Povežite se sa nama

FOKUS

KORONA I MI: Virus panike

Objavljeno prije

na

Crna Gora očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. Uz paniku koja je izazvala stvaranje zaliha hrane i nedostatak sredstava za dezinfekciju u apotekama

 

Par sati prije objave globalne pandemije građani Crne Gore pohrlili su u prodavnice i ispraznili brojne rafove sa brašnom, uljem, šećerom i toalet papirom. Nisu oni naslutili objavu pandemije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), već su se prepustili panici koju su izazvale glasine  koje su se širile preko društvenih mreža i usmeno o pojavi prvog zaraženog korona virusom u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje su to demantovali  i obećali da će ćim otkriju prvi slučaj zaraženog virusom odmah obavijestiti javnost. Institucije treba da zabrine  očigledno nepovjerenje u njih. I naviknutost javnosti da nadležni kriju podatke, plasiraju  poluistine, a kad zatreba i netačne informacije. Generalno, službena verzija u Crnoj Gori je odavno sumnjiva.

Logično je razmišljati da je pitanje dana kada će i naša država poprimiti crvenu boju. Ni u institucijama to ne kriju. Tvrde da je Crna Gora spremna za izazov. ,,Izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Posljednje informacije Instituta govore da je 392 osobe pod nadzorom, njih 47 je testirano na korona virus i rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni. Ministar je kazao da Klinički centar CG za sada ima dovoljno testova za korona virus, da će dobiti još hiljadu testova, a da od SZO imaju obećanje o novim zalihama – tako da će u Crnoj Gori biti 3.000 testova na ovaj virus.

Nakon tri mjeseca u Kini, u kojoj su registrovani prvi slučajevi ovog virusa, broj oboljelih opada, dok u Evropi raste. Crna Gora je  imala vremena da se pripremi. To bi mogla biti njena prednost. Osim informisanja građana o higijeni kao najboljoj preventivi i suzbijanju panike koja se širi brže od virusa, iskustvo Italije pokazuje da su u borbi sa ovim virusom ključni broj ljekara, bolničkih kreveta i medicinska oprema, prije svega respiratori – vještačka pluća.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar. Broj ljekara tokom 2018. godine povećao se na 3,3 na hiljadu stanovnika. Time se Crna Gora približila, ali nije postigla, evropski standard od 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika.

Ljekari s kojima je Monitor razgovarao, kao i građani, imaju strah od pojave korona virusa. Svjedoče da su prebukirani i iscrpljeni usljed aktuelne epidemije sezonske gripe.

Početkom ovog mjeseca italijanska Vlada je odlučila da zaposli 20.000 medicinskih radnika kako bi se suzbila epidemija korona virusa. U bogatoj sjevernoj Italiji, virus se širi tolikom brzinom da ljekari situaciju porede sa trijažom u ratnim uslovima kada medicinski radnici odlučuju ko će preživjeti, ko će dobiti pristup ograničenom broju kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu. ,,Osoblje radi koliko može, ali i oni su se počeli razboljevati i emocionalno su preplavljeni’’, prenosi hrvatski portal Index iskustvo italijanskog ljekara.  Ljekari ponavljaju da su respiratori postali zlata vrijedni.

Stručnjaci objašnjavaju da je početak bolesti gotovo identičan kao kod običnog gripa – povišena temperatura, kijavica, kašalj, glavobolja, otežano disanje. Smrtnost izaziva akutni respiratorni sindrom, odnosno stanje u kome su pluća toliko opterećena da pacijent više ne može da diše.

Lijek za korona virus ne postoji, ali se preporučuje terapija za grip, među kojima je lijek tamiflu, kažu pulmolozi. Nestašica tamiflua zabilježena je u crnogorskim apotekama krajem prošlog mjeseca. Sada u apotekama nema sredstava za higijenu i dezinfekciju, preventive za viruse.

Prema izvještaju SZO pet odsto svih zaraženih treba neku asistenciju disanju – od kiseonika do respiratora. To je problem koji bi mogao da dovede do kolapsa i sređenijih zdravstvenih sistema od našeg.

Iz Ministarstva zdravlja su nedavno saopštili da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora. Najviše ih  je u KCCG – 40, a raspisan je tender za nabavku još 20 respiratora. Crna Gora tako očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. U barskoj bolnici ima pet respiratora, dok je na Cetinju samo jedan a očekuju da dobiju još jedan. Prema dostupnim podacima o javnim nabavkama krajem 2007. za potrebe bolnice u Brezoviku kupljena su dva respiratora po cijeni od 3.100 i 6.700 eura. Cijene bolničkih respiratora se kreću od 20 do 30 hiljada eura.  Precizne podatke o broju respiratora iz Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti ni nakon dvije nedjelje.

Hrvatski naučnik Boris Podobnik je nedavno objasnio da organizovanost države u vanrednim situacijama, kao što je epidemija, prvenstveno  zavisi  od nivoa korupcije: ,,Za razliku od izrazito korumpirane Italije gdje je omjer umrlih i zaraženih trenutno oko 5 odsto, u nešto manje korumpiranoj Španjolskoj malo je ispod 3 odsto, u nisko korumpiranim zemljama kao što su Švicarska i Nizozemska taj omjer je između 0,7 i 0,8 odsto, u Japanu oko 1, Francuskoj  ispod 2 odsto. Zanimljivo je da u nizu nisko korumpiranih zemalja kao što su Belgija, Švedska i Norveška, dobra organizacija ali i javno zdravstvo na približno 200 oboljelih nema smrtnih slučajeva’’.

Pored ukazivanja na opasnost od širenja  panike, stručnjaci upozoravaju da je olako shvatanje ovog virusa druga strana medalje – izjave tipa da manje ljudi umre od koronavirusa nego od sezonskog gripa. Većina oboljelih od korona virusa ima blage simptome, saopšteno je iz SZO. Stopa smrtnosti kod sezonskog gripa je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi, pa oko 400.000 ljudi umre od gripa svake godine. Stopa smrtnosti kod korona virusa je, po SZO,  između dva i pet odsto. No prema podacima worldmetersa do 12. marta sa 4,635 smrtnih slučajeva stopa smrtnosti   je šest odsto.

Po podacima  Instituta za javno zdravlje CG u posljednjih pet sedmica šest ljudi je umrlo od posljedica sezonskog gripa u našoj zemlji. .

Hasan Zaraket, stručnjak Centra za infektivne bolesti na američkom Univerzitetu Beirut, tvrdi da toplije i vlažnije vrijeme može uticati na manji prenos virusa korona. No, Majk Rajan, šef odjeljenja za hitne situacije pri SZO, poručio je javnosti da se pretjerano ne nada kako će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta: ,,Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bi ljudima lažnu nada kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, ali ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”. .

Prema upućenim izvorima Monitora,  studentima Medicinskog fakulteta u Podgorici je dozvoljeno da ne dolaze na pradavanja.  Službenicima nekih ministarstava  prepušteno je na volju da li će dolaziti na posao. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio je, u četvrtak kada ovaj broj ide u štampu, Nacionalnom koordinacionalnom tijelu za zarazne bolesti zabranu svih javnih okupljanja, sva opupljanja preko 100 ljudi, pozorište, bioskope… Obustavu nastave u školama vrtićima, univerzitetima, zabranu ulaska kruzera. Predložio  je i da svi koji mogu da rade od kuće ne dolaze na posao.

 

Korona u brojkama

Korona virusom do 12. marta u svijetu je zaraženo  126.510 ljudi, oporavilo se 68.317 (94 odsto) a umrlo 4.637 ljudi (šest odsto), podaci su vjerodostojnog sajta worldometers koji prikuplja i obajvljuje podatke u realnom vremenu.

Aktivnih slučajeva oboljenja od koronavirusa je 53.556, u kritičnom stanju je 11 odsto – 5.708.

Početkom marta Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je stopa smrtnosti od korona virusa 3.4 odsto.

Najveća stopa smrtnosti je u populaciji od preko 80 godina 14,8, 70-79 godina 8 odsto, 60-69 godina 3,6 odsto, 50-59 godina 1,3 odsto, 40-49 godina 0,4 odsto, u populaciji doba od 10 do 39 godina stopa smrtnosti je 0,2 odsto. Nema zabilježenih slučajeva kod djece do 9 godina starosti.

Kod pacijenata sa hroničnim bolestima najveća je stopa smrtnosti kod onih sa kardiovaskularnim problemima  10,5 odsto, zatim dijabetesom 7,3 odsto, hroničnim respiratornim smetnjama  6,3 odsto, hipertenzijom 6 odsto i kancerom 5,6 odsto.

Najviše zabilježenih slučajeva je u Kini 80.796, od kojih je 3.169 umrlo, slijedi Italija sa 12.462 registrovana slučaja i 827 mrtvih, Iran na 9.000 oboljelih ima 354 umrlih. Više od hiljade zaraženih registrovano je u Južnoj Koreji (7869), Francuskoj (2.281), Španiji (2.277), Njemačkoj (1.966) i SAD (1.336). Broj smrtnih ishoda u ovim zemljam je ispod sto – najviše u Koreji 66, a najmanje u Njemačkoj tri.

U zemljama okruženja u Hrvatskoj i Srbiji je registrovano 19 oboljelih,  Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji sedam. Sloveniji 57, a u Albaniji petnaest oboljelih uz prvi slučaj smrti u regionu – 73. godišnjoj ženi iz Drača koja je umrla od komplikacija izazvanih ovim virusom.

 

Iskustvo iz Barija

 

Sofija Novaković, Podgoričanka koja studira u Bariju, za Monitor prenosi iskustva iz zemlje koja je cijela u karantinu.

,,Iako sam očekivala da će doći i do juga Italije, trebalo mi je vremana da shvatim ozbiljnost situacije kao i da se priviknem na potpuno novu realnost”, kaže Novaković.

Objašnjava da su donijeta pravila, po kojima se ne izlazi iz kuća nakon 18 sati a ko ovo ne poštuje rizikuje da plati novčanu kaznu.

“Lokali i pabovi su u tom periodu zatvoreni, a preko dana su prazni”, kaže,ona. Objašnjava  da nema nikavih okupljanja niti događaja. Ispred marketa su gužve, a da ne bi došlo do rizičnog kontakta, dozvoljava se ulazak samo po par kupaca.  Ne mogu se kupiti rukavice, maske i antibakterijski sapuni, gelovi.

,,Otkazani su brodovi i avioni koji povezuju Italiju sa Crnom Gorom. Ja sam imala priliku da se vratim posljednjim avionom ali nisam to uradila jer mi je to djelovalo kao veći rizik nego da ostanem u kućnom ‘pritvoru'’.   Naši ljudi koji su uspjeli da se vrate kući nisu pregledani, iako su to htjeli”, priča.

,,U početku smo samo posmatrali, a neki i ismijavali situaciju i ponašanje sjevernog dijela Italije, ali sada smo skoro na istom. Na ulicama nema nikoga, ljudi drže distance. Sve je jako tužno. Ljudi se u Bariju pridržavaju pravila. Nema panike i haosa. Sigurnije je ostati kući i raditi ono što stručnjaci preporučuju u nadi da će se smiriti situacija”, zaključuje  Sofija Novaković.

Predrag NIKOLIĆ 

 

SA STRESOM  TURISTIČKU SEZONU
Čeka nas neizvjesna i stresna turistička godina

,,Potvrđuje se da je turizam najkvarljivija roba koja registruje sve potrese. Imamo masovna otkazivanja ugovorenih grupnih dolazaka iz inostranstva. Za ovaj mjesec otkazani su svi ti dolasci, a 80 odsto za april. Već sada možemo zaključiti da će predsezona biti katastrofalna”, kaže za Monitor  budvanski hotelijer Dragan-Purko Ivančević.

On ističe da se to desilo nakon što je otkazan najvažniji svjetski sajam turističke industrije, Međunarodna berza u Berlinu (ITB), koja se tradicionalno održava početkom marta. Ove se godine u najvećem gradu Njemačke očekivalo oko deset hiljada izlagača iz više od 180 zemalja. U 54 godine dugoj povijesti sajma, prvi put je on otkazan.

Ni terorizam, ratovi, bezbjedonosne prijetnje, cunami, epidemija SARS-a ili ebole nijesu ni izbliza zakomplikovale turistička kretanja kao korona virus. Procjena je da bi korona virus  mogao ove godine uticati na pad prihoda od potrošnje na grupna putovanja za čak 37 odsto!

Ogromnu štetu pretrpjela je crnogorska hotelska grupacija koja je za ovu godinu imala ugovorenih 150.000 noćenja turista iz Kine. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 80.000 gostiju. Odličan trend dolazaka kineskih gostiju u našu zemlju biće drastično smanjen.

Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore su saopštili da, ipak, nije sve izgubljeno što se tiče tog velikog tržišta. ,,Grupe kineskih gostiju predviđene za februar, odložene su za maj”  navode iz NTO CG.

Direktorica te institucije Željka Radak-Kukavičić smatra da je važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno preduzeti dodatne marketinške aktivnosti.

Turistički radnici i oni koji direktno ili indirektno ostvaruju dobit od ove privredne grane nadaju se da će se do početka glavne sezone situacija popraviti kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Tokom jula, avgusta i septembra u Crnoj Gori se ostvari oko tri četvrtine noćenja i prihoda.

,,Širenje koronavirusa je mač sa dvije oštrice: ako se zaustavi u narednih mjesec i po-dva, možda nam dođe više turista nego lani, jer bi mogli doći i oni koji su odustali od azijskih destinacija. Ali, ako ne bude zaustavljeno  širenje virusa  sigurno će  sezona bila ugrožena”, kaže vlasnik suvenirnice u budvanskom Starom gradu Marko Mirković.

I na ulcinjskoj rivijeri svi sa nevjericom očekuju buduće sedmice.  ,,Korona virus ima određenog uticaja na trenutna turistička kretanja u našem gradu, a što se tiče glavne sezone, nemamo još slučajeva otkazivanja rezervacija. Primjetno je tek da je buking usporen u odnosu na period prije nego je kriza sa korona virusom buknula”, kaže direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka.

Najveću štetu su do sada pretrpjeli organizatori izleta, putničke agencije, nacionalni avioprevoznik…

Na ranjivost male crnogorske privrede ukazala je i Centralna banka Crne Gore. ,,U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, uticalo na smanjenje ovih rizika”, saopšteno je iz te institucije.

Ivančević ističe kako je neshvatljivo da Vlada i ostali državni organi još nijesu saopštili mjere i podsticaje za turističku privredu koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a.

,,To su preliminarno učinile sve zemlje u okruženju”, kaže Ivančević.  On navodi da pravi izazovi tek slijede. ,,Crnogorski turizam se suočava sa masovnim odlivom kadrova, pa je veliko pitanje ko će na stručan način sanirati štetu koja je učinjena i ko će ubuduće kreirati poslovnu politiku hotelskih i turističkih kompanija”.

I u konsultantskoj kući Fidelity consalting smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku. „Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu  Dodatno, kroz efekat ‘prelivanja’ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije“, tvrde iz te konsultantske kuće.

Neki ugledni ekonomisti procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista.  Šta će biti i sa crnogorskom ekonomijom  još ne znamo, ali je već  izvjesno da niko više ne pomišlja da će se u martu i aprilu na Crnogorskom primorju ostvariti značajniji turistički promet.

Mustafa CANKA

 

Komentari

FOKUS

KORACI KA NOVOJ VLADI: Ono što je Dritan izdržao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki su pohitali da, s dozom cinizma,  kažu kako će ovo biti vlada kontinuiteta. U zabludi su. Crna Gora,  bez organizovanog kriminala, korupcije i monpola, biće, ako trojka uspije, korjenito  drugačija država od Đukanovićeve

 

Ti, ti bitango. Skupština Crne Gore, novembar 2013.

Može se Milu Đukanoviću, s punim pravom i uz obilje dokaza, zamjeriti  mnogo toga, ali  se ne može reći kako nije imao izuzetno razvijene instinkte da prepozna šansu, ali i dolazeću opasnost. Svjedoči o tome i njegovo tadašnje obraćanje najmlađem poslaniku u crnogorskom parlamentu Dritanu Abazoviću, citirano na početku teksta.

Sedam godina kasnije, zahavaljujući i glasovima koalicije Crno na bijelo koju predvodi građanski pokret URA i njen predsjednik Dritan Abazović, Đukanovićev DPS gubi vlast. Prvi put. A Crna Gora ima priliku da iz predpolitičkog društva zakorači među one koji su sposobni da svoje probleme (a oni nijesu mali) rješavaju na demokratski način. Takođe, prvi put.

Taj korak je težak i, za mnoge, neočekivan. Znani i neznani, prijatelji i neprijatelji, intelektualci, kriminalci, političari, stvarni i lažni analitičari tražili su način da Dritana Abazovića obavijeste da se ne slažu  sa njegovim naumom da razvlasti DPS. „Abazović ulazi u vlast sa neprijateljima Crne Gore“, čitamo u novinama i na portalima pod kontrolom odlazećih vlasti. Za tim i sličnim naslovima slijedili bi citati iz Podgorice, Sarajeva, Beograda, Prištine, Zagreba, Beča… Ovdašnji političari i analitičari bliski režimu, ambasadori (Željko Perović i Ferhat Dinoša), intelektualci iz regiona (Azem Vlasi i Nataša Kandić), građani sa tzv. patriotskih mitinga na Cetinju i u Podgorici.

I svi su imali neku prigodnu priču o njima  „crkveno-četničko-ruskoj formaciji“ koja bi nas „u kapljici vode popila“, njemu (Đukanoviću) koji je „primio preko 100.000 Albanaca 1999, koje su srpske snage proterale iz Peći i okolnih sela“ i nama koji volimo Crnu Goru, pa prepoznajemo kako je „kucnula ura“ da je spašavamo. Spremni da „upamtimo kao izdajnika“ onoga ko bi „Crnu Goru predao četnicima“. Dok masa sluša (50.000 prisutnih – (ne)pristrasno je izbrojala Uprava policije), kliče i reži.

„Da je mene u njegovim godinama snašlo ovo što je snašlo Dritana“, komentariše prijatelj u redakciji Monitora, „ja ne bih samo odustao od formiranja vladajuće koalicije, ja bih pobjegao iz Crne Gore. I sa Balkana“.

U ambijentu sveopšteg pritiska koji je usmjeren prema Dritanu Abazoviću nije lako ostati imun, saosjeća u svojoj kolumni u beogradskom Danasu Fahrudin Kladničanin izvršni direktor Akademske inicijative Forum 10, upozoravajući: ,,U autokratskom režimu i zarobljenoj državi, postoje i oni drugi, nama nevidljivi pritisci, koji su jači i opasniji od otvorenih pisama i izjava, jer ih kreiraju i logistički podržavaju razni podzemni krugovi, zarad opstanka političkog sistema koji im omogućuje sopstveno preživljavanje, na račun urušavanja države i društva“.

Dritan Abazović usprkos svemu nije odustao od onoga što  je javno obećao.  „Ljudi imaju pravo da pričaju šta god žele, ali ako budu tražili nekoga da Đukanoviću da političko vještačko disanje – ja sam pogrešna adresa. Jedino što mogu da dobiju je pravično suđenje za sve one koji su se ogriješili o zakon”, rekao je u intervjuu za BBC. Lider koalicije Crno na bijelo ima još jednu poruku: „Ja ne pravim saradnju sa nacionalnim zajednicama već sa ljudima. Ne borim se za Srbe, Crnogorce, Albance, Bošnjake – borim se za ljude“.

Jučerašnji (srijeda) Sporazum mnogi su doživjeli kao formalnu potvrdu tih stavova i onoga što su Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Abazović dogovorili već prvog dana nakon izbora, kada je postalo jasno da koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo imaju 41 poslanika i mogu formirati novu vladu.

Nova vlada će zadržati međunarodne prioritete, poštovati preuzete obaveze i neće mijenjati državna obilježja, navodi se u Sporazumu. Među prioritetima se našla borba protiv kriminala i korupcije i neophodna depolitizacija „ključnih institucija vlasti“. Izborni pobjednici obećavaju pravo i pravdu, bez revanšizma i političke isključivosti. Među proklamovanim ciljevima našla se i brža integracija Crne Gore u EU, a ponovljen je i poziv manjinskim partijama da nađu svoje mjesto u novoj vlasti „bez obzira da li imaju parlamentarni status ili ne“.

Lijepo zvuči. I obećava. Pod uslovom da ste sljedbenik onoga što prepoznajemo kao crnogorsku građansku opciju. I da želite vladu koja će u nekim postulatima  slijediti proklamovanu politiku odlazećih vlasti. Ali bez korupcije, kriminala, nepotizma, partijskih privilegija, te podsticanja unutrašnjih (nacionalnih, vjerskih, regionalnih, esnafskih) i međunarodnih (Srbija, Rusija) konflikata kao dokaza vlastite neophodnosti.

Neki su pohitali da, s dozom cinizma,  kažu kako će ovo biti vlada kontinuiteta. U zabludi su. Crna Gora, bez organizovanog kriminala, korupcije i monopola, biće, ako trojka uspije, korjenito  drugačija država od one Đukanovićeve.

A onda su stigle i vijesti da su u Demokratskom frontu, lokomotivi koalicije Za  budućnost Crne Gore, za sadržaj Sporazuma i njegovo potpisivanje saznali iz medija. „Meni je sve ovo novo. Saznao sam iz medija“, napisao je Nebojša Medojević na Tviteru, nakon što je Sporazum predstavljen javnosti. „Niko me nije konsultovao niti pitao. Ne znam kako će reagovati birači koji su glasali broj 9“.

Oglasili su se i predsjednik SNP-a Vladimir Joković i portparoli NOVE Andrije Mandića i DNP-a Milana Kneževića. Ni oni, kažu, nijesu znali za Sporazum. I očekuju pojašnjenja i razjašnjenja u narednim danima.

Taktička zamisao ili najava ozbiljnih problema u najjačoj koaliciji?

Otuda je već stigao žal što se ne može dovesti u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u (Mandić i Knežević), odnosno povlačenje priznanja Kosova (Medojević). Predsjednik Pokreta za promjene javno je kritikovao i najavu formiranja ekspertske vlade (on je bolje rješenje od bilo kog eksperta-nepartijca, tvrdi Medojević) ali i pomirljive tonove izbornih pobjednika prema DPS-u i njegovim glasačima.

DF je godinama dio svoje političke prepoznatljivosti gradio na obećanju da će, „kad dođe na vlast“, mijenjati zastavu i himnu, a srpski jezik proglasiti za službeni.  Hoće li sada udariti na potpisnike Sporazuma, ili progutati žabu, još jednom, zarad ljepše budućnosti Crne Gore?

Dok čekamo odgovor, valja znati i sljedeće: buduća vlast u parlamentu nema snagu potrebnu za promjene Ustava ili državnih simbola. I pod nezamislivim uslovom da URA to podrži. Zato taj dio Sporazuma valja čitati kao pokušaj da  se DPS-SD-SDP glasačima stavi do znanja da promjenom vlasti nijesu ugrožene „tekovine nezavisnosti“. Već samo odlazeća  vlast koja ih je zloupotrebljavala pljačkajući i naše i njihove.

Tako, dok nariču zbog mogućeg dolaska četnika na vlast, red bi bio da uznemirene patriote primijete da je  R.R. nedavno optužen za ratne zločine nad civilima u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o osuđivanom kriminalcu i kontroverznom biznismenu koji se, ne jednom, javno pohvalio doprinosom koji je dao obnovi crnogorske nezavisnosti. Znači li to da smo svi mi koji smo 2006. bili na toj strani, ratni zločinci? Ako već nijesmo četnici.

A imamo i model koji predlaže Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje. Jednostavno je: „U novoj vladi ne smiju biti ljudi ratne prošlosti ili oni koji su prepoznati po ratno-huškačkim ili diskriminatornim izjavama, a ne smije se ići ni u puki revanšizam već u pažljivu procjenu rada svih i shodno tome smjenu ili procesuiranje nekih kadrova iz dosadašnje vlasti“. Pa ko se đe prepozna.

Generalizaciju svake vrste treba izbjeći. Toga su, čini se, svjesni i Krivokapić, Bečić i Abazović. Oni najavljuju da će vući najbolje moguće poteze, vodeći računa o realnosti. Tako smo, očito kao znak kompromisa,  u desetak dana prešli  put od ekspertske do vlade spasa.

„Mi ćemo krenuti od toga što bismo voljeli da bude najbolje rješenje, ali ćemo vjerovatno morati da pravimo određene ustupke jer je trenutak takav da mnogi političari koji su kompetentni, žele sebe da vide u tom dijelu podrške“, rekao je  Zdravko Krivokapić u razgovoru za agenciju Beta. Naglašavajući kako „ne treba robovati tome ko je ko i odakle dolazi, već ko je najbolji kadar”. Ovom stavu dodatnu težinu daju i najave da će Krivokapić biti mandatar ispred trojne koalicije.

Mogućnost kompromisa ne isključuje ni Abazović. „Ne treba biti isključiv ali prednost treba dati novim ljudima koji imaju ideju kako se uhvatiti u koštac s nagomilanim ekonomskim i socijalnim problemima. Mnogi su poželjeli da se vrate iz inostranstva. Svježa, nekompromitovana lica bi nam svima dobro došla“, rekao je on NIN-u. Pokušavajući da priču vrati na ono od čega se živi. „Naša zaduženost će vrlo vjerovatno do kraja godine doći do sto odsto BDP-a. Fiskalni monitor MMF-a kaže da na korupciji godišnje gubimo 150-200 miliona eura. Odnekud moramo da počnemo i otpor, tj. borba protiv korupcije je sastavni dio posla“.

A ono što je ovih sedmica Dritan Abazović uspio da podnese i istrpi svima nam daje šansu. On je, u međuvremenu, dobio policijsku pratnju. Makar dok ANB ne izvrši traženu procjenu njegove bezbjednosti.

 

Druga strana tojage

Bilo bi naivno pomisliti kako pritisci na Dritana Abazovića i njegove koalicione partnere dolaze samo sa jedne strane crnogorske političke klisure. Javna je tajna da društvene i političke vrijednosti na kojima insistira lider pokreta URA i neki od njegovih budućih koalicionih partnera doživljavaju kao prst u oko. Uostalom, neko od njih na društvenim mrežama već ističe kako se, lično, ne slaže sa političkim ucjenama koje stižu iz koalicije Crno na bijelo, ali su u ovom trenutku prinuđeni da prihvate te ultimatume.

To nerazumijevanje nije od juče.  

„Mislili smo da će vremenom kod Abazovića proraditi ono građansko, šta god to značilo, ali on iznova pokazuje da na njega, ipak, dominantan uticaj ima drugarstvo sa albanskim teroristom Hašimom Tačijem“. Ovako je, sredinom maja, o opozicionom kolegi u Skupštini Crne Gore govorio poslanik DF-a Jovo Vučurović. „On je (Abazović) pokazatelj kako se mržnja prema SPC-u i DF-u pokušava kamuflirati u građanističko odijelo. Uostalom, u Crnoj Gori je građanističko isto što i antisrpsko“, prenio je Dan djelove Vučurovićeve besjede.

Raspisivanje izbora donijelo je primirje koje još  traje.

 

Nada i strah

„Mislim da se Crna Gora danas potvrdila kao ozbiljna politička zajednica!“, ocijenio je na svom profilu pravnik i politički analitičar Sergej Sekulović sadržaj potpisanog Sporazuma. I dobio za tu ocjenu, što bi mlađi rekli, mnoštvo lajkova.

Na drugoj strani, onima koje je  Sporazum zatekao i razočarao, utjehu je ponudio srpski akademik Kosta Čavoški.

„U ovom trenutku, naročito zbog Dritana Abazovića i njegove stranke, mora se biti veoma obazriv. Najvažnije je da se raščisti sve što je Milova ostavština“, preporučio je akademik na jednoj srpskoj televiziji, a nama prenijela – Pobjeda. „Đukanović je očigledno imao bolesnu želju da napravi naciju od takozvanih novopečenih Crnogoraca… Nadam se da će na sljedećem popisu, koji je 2021. godine, broj Srba u Crnoj Gori da se poveća i da će ljudi biti podstaknuti da se izjašnjavaju kao Srbi“.

Potom Čavoški savjetuje: „Sve treba postupno raditi, i u jednom trenutku kad se sve to raščisti, kada ovi na vlasti shvate da je DPS, ako nije propao, jeste bitno utanjio – da raspišu nove izbore. Na kojima bi ta nova većina, sa ili bez  Abazovića, bila neuporedivo veća i moćnija. Pa će onda i neke druge korake da naprave. Jednu po jednu stvar“.

Ne treba ni ovo uzeti kao praznu priču.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA VEĆINA IZABRALA PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE I PREDLOŽILA MANDATARA: Trenutak koji valja opravdati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Započeo je proces koji treba da potvrdi da je vlast u Crnoj Gori smjenjiva na izborima. To je istorija. Sadašnjost čeka

 

Aleksa Bečić je novi predsjednik Skupštine Crne Gore u njenom 27. sazivu. Zdravko Krivokapić očekuje da mu predsjednik države povjeri mandat za sastav nove vlade, nakon što su svi poslanici koalicija Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo potpisima podržali ono što je dan ranije, u manastiru Ostrog, predložio Dritan Abazović.

Budućeg mandatara podržava 41 poslanik tri liste koje skupa imaju tijesnu većinu u parlamentu. Ali je glasanje za predsjednika parlamenta dalo naslutiti da bi se ta većina (jedan poslanik više od Demokratske partije socijalista i njenih „tradicionalnih saveznika“) mogla uvećati do glasanja o Krivokapićevoj vladi.  Bečićev izbor podržali su i poslanici Bošnjačke stranke i Nik Đeljošaj, nosilac Albanske liste, koja u parlamentu ima jednog poslanika. Protiv je glasao samo Andrija Popović, liberal sa liste DPS-a, dok su ostali poslanici iz opozicionih klupa bili uzdržani.

Bečić je kao strateški cilj parlamenta kojim će predsjedavati naveo „usvajanje prijeko potrebnih reformi u oblasti pravosuđa“ kao osnov borbe protiv kriminala i korupcije. „Tu ćemo svi biti na testu iskrenost“, poručio je predsjednik Skupštine. Uz obećanje: „Hoću da opozicija ima bolji status nego što smo ga mi imali“.

I budući mandatar se potrudio da javnosti pošalje pomirljive poruke. „Nova vlada treba da bude vlada povjerenja i da joj građani vjeruju. Nećemo dijeliti građane ni po naciji, ni po vjeri“, rekao je Krivokapić, „treba graditi Crnu Goru koja će biti svijetli primjer svima u okruženju. Proces nije lak i jednostavan“.

Dan ranije, ništa nije najavljivalo takav rasplet. Čarke i zađevice sa društvenih mreža između nosioca liste Crno na bijelo i čelnika Demokratskog fronta (DF) prerasle su tokom vikenda u ozbiljan spor unutar trojne koalicije.

Nakon što su se kandidovali za noseće funkcije u sektoru bezbjednosti Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević suočili su se sa stavom glavnog odbora URA da u novoj vladi ne mogu biti ljudi koji „svojom pojavom i djelovanjem dijele Crnu Goru i izazivaju negativnu emociju kod izvjesnog broja građana“. I prepoznali se u njemu.

Dok su čelnici DF od Abazovića tražili da im imenuje te ljude i objasni negativnu emociju koju oni izazivaju, do njih je stigla vijest da su Krivokapić i Abazović dogovorili način na koji će se podijeliti „ključni resori u Vladi“ uključujući MUP, Ministarstvo odbrane, Upravu policije, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Vojno obavještajnu agenciju, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo pravde (specifikacija resora preuzeta iz obraćanja Milana Kneževića nakon sastanka u manastiru Ostrog).

Zanimljivo je da među ključnim resorima buduće vlade  izborni pobjednici ne pominju finansije, ekonomiju, turizam ili, u ovom trenutku tako aktuelno, zdravlje. Izuzetak je bio lider Demokrata koje je, izgleda, bio spreman da se prihvati posla potpredsjednika vlade zaduženog za ekonomski sistem. Ali je odustao od tog angažmana zbog mira u kući. Sada nas, izgleda, čeka vlada bez partijskih lidera. Mada ne treba biti iznenađen promjenama tokom pregovaračkog procesa. I mandatar je, uostalom, na pitanje da li će formirati ekspertsku vladu odgovorio konstatacijom kako realnost nalaže da se prave određeni ustupci.

Da posao neće biti lak pokazala su nam dešavanja između dva broja Monitora. Kada su nesuglasice između Krivokapića i Abazovića sa jedne i Mandića i Kneževića sa druge strane dostigle tačku ključanja u priču su se, kao svojevrsni medijatori, uključili nezvanični mentori koalicije Za budućnost Crne Gore, vladika Joanikije Mićović i mitropolit MCP Amfilohije Radović.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA VLAST TRAŽI PERSONALNA RJEŠENJA: I politika je nauka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trojna koalicija koju predvode Krivokapić, Bečić i Abazović dobila je priliku da zaustavi sunovrat u koji je DPS tjerao cijelu državu. Valjalo bi da je iskoriste, bez obzira na očigledne razlike, lične razmirice i pretjerane ambicije nekih od njihovih najbližih sljedbenika. Bolju priliku neće imati

 

Izbori su i zvanično završeni, nakon što je Državna izborna komisija u ponedjeljak proglasila konačne rezultate glasanja. Koalicije Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo preuzimanje vlasti počinju naredne nedjelje, konstitutivnom sjednicom parlamenta. Tada će, prema najavama, biti izabrani novi predsjednik Skupštine i njegovi zamjenici. Istovremeno, počinje teći rok za formiranje nove vlade.

Nakon objave zvaničnih izbornih rezultata oglasili su se i euroatlantski partneri Crne Gore. ,,Američka vlada se raduje partnerstvu sa budućom vladom, konstituisanom kroz demokratski proces, kao odraz volje naroda“, saopštila je ambasadorka SAD-a Rajzing Rajnke uz najavu da će Sjedinjene Države „i dalje biti prijatelj, partner i saveznik građana Crne Gore”. Čestitkama se priključila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. ,,Radujemo se konstituisanju novog parlamenta i nove vlade koji će nastaviti stalan put Crne Gore prema Evropskoj uniji“.

Tako je stavljena tačka na, pokazalo se, neosnovane spekulacije po kojima će zapadni saveznici ignorisati ili čak spoticati nove vlasti zbog prosrpskih i proruskih stavova nekih partija članica buduće vladajuće koalicije. A sve sa navodnim ciljem da se olakša pozicija i ubrza povratak na vlast njihovom tradicionalnom partneru – Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

Pokazalo se da su u Berlinu, Briselu, Londonu i Vašingtonu bili spremni da prihvate promjene i, još važnije, pruže ruku saradnje izbornim pobjednicima. Zapravo ih prigrabe u naručje, na iznenađenje, čuđenje, pa i ljutnju onih koji su očekivali da će nacionalna i vjerska gravitacija uraditi svoje. Tako su na najavu Zdravka Krivokapića, predvodnika koalicije Za budućnost Crne Gore, da bi kao premijer za prvu zvaničnu posjetu izabrao Njemačku primjedbe stigle iz koalicije koju predvodi, ali i od zvaničnog Beograda.

„Ja ću da razgovaram sa Zdravkom Krivokapićem, da ga kao predsjednik najjače opozicione partije pozovem da preispita stav o svojoj prvoj posjeti kao budućeg premijera Crne Gore Njemačkoj“, najavio je predsjednik NOVE Andrija Mandić gostujući na TV Pink. „Neko ko treba da bude predsjednik vlade, posebno imajući u vidu kolike je napore srpski narod uložio da do ove pobjede dođe, prvo treba da posjeti Beograd“. I predsjednik Srbije se, po povratku iz Vašingtona, pozabavio činjenicom da nove vlasti u Crnoj Gori svoj mandat neće početi posjetom Beogradu. „To je njihov izbor. Kada budemo htjeli i jedni i drugi susrešćemo se, vjerujem češće nego ranije. Srbima poručujem da ćemo biti uz njih“, saopštio je Aleksandar Vučić, komnetarišući i prošlonedjeljni Sporazum lidera tri koalicije: „To je njihova stvar i oni vode svoju politiku. Nisam očekivao da povuku priznanje (Kosova-prim. Monitora). Ni da izađu iz NATO-a. Ništa od toga nisam očekivao. Što ih briga, ovako je lakše. Ovako će da ih potapšu u američkoj ambasadi, nemačkoj ambasadi i svakoj ambasadi”.

Nije isključeno kako je predsjednik Srbije, snažno infiltriran u izborna dešavanja u Crnoj Gori, u tom trenutku već znao da se postizborna komunikacija pobjedničke trojke sa zapadnim centrima moći ne završava samo tapšanjem po ramenu. Prvo su mediji bliski DPS-u objavili da Berlin, London i Vašington traže da u novim strukturama vlasti ne bude mjesta za radikalne političare. Pobjeda je, onda, kao takve prepoznala i imenovala Andriju Mandića, Milana Kneževića, Nebojšu Medojevića i Marka Milačića, a ne, recimo, Duška Markovića, Predraga Boškovića, Veselina Veljovića ili, glavom i bradom, Milivoja Katnića, glavnog specijalnog tužioca.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo