Povežite se sa nama

FOKUS

KORONA I MI: Virus panike

Objavljeno prije

na

Crna Gora očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. Uz paniku koja je izazvala stvaranje zaliha hrane i nedostatak sredstava za dezinfekciju u apotekama

 

Par sati prije objave globalne pandemije građani Crne Gore pohrlili su u prodavnice i ispraznili brojne rafove sa brašnom, uljem, šećerom i toalet papirom. Nisu oni naslutili objavu pandemije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), već su se prepustili panici koju su izazvale glasine  koje su se širile preko društvenih mreža i usmeno o pojavi prvog zaraženog korona virusom u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje su to demantovali  i obećali da će ćim otkriju prvi slučaj zaraženog virusom odmah obavijestiti javnost. Institucije treba da zabrine  očigledno nepovjerenje u njih. I naviknutost javnosti da nadležni kriju podatke, plasiraju  poluistine, a kad zatreba i netačne informacije. Generalno, službena verzija u Crnoj Gori je odavno sumnjiva.

Logično je razmišljati da je pitanje dana kada će i naša država poprimiti crvenu boju. Ni u institucijama to ne kriju. Tvrde da je Crna Gora spremna za izazov. ,,Izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Posljednje informacije Instituta govore da je 392 osobe pod nadzorom, njih 47 je testirano na korona virus i rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni. Ministar je kazao da Klinički centar CG za sada ima dovoljno testova za korona virus, da će dobiti još hiljadu testova, a da od SZO imaju obećanje o novim zalihama – tako da će u Crnoj Gori biti 3.000 testova na ovaj virus.

Nakon tri mjeseca u Kini, u kojoj su registrovani prvi slučajevi ovog virusa, broj oboljelih opada, dok u Evropi raste. Crna Gora je  imala vremena da se pripremi. To bi mogla biti njena prednost. Osim informisanja građana o higijeni kao najboljoj preventivi i suzbijanju panike koja se širi brže od virusa, iskustvo Italije pokazuje da su u borbi sa ovim virusom ključni broj ljekara, bolničkih kreveta i medicinska oprema, prije svega respiratori – vještačka pluća.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar. Broj ljekara tokom 2018. godine povećao se na 3,3 na hiljadu stanovnika. Time se Crna Gora približila, ali nije postigla, evropski standard od 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika.

Ljekari s kojima je Monitor razgovarao, kao i građani, imaju strah od pojave korona virusa. Svjedoče da su prebukirani i iscrpljeni usljed aktuelne epidemije sezonske gripe.

Početkom ovog mjeseca italijanska Vlada je odlučila da zaposli 20.000 medicinskih radnika kako bi se suzbila epidemija korona virusa. U bogatoj sjevernoj Italiji, virus se širi tolikom brzinom da ljekari situaciju porede sa trijažom u ratnim uslovima kada medicinski radnici odlučuju ko će preživjeti, ko će dobiti pristup ograničenom broju kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu. ,,Osoblje radi koliko može, ali i oni su se počeli razboljevati i emocionalno su preplavljeni’’, prenosi hrvatski portal Index iskustvo italijanskog ljekara.  Ljekari ponavljaju da su respiratori postali zlata vrijedni.

Stručnjaci objašnjavaju da je početak bolesti gotovo identičan kao kod običnog gripa – povišena temperatura, kijavica, kašalj, glavobolja, otežano disanje. Smrtnost izaziva akutni respiratorni sindrom, odnosno stanje u kome su pluća toliko opterećena da pacijent više ne može da diše.

Lijek za korona virus ne postoji, ali se preporučuje terapija za grip, među kojima je lijek tamiflu, kažu pulmolozi. Nestašica tamiflua zabilježena je u crnogorskim apotekama krajem prošlog mjeseca. Sada u apotekama nema sredstava za higijenu i dezinfekciju, preventive za viruse.

Prema izvještaju SZO pet odsto svih zaraženih treba neku asistenciju disanju – od kiseonika do respiratora. To je problem koji bi mogao da dovede do kolapsa i sređenijih zdravstvenih sistema od našeg.

Iz Ministarstva zdravlja su nedavno saopštili da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora. Najviše ih  je u KCCG – 40, a raspisan je tender za nabavku još 20 respiratora. Crna Gora tako očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. U barskoj bolnici ima pet respiratora, dok je na Cetinju samo jedan a očekuju da dobiju još jedan. Prema dostupnim podacima o javnim nabavkama krajem 2007. za potrebe bolnice u Brezoviku kupljena su dva respiratora po cijeni od 3.100 i 6.700 eura. Cijene bolničkih respiratora se kreću od 20 do 30 hiljada eura.  Precizne podatke o broju respiratora iz Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti ni nakon dvije nedjelje.

Hrvatski naučnik Boris Podobnik je nedavno objasnio da organizovanost države u vanrednim situacijama, kao što je epidemija, prvenstveno  zavisi  od nivoa korupcije: ,,Za razliku od izrazito korumpirane Italije gdje je omjer umrlih i zaraženih trenutno oko 5 odsto, u nešto manje korumpiranoj Španjolskoj malo je ispod 3 odsto, u nisko korumpiranim zemljama kao što su Švicarska i Nizozemska taj omjer je između 0,7 i 0,8 odsto, u Japanu oko 1, Francuskoj  ispod 2 odsto. Zanimljivo je da u nizu nisko korumpiranih zemalja kao što su Belgija, Švedska i Norveška, dobra organizacija ali i javno zdravstvo na približno 200 oboljelih nema smrtnih slučajeva’’.

Pored ukazivanja na opasnost od širenja  panike, stručnjaci upozoravaju da je olako shvatanje ovog virusa druga strana medalje – izjave tipa da manje ljudi umre od koronavirusa nego od sezonskog gripa. Većina oboljelih od korona virusa ima blage simptome, saopšteno je iz SZO. Stopa smrtnosti kod sezonskog gripa je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi, pa oko 400.000 ljudi umre od gripa svake godine. Stopa smrtnosti kod korona virusa je, po SZO,  između dva i pet odsto. No prema podacima worldmetersa do 12. marta sa 4,635 smrtnih slučajeva stopa smrtnosti   je šest odsto.

Po podacima  Instituta za javno zdravlje CG u posljednjih pet sedmica šest ljudi je umrlo od posljedica sezonskog gripa u našoj zemlji. .

Hasan Zaraket, stručnjak Centra za infektivne bolesti na američkom Univerzitetu Beirut, tvrdi da toplije i vlažnije vrijeme može uticati na manji prenos virusa korona. No, Majk Rajan, šef odjeljenja za hitne situacije pri SZO, poručio je javnosti da se pretjerano ne nada kako će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta: ,,Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bi ljudima lažnu nada kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, ali ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”. .

Prema upućenim izvorima Monitora,  studentima Medicinskog fakulteta u Podgorici je dozvoljeno da ne dolaze na pradavanja.  Službenicima nekih ministarstava  prepušteno je na volju da li će dolaziti na posao. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio je, u četvrtak kada ovaj broj ide u štampu, Nacionalnom koordinacionalnom tijelu za zarazne bolesti zabranu svih javnih okupljanja, sva opupljanja preko 100 ljudi, pozorište, bioskope… Obustavu nastave u školama vrtićima, univerzitetima, zabranu ulaska kruzera. Predložio  je i da svi koji mogu da rade od kuće ne dolaze na posao.

 

Korona u brojkama

Korona virusom do 12. marta u svijetu je zaraženo  126.510 ljudi, oporavilo se 68.317 (94 odsto) a umrlo 4.637 ljudi (šest odsto), podaci su vjerodostojnog sajta worldometers koji prikuplja i obajvljuje podatke u realnom vremenu.

Aktivnih slučajeva oboljenja od koronavirusa je 53.556, u kritičnom stanju je 11 odsto – 5.708.

Početkom marta Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je stopa smrtnosti od korona virusa 3.4 odsto.

Najveća stopa smrtnosti je u populaciji od preko 80 godina 14,8, 70-79 godina 8 odsto, 60-69 godina 3,6 odsto, 50-59 godina 1,3 odsto, 40-49 godina 0,4 odsto, u populaciji doba od 10 do 39 godina stopa smrtnosti je 0,2 odsto. Nema zabilježenih slučajeva kod djece do 9 godina starosti.

Kod pacijenata sa hroničnim bolestima najveća je stopa smrtnosti kod onih sa kardiovaskularnim problemima  10,5 odsto, zatim dijabetesom 7,3 odsto, hroničnim respiratornim smetnjama  6,3 odsto, hipertenzijom 6 odsto i kancerom 5,6 odsto.

Najviše zabilježenih slučajeva je u Kini 80.796, od kojih je 3.169 umrlo, slijedi Italija sa 12.462 registrovana slučaja i 827 mrtvih, Iran na 9.000 oboljelih ima 354 umrlih. Više od hiljade zaraženih registrovano je u Južnoj Koreji (7869), Francuskoj (2.281), Španiji (2.277), Njemačkoj (1.966) i SAD (1.336). Broj smrtnih ishoda u ovim zemljam je ispod sto – najviše u Koreji 66, a najmanje u Njemačkoj tri.

U zemljama okruženja u Hrvatskoj i Srbiji je registrovano 19 oboljelih,  Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji sedam. Sloveniji 57, a u Albaniji petnaest oboljelih uz prvi slučaj smrti u regionu – 73. godišnjoj ženi iz Drača koja je umrla od komplikacija izazvanih ovim virusom.

 

Iskustvo iz Barija

 

Sofija Novaković, Podgoričanka koja studira u Bariju, za Monitor prenosi iskustva iz zemlje koja je cijela u karantinu.

,,Iako sam očekivala da će doći i do juga Italije, trebalo mi je vremana da shvatim ozbiljnost situacije kao i da se priviknem na potpuno novu realnost”, kaže Novaković.

Objašnjava da su donijeta pravila, po kojima se ne izlazi iz kuća nakon 18 sati a ko ovo ne poštuje rizikuje da plati novčanu kaznu.

“Lokali i pabovi su u tom periodu zatvoreni, a preko dana su prazni”, kaže,ona. Objašnjava  da nema nikavih okupljanja niti događaja. Ispred marketa su gužve, a da ne bi došlo do rizičnog kontakta, dozvoljava se ulazak samo po par kupaca.  Ne mogu se kupiti rukavice, maske i antibakterijski sapuni, gelovi.

,,Otkazani su brodovi i avioni koji povezuju Italiju sa Crnom Gorom. Ja sam imala priliku da se vratim posljednjim avionom ali nisam to uradila jer mi je to djelovalo kao veći rizik nego da ostanem u kućnom ‘pritvoru'’.   Naši ljudi koji su uspjeli da se vrate kući nisu pregledani, iako su to htjeli”, priča.

,,U početku smo samo posmatrali, a neki i ismijavali situaciju i ponašanje sjevernog dijela Italije, ali sada smo skoro na istom. Na ulicama nema nikoga, ljudi drže distance. Sve je jako tužno. Ljudi se u Bariju pridržavaju pravila. Nema panike i haosa. Sigurnije je ostati kući i raditi ono što stručnjaci preporučuju u nadi da će se smiriti situacija”, zaključuje  Sofija Novaković.

Predrag NIKOLIĆ 

 

SA STRESOM  TURISTIČKU SEZONU
Čeka nas neizvjesna i stresna turistička godina

,,Potvrđuje se da je turizam najkvarljivija roba koja registruje sve potrese. Imamo masovna otkazivanja ugovorenih grupnih dolazaka iz inostranstva. Za ovaj mjesec otkazani su svi ti dolasci, a 80 odsto za april. Već sada možemo zaključiti da će predsezona biti katastrofalna”, kaže za Monitor  budvanski hotelijer Dragan-Purko Ivančević.

On ističe da se to desilo nakon što je otkazan najvažniji svjetski sajam turističke industrije, Međunarodna berza u Berlinu (ITB), koja se tradicionalno održava početkom marta. Ove se godine u najvećem gradu Njemačke očekivalo oko deset hiljada izlagača iz više od 180 zemalja. U 54 godine dugoj povijesti sajma, prvi put je on otkazan.

Ni terorizam, ratovi, bezbjedonosne prijetnje, cunami, epidemija SARS-a ili ebole nijesu ni izbliza zakomplikovale turistička kretanja kao korona virus. Procjena je da bi korona virus  mogao ove godine uticati na pad prihoda od potrošnje na grupna putovanja za čak 37 odsto!

Ogromnu štetu pretrpjela je crnogorska hotelska grupacija koja je za ovu godinu imala ugovorenih 150.000 noćenja turista iz Kine. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 80.000 gostiju. Odličan trend dolazaka kineskih gostiju u našu zemlju biće drastično smanjen.

Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore su saopštili da, ipak, nije sve izgubljeno što se tiče tog velikog tržišta. ,,Grupe kineskih gostiju predviđene za februar, odložene su za maj”  navode iz NTO CG.

Direktorica te institucije Željka Radak-Kukavičić smatra da je važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno preduzeti dodatne marketinške aktivnosti.

Turistički radnici i oni koji direktno ili indirektno ostvaruju dobit od ove privredne grane nadaju se da će se do početka glavne sezone situacija popraviti kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Tokom jula, avgusta i septembra u Crnoj Gori se ostvari oko tri četvrtine noćenja i prihoda.

,,Širenje koronavirusa je mač sa dvije oštrice: ako se zaustavi u narednih mjesec i po-dva, možda nam dođe više turista nego lani, jer bi mogli doći i oni koji su odustali od azijskih destinacija. Ali, ako ne bude zaustavljeno  širenje virusa  sigurno će  sezona bila ugrožena”, kaže vlasnik suvenirnice u budvanskom Starom gradu Marko Mirković.

I na ulcinjskoj rivijeri svi sa nevjericom očekuju buduće sedmice.  ,,Korona virus ima određenog uticaja na trenutna turistička kretanja u našem gradu, a što se tiče glavne sezone, nemamo još slučajeva otkazivanja rezervacija. Primjetno je tek da je buking usporen u odnosu na period prije nego je kriza sa korona virusom buknula”, kaže direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka.

Najveću štetu su do sada pretrpjeli organizatori izleta, putničke agencije, nacionalni avioprevoznik…

Na ranjivost male crnogorske privrede ukazala je i Centralna banka Crne Gore. ,,U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, uticalo na smanjenje ovih rizika”, saopšteno je iz te institucije.

Ivančević ističe kako je neshvatljivo da Vlada i ostali državni organi još nijesu saopštili mjere i podsticaje za turističku privredu koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a.

,,To su preliminarno učinile sve zemlje u okruženju”, kaže Ivančević.  On navodi da pravi izazovi tek slijede. ,,Crnogorski turizam se suočava sa masovnim odlivom kadrova, pa je veliko pitanje ko će na stručan način sanirati štetu koja je učinjena i ko će ubuduće kreirati poslovnu politiku hotelskih i turističkih kompanija”.

I u konsultantskoj kući Fidelity consalting smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku. „Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu  Dodatno, kroz efekat ‘prelivanja’ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije“, tvrde iz te konsultantske kuće.

Neki ugledni ekonomisti procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista.  Šta će biti i sa crnogorskom ekonomijom  još ne znamo, ali je već  izvjesno da niko više ne pomišlja da će se u martu i aprilu na Crnogorskom primorju ostvariti značajniji turistički promet.

Mustafa CANKA

 

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Zbog javnih optužbi da predvode šverc cigareta, u toku su sudski postupci koje su protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića pokrenuli Mijajlović i Ubović, kao i Zoran Lazović nekadašnji visoki funckioner ANB, a kasnije visoki policijski funkcioner.

“Nakon što sam prije dvije godine naveo da se ljudi iz klana Grand (vlasnici Bemax-a i ostala ekipa) nalaze na vrhu kriminalne piramide u Crnoj Gori, postao sam svakodnevna meta njihove prljave kampanje i šaptačkih divizija koje finasiraju, ili su emotivno korumpirali navodnom brigom za državu. Kada im ni to nije pomoglo, krenuli su sa prijetnjama i aktivirali privatne tužbe i sudske procese koji su u toku. Danas je neke od njih konačno stigla ruka pravde, a vjerujem da će i ostali koji su se ogriješili o zakon imati sličnu sudbinu”, prokomentarisao je hapšenje Abazović. Ocijenio je i da je Grand  “po operativnim procjenama državu Crnu Goru oštetio za milijarde eura”.

U javnosti se kompanija Bemax od ranije dovodi sa takozvanim klanom Grand, jednim od interesnih klanova nastalih u vrijeme bivšeg režima. Kako je Monitor više puta pisao, Bemaxova moć je okosnica  klana Grand, koji se povezivao  sa Đukanovićevim ministrom inostranih poslova Milanom Roćenom, što je on više puta demantovao.  Klan nosi ime po nekadašnjem  podgoričkom lokalu Grand, koji je bio simbol bivšeg režima i ovog interesnog klana. U njemu su nerijetko viđani Roćen, Mijajlović i Ubović, kao  i drugi tadašnji visoki  funkcioneri  partije na vlasti, ali i visoki funkcioneri ANB. U tom su lokalu sklopljeni, pisali su mediji, i neki unosni državni poslovi. Na lokal je zatvoren nakon što je na njega bačena eksplozivna naprava još u jesen 2015. godine. U istom periodu, par mjeseci ranije i kasnije, dogodili su se bombaški napadi na imovinu tadašnjeg visokog funkcionera ANB Duška Golubovića, takođe povezivanog sa klanom Grand, što se tada tumačilo obračunima za moć na bezbjedonosnim službama i pravosuđem između dva interesna klana bivšeg režima. Zoran Lazović i Golubović javnosti su poznati i kao gosti  na svadbi Safeta Kalića, što se pravdalo navodno njihovim profesionalnim angažmanom.  Lazovićevo ime često se pominje u objavljenim skaj prepisakama, u komunikaciji njegovog sina Petra Lazovića, osumnjičenog za šverc narkotika, ali i za pripadnost kriminalnom kavačkom klanu.

Nasuprot Grandu, govorilo se o tzv Mojkovačkom klanu, povezivanim sa duvanskim poslovima i nekadašnjim šefom ANB i bivšim premijerom Duškom Markovićem, kao i sa bivšim šefom Uprave policije Veselinom Veljovićem, koji je  uhapšen prošlog ljeta po nalogu SDT, zbog zloupotrebe službenog položaja i stvaranja kriminalne organizacije. Tužilaštvo ga tereti da  je, između ostalog, povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.

Zanimljivo je da je Duško Marković svojevremeno zbog komentara na portalu Vijesti tužio aktuelnog šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, koji je po nalogu SDT sproveo posljednja hapšenja klana Grand. Marković je teretio Šukovića za ugrožavanje bezbijednosti, dok je Šuković tada saopštio da mu se Marković i Veljović svete “zbog istraga koje je kao šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije vodio u vezi sa navodnim švercom cigareta iz fabrike u Mojkovcu”.

Veljovićev dugogodišnji šef obezbjeđenja Milenko Rabrenović sada je međutim uhapšen kao dio klana Grand. Što se tiče ostalih uhapšenih, njihova imena nijesu mnogo pominjana u javnosti.

Prema registru kompanija Golub Vojinović i Dejan Jokić posjeduju polovinu kompanije DG group registrovane za trgovinu na veliko sa pićima.  Sjedište kompanije je u blizini sjedišta Bemaxa, u City kvartu u Podgorici. Osim ove kompanije, gradili su i apartmane i objekte. Vojinović i Jokić su, prema podacima Ministarstva planiranja u decembru 2021. prijavili gradnju objekta u Staroj Varoši  u Podgorici, dok je Jokić sa još jednim od vlasnika DG Group Sašom Pekićem investitor apartmana u Budvi. Imena Jokića i Pekića pominju se i u više ugovora sa Opštinom Budva dok je njom upravljao DPS. U tim ugoovorima oni preuzimaju dugovanja koje je opština imala prema trećim licima i kompanijama. U ime Opštine ugovore je potpisivao Srđa Popović.

U javnosti je pominjano i ime policajca Dragana Backovića koji je godinama bio na čelu  Granične policije u Nikšiću. U vrijeme kada je bio državni sekretar u MUP-u Rade Milošević je saopštio da posjeduje dokaze kako je Backović politički pritiskao zaposlene u toj stanici i pravio spiskove sa imenima članova porodica. Milošević je kasnije optužen za šverc cigareta.

Zoran Žuti Đukanović nikšićki je biznismen, blizak rođak Mila Đukanovića, dugogodišnjeg predsjednika  i premijera države  i DPS-a. Zoran Đukanović je vlasnik kompanije Đukanović kompani, koja je registrovana za kockanje i klađenje. Prema podacima privrednih registara kompanija je od početka godine u bokadi.

Nikšićanin Mileta Simanić se vezuje za špeditersku kompaniju Knjaz. On je  ranije hapšen u akciji SDT i  SPO zbog šverca cigareta. SDT ga je tada teretilo da je dio kriminalne grupe koju je formirao Nikšićanin Ivan Mićković.

Specijalni tužilac Vladimir Novović zakucao je i na vrata Granda. Šta se još krije iza tih vrata, još je nepoznato.

 

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BORBA AFERAMA ZA BEZBJEDNOSNI SEKTOR: Reče mi jedan čoek

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer i SDT su dužni da se odrede o daljem statusu svojih bliskih saradnika. Da im pruže jasnu i  javnu podršku i preuzmu odgovornost. Ili prekinu saradnju sa njima. Javnosti se duguje utvrđivanje odgovornosti za one koji su govorili neistinu ili radili nezakonito

 

I bi Odbor za bezbjednost i odbranu. Umjesto najavljivanog razrješenje detalja iz afere Do Kwon, dobili smo dvije nove. Zapravo tri, nakon naknadne odluke većine članova Odbora  da podnesu krivičnu prijavu protiv N.N. lica zbog iznošenja tajnih podataka („bez obzira da li su oni tačni, netačni ili polutačni“) sa dijela sjednice koji je bio zatvoren za javnost. Odnosno tajan.

U razmjeni vatre ministra pravde i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), tokom javnog dijela sjednice, saznali smo da je ministru Andreju Miloviću registrovano druženje, javno i privatno (intimno) sa bezbjednosno interesantnim licima (BIL). A šefu SPO Predragu  Šukoviću sumnjive kupoprodaje stanova u Budvi, u čemu su, navodno, učestvovale i osobe ranije sudski procesuirane i povezane sa organizovanim kriminalnim grupama (OKG).

Nijesmo, dakle, bili u prilici da saznamo obećano: kako je Južnokoreanac Do Kwon, kao lice sa Interpolove potjernice, došao u Crnu Goru sa lažnim dokumentima (Milović je tvrdio da bivši ministar MUP-a Filip Adžić zna ko ga je dovezao); Ko ga je prijavio nadležnima i tako spriječio njegovo bjekstvo (premijer Milojko Spajić je tvrdio da je on taj); Da li su optužbe o poslovnim vezama Južnokoreanca, kome se na teret stavlja kripto-prevara teška 40 milijardi dolara. sa Spajićem i njegovim PES-om predizborna izmišljotina ili tvrdnja utemeljena na dokazima; Da li je neko manipulisao sa laptopovima koji su oduzeti Do Kwonu nakon njegovog hapšenja na aerodromu u Golubovcima (mijenjao ih ili brisao/dodavao podatke); Jesu li Šuković, Adžić i bivši premijer Dritan Abazović pokušavali da uhapse Milojka Spajića u finišu prošlogodišnje predizborne kampanje…;

Navodno su odgovori izostali pošto je Specijalni državni tužilac Vladimir Novović insistirao da se ne iznose detalji iz istrage SDT-a koja je u toku.

Umjesto toga, dobili smo nova sumnjičenja i optužbe.

Milović je ustvrdio da je Predrag Šuković  u Budvi kupio stan po cijeni od 1.034 eura za kvadratni metar, da bi ga dvije godine kasnije prodao, bivšem vlasniku – neidentifikovanom Rusu – po cijeni od 2.413 eura za m2. Istog dana kupio je novi, veći stan. Njega je platio po 1.337 eura za metar kvadratni. To je, ako kupljena nekretnina nema ozbiljnu manu, cijena daleko manja od ustaljenih na budvanskom tržištu nekretnina.

Sve transakcije su obaveljene u kešu za koji je Šuković ustvrdio da je dio nasljeđa njegove supruge. U imovinskom kartonu prijavio je kako je do nove nekretnine došao „razmjenom“.

Na Milovićev račun  stigle su optužbe da je u Sarajevu, u automobilu koji se vodilo kao njegovo vlasništvo,  pronađena droga. SDT Novović potvrdio da je taj slučaj riješen i da ministar pravde nema veza sa švercom u vozilu koje je prethodno prodao; Da u hotelima na sjeveru Crne Gore kontaktira sa tamošnjim BIL i pripadnicima OKG. Bio je na slavi, njegovo obezbjeđenje je o tom odlasku obavijestilo nadležne ali nije dobilo upozorenje o nepoželjnim gostima, odgovorio je ministar, inače štićeno lice sa stalnim službenim obezbjeđenjem;

Milović je u vezi sa  bivšom partnerkom ubijenog vođe jednog od kotorskih narko klanova i pokušao je da joj izdejstvuje skidanje sa interpolove plave potjernice – obznanio je Šuković. Ministar je to  demantovao da bi, nakon zatvorenog dijela sjednice Odbora za bazbjednost  izjavio Vijestima: „Šukovićevo bavljenje mojim privatnim životom i da li je neko moja djevojka ili ne uopšte ne želim da komentarišem, pogotovu kada se radi o ženskoj osobi koja ne postoji u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji naše države, a koja je po Šukovicu BIL, što je još jedna podmetačina…”

Inače, plava potjernica služi „za lociranje, identifikovanje ili nalaženje informacija o osobi od značaja u krivičnoj istrazi“. Kada je neka krupna zvjerka iz svijeta kriminala u bjekstvu, policija ga pokušava locirati praćenjem članova porodice i bliskih prijatelja/saradnika. Kako smo imali priliku da saznamo tokom rata kotorskih narko klanova, isto rade i njegovi protivnici.

Onda je Šuković  iznio da je Milović iz Budimpešte putovao skupa sa bezbjednosno interesantnom osobom i osuđivanim pripadnikom OKG. Ministar je odgovorio da je u pitanju njegov srodnik (suprugin rođak) koji je u Mađarskoj odležao kaznu zbog šverca marihuane, pa je on išao da ga vrati kući.

Ponovljena je i priča o odbijenim izručenjima stranih državljana. Šuković je optuživao Milovića za moguću korupciju u slučaju Binalij, a ovaj uzvraćao istom mjerom, samo na račun Dritana Abazovića i slučaja Telman.

Koliko god bili zatečeni onim što smo vidjeli i čuli, ne smijemo reći da je to iznenađenje. Andreja Milovića i Predraga Šukovića javnost je i prije nego su stupili na sadašnje funkcije, upoznala na stranicama crne hronike.

„Šuković je bio jedan od rukovodilaca istrage, koja je 2014. godine rezultirala hapšenjem i procesuiranjem sadašnjeg direktora policije Zorana Brđanina, za zloupotrebu službenog položaja. Ispostavilo se – neosnovano. Godinu kasnije, pravosnažnom sudskom odlukom Brđanin je oslobođen optužbi“, pisala je Pobjeda.

Naredne 2015. godine Vijesti su objavile intervju şa Šukovićem u kome on tvrdi da od 2012, sa svojim policijskim timom istražuje nezakonite duvanske poslove tzv. mojkovačkog klana kome, po njegovoj tvrdnji, pripadaju i tadašnji premijer Duško Marković i bivši i budući direktor UP Veseline Veljović (u tom trenutku savjetnik predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića). Marković ga je onda tužio zbog prijetnji koje je, pod pseudonimom boss, iznosio u komentarima na ovdašnjim portalima. Šuković je  osuđen na tri mjeseca zatvora, uslovno na godinu dana.

Kasnije je ranjen u centru Podgorice. Za to je osumnjičen i uhapšen nekadašnji šef kontraobavještajne službe Vojske Jugoslavije Radovan Aleksić. Optužnica protiv njega do danas nije podignuta.

Jedni kažu da je taj napad dokaz kako je riječ o poštenom i sposobnom policajcu koji smeta kriminalcima. Drugi ukazuju da  ranjavanje Šukovića nije razriješeno ni nakon što je on došao na mjesto šefa Specijalnog policijskog odjeljenja pri SDT-u. Kao što ni pripadnici mojkovačkog duvanskog klana još nijesu procesuirani, osim onih koji su (skupa sa Veljovićem) pali na osnovu materijala dobijenih iz skaj aplikacije.

Prije prošlonedjeljne razmjene afera, Šuković je bio aktuelan zbog zapisa iz plave sveske kojima je pripremao uhapšenog predsjednika opštine Budva Mila Božovića za nastupe u prošlom sazivu Odbora za bezbjednost i odbranu. I opet kontroverze. Dok dio zvaničnika predvođenih ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem u plavoj svesci „ne vidi ništa inkriminišuće“, drugi tvrde da je Šuković u njoj, poimenice, odao pripadnike partnerskih službi bezbjednosti (navodno CIA) koju su službovali u Crnoj Gori.

Ni Andreju Miloviću nije novina da se pojavljuje u medijima u krajnje neobičnom kontekstu. Nakon što je, kao sekretar Ministarstva pravde, angažovan u Vladi Zdravka Krivokapića i postao član Tužilačkog savjeta, dio medija je objavio pismeno obraćanje iz 2017. godine  kojim iz Advokatske kancelarije Jovović, Mugoša i Vuković obavještavaju Advokatsku komoru da je njihov pripravnik Andrej Milović prekršio Kodeks profesionalne etike advokata.

“Andrej Milović, pripravnik na radu u ovoj advokatskoj kancelariji (kod advokata Vanje Mugoše), direktno je ugrozio interese klijenata naše kancelarije, na način što je u ime i za potrebe suprotne stranke pisao i predavao podneske nadležnom sudu i Poreskoj upravi Crne Gore, koristeći pri tome podatke i činjenice u vezi sa tim sporom koji su mu, kao zaposlenom, bili dostupni”, navodi se u tom dokumentu.

Milović je priznao učinjeno, a tadašnji predsjednika Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović izjavio je portalu Standard da mu advokatska licenca nije oduzeta jer se “izvinio za svoje propuste”. Tako  je ovaj postupak zatvoren.

SDT Vladimir Novović stojički je, tokom prošlonedjeljne sjednice Odbora, istrpio sve ono što su jedan o drugome ispripovijedali Milović i Šuković. Prethodno je izjavio da šef SPO ne može biti smijenjen ili izabran bez njegove saglasnosti, a na sjednici Odbora  je napomenuo kako Šuković „još uvijek“ ima njegovo povjerenje.

Premijer Milojko Spajić kaže da nije pratio sjednicu Odbora na kojoj je njegova afera Do Kwon trebala biti glavna tema. „Loše ponašanje i iznošenje raznih takozvanih operativnih podataka bez dokaza. To priliči muškoj svlačionici iz IVa, IVb… To nije za Vladu, Skupštinu, ozbiljnu državu. Egoistično prepucavanje ne podržavam. Nisam ni sa kim o tome razgovarao”, prilično je precizno Spajić opisao ono što nije vidio.

Na tome ne bi smjelo da se završi. Javnost ima pravo da nagađa da li iza Milovića stoje Spajić i PES, a iza Šukovića URA, koalicija ZBCG, Demokrate ili svi skupa. Pa da pretpostavlja šta je od iznijetog tačno ili netačno.

Premijer i Specijalni državni tužilac nemaju taj luksuz. Oni su dužni da se odrede o statusu svojih bliskih saradnika. Da im pruže jasnu i javnu podršku i preuzmu odgovornost. Ili prekinu saradnju sa njima. I u jednom i u drugom slučaju javnosti se duguje utvrđivanje odgovornosti za one koji su govorili neistinu ili radili nezakonito.

 

Šta je kome tajna

Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane predviđa (član 6) da su sjednice Odbora za bezbjednost „po pravilu“ zatvorene za javnost, a mogu biti i otvorene, odlukom većine prisutnih članova Odbora, u skladu sa zakonom. „Stavove i zaključke Odbora Skupštini i javnosti iznosi predsjednik Odbora ili član ovlašćen od strane Odbora. Član Odbora može u javnosti iznijeti izdvojeno mišljenje, poštujući pri tome ograničenja, u skladu sa Zakonom“.

U Poslovniku o radu Skupštine nalazimo bitno drugačije definicije. “Rad Skupštine i njenih odbora je javan. Sjednica Skupštine i sjednica odbora zatvorena je za javnost u slučaju kada se razmatra akt ili materijal koji je označen kao ‘državna tajna.’”, propisuje Poslovnik u članu 211.

Nema naznaka da su na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora razmatrana bilo kakva dokumenta ili podaci sa naznakom „državna tajna“. Možda su, samo, korišćena saznanja iz istraga koje SDT vodi o jednoj ili drugoj konfrontiranoj strani u ovom sukobu. To su, po pravilima Tužilaštva, tajni podaci.

Nije prvi put da su mediji, pozivajući se na nezvanične izvore, prenosili detalje sa zatvorenih sjednica Odbora. Novina je to što je u ovom slučaju „curenje informacija“ problematizovano do najave podnošenja krivične prijave protiv neidentifikovanih „špijuna“. Uz zahtjev da članovi Odbora dobrovoljno odu na testiranje na poligraf. (tzv. detektor laži). Samo nam još to treba.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo