo i dalje drži taj predlog „u fioci“. Očekuje se da će i on zajedno sa ostalima biti izabran.

Boris Marić za Monitor kaže da se cijeli pravosudni sistem nalazi u krizi. Kada je riječ o tužilaštvu, brojni su problemi zbog neizbora upravljačkog organa.

„Zbog neizbora Tužilačkog savjeta tužilaštvo u cjelini ima brojne probleme, poput nemogućnosti da predloži programski budžet tužilaštva, rasporedi neraspoređene tužioce, adekvatno uđe u preispitivanje ocjenjivanja tužilaca… Problem i sudske i tužilačke organizacije su i slabi prostorni kapaciteti koji se što prije moraju naći na dnevnom redu“, pojašnjava Marić.

Međutim, mogućnosti Tužilačkog savjeta su ograničene. I sa njegovim izborom, Vrhovno državno tužilaštvo i dalje je u VD stanju. Kao i druge grane pravosuđa poput Vrhovnog i Ustavnog suda. Gomila upražnjenih sudijskih i tužilačkih mjesta čeka da se popuni.

Sve to čeka Skupštinu Crne Gore. Za izbor vrhovnog državnog tužioca, članove Sudskog savjeta i Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska u prvom ili tropetinska većina poslanika u drugom krugu glasanja. Sagledavši trenutni odnos snaga u crnogorskom parlamentu niko nema toliku većinu, a čini se da je niko i ne traži.

„Ključ da se krene ka rješavanju problema nalazi se u Skupštini, u političkom dijalogu koji bi mogao da obezbijedi potrebne većine za izbor. Treba biti oprezan sa političkim dogovorima i javnost treba da insistira na kriterijumima i transparentnosti procesa političkih pregovora“, smatra Marić.

Dogovor oko ovih pitanja trenutno izgleda kao epska fantastika. Politički subjekti vlasti i opozicije toliko su ideološki i interesno udaljeni da kompromis oko ovih pitanja ne djeluje moguće. Teško je vjerovati da će bilo ko iz bivšeg režima glasati za kandidata aktuelne vlasti, koja na sva zvona zagovara hapšenje i procesuiranje funkcionera bivše vlasti. Zbog toga „VD pravosuđe“ može da potraje još dugo.

 

U VD stanju, ali i dalje na putu EU integracija

Pored svih VD stanja u pravosuđu, u sličnoj poziciji nalazi se i krovni resor Ministarstva pravde ljudskih i manjinskih prava. U junu je smijenjen bivši ministar pravde Vladimir Leposavić zbog relativizacije genocida u Srebrenici. Koordinacija tim resorom pripala je aktuelnom ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću.

Sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić ne smatra da nedostatak ministra pravde treba tumačiti kao nenadoknadiv hendikep organa. Važno je, kaže, da ministar bude što prije izabran, ali samo ministarstvo ima solidnu dinamiku i ispunjava obaveze sa naglaskom na EU integracije.

„Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava, prvenstveno radi na normativnim unapređenjima, tako da trenutno radimo na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, svjesni da će se i drugi zakonski akti koji regulišu odnose u pravosuđu neminovno naći u procesu izmjena u narednoj godini. Cio proces se usklađuje sa obavezama iz pregovaračkog procesa sa EU. Ministarstvo je u procesu jačanja kapaciteta pravosudne inspekcije. I na kraju Ministarstvo pokušava dati doprinos otvaranju neophodnog dijaloga između tri grane vlasi, pravosudne, izvršne i zakonodavne, kao i unutar zakonodavne kao takve“, rekao je Marić.

On kaže da izmjene pravosudnih zakona treba da imaju fokus na kriterijumima za izbor, ocjenjivanje, napredovanje. Smatra da treba jasno izvesti disciplinski postupak i rad etičkih komisija, nadležnost Sudskog savjeta, postupanje po pritužbama i predstavkama građana i građanki od strane dva pravosudna savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo