Povežite se sa nama

FOKUS

KORONA I MI: Virus panike

Objavljeno prije

na

Crna Gora očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. Uz paniku koja je izazvala stvaranje zaliha hrane i nedostatak sredstava za dezinfekciju u apotekama

 

Par sati prije objave globalne pandemije građani Crne Gore pohrlili su u prodavnice i ispraznili brojne rafove sa brašnom, uljem, šećerom i toalet papirom. Nisu oni naslutili objavu pandemije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), već su se prepustili panici koju su izazvale glasine  koje su se širile preko društvenih mreža i usmeno o pojavi prvog zaraženog korona virusom u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje su to demantovali  i obećali da će ćim otkriju prvi slučaj zaraženog virusom odmah obavijestiti javnost. Institucije treba da zabrine  očigledno nepovjerenje u njih. I naviknutost javnosti da nadležni kriju podatke, plasiraju  poluistine, a kad zatreba i netačne informacije. Generalno, službena verzija u Crnoj Gori je odavno sumnjiva.

Logično je razmišljati da je pitanje dana kada će i naša država poprimiti crvenu boju. Ni u institucijama to ne kriju. Tvrde da je Crna Gora spremna za izazov. ,,Izvjesno je da će se pojaviti kod nas, a kada se to desi, javnost će biti obaviještena istog trenutka”, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Posljednje informacije Instituta govore da je 392 osobe pod nadzorom, njih 47 je testirano na korona virus i rezultati svih dosadašnjih laboratorijskih analiza su negativni. Ministar je kazao da Klinički centar CG za sada ima dovoljno testova za korona virus, da će dobiti još hiljadu testova, a da od SZO imaju obećanje o novim zalihama – tako da će u Crnoj Gori biti 3.000 testova na ovaj virus.

Nakon tri mjeseca u Kini, u kojoj su registrovani prvi slučajevi ovog virusa, broj oboljelih opada, dok u Evropi raste. Crna Gora je  imala vremena da se pripremi. To bi mogla biti njena prednost. Osim informisanja građana o higijeni kao najboljoj preventivi i suzbijanju panike koja se širi brže od virusa, iskustvo Italije pokazuje da su u borbi sa ovim virusom ključni broj ljekara, bolničkih kreveta i medicinska oprema, prije svega respiratori – vještačka pluća.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u zdravstvenom sistemu Crne Gore radi 2.061 ljekar. Broj ljekara tokom 2018. godine povećao se na 3,3 na hiljadu stanovnika. Time se Crna Gora približila, ali nije postigla, evropski standard od 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika.

Ljekari s kojima je Monitor razgovarao, kao i građani, imaju strah od pojave korona virusa. Svjedoče da su prebukirani i iscrpljeni usljed aktuelne epidemije sezonske gripe.

Početkom ovog mjeseca italijanska Vlada je odlučila da zaposli 20.000 medicinskih radnika kako bi se suzbila epidemija korona virusa. U bogatoj sjevernoj Italiji, virus se širi tolikom brzinom da ljekari situaciju porede sa trijažom u ratnim uslovima kada medicinski radnici odlučuju ko će preživjeti, ko će dobiti pristup ograničenom broju kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu. ,,Osoblje radi koliko može, ali i oni su se počeli razboljevati i emocionalno su preplavljeni’’, prenosi hrvatski portal Index iskustvo italijanskog ljekara.  Ljekari ponavljaju da su respiratori postali zlata vrijedni.

Stručnjaci objašnjavaju da je početak bolesti gotovo identičan kao kod običnog gripa – povišena temperatura, kijavica, kašalj, glavobolja, otežano disanje. Smrtnost izaziva akutni respiratorni sindrom, odnosno stanje u kome su pluća toliko opterećena da pacijent više ne može da diše.

Lijek za korona virus ne postoji, ali se preporučuje terapija za grip, među kojima je lijek tamiflu, kažu pulmolozi. Nestašica tamiflua zabilježena je u crnogorskim apotekama krajem prošlog mjeseca. Sada u apotekama nema sredstava za higijenu i dezinfekciju, preventive za viruse.

Prema izvještaju SZO pet odsto svih zaraženih treba neku asistenciju disanju – od kiseonika do respiratora. To je problem koji bi mogao da dovede do kolapsa i sređenijih zdravstvenih sistema od našeg.

Iz Ministarstva zdravlja su nedavno saopštili da zdravstvene ustanove u Crnoj Gori imaju 70 respiratora. Najviše ih  je u KCCG – 40, a raspisan je tender za nabavku još 20 respiratora. Crna Gora tako očekuje najveći zdravstveni izazov do sada sa jednim respiratorom na 9.000 stanovnika, 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika, uz obećanje da ćemo imati čak 3.000 testova za korona virus. U barskoj bolnici ima pet respiratora, dok je na Cetinju samo jedan a očekuju da dobiju još jedan. Prema dostupnim podacima o javnim nabavkama krajem 2007. za potrebe bolnice u Brezoviku kupljena su dva respiratora po cijeni od 3.100 i 6.700 eura. Cijene bolničkih respiratora se kreću od 20 do 30 hiljada eura.  Precizne podatke o broju respiratora iz Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti ni nakon dvije nedjelje.

Hrvatski naučnik Boris Podobnik je nedavno objasnio da organizovanost države u vanrednim situacijama, kao što je epidemija, prvenstveno  zavisi  od nivoa korupcije: ,,Za razliku od izrazito korumpirane Italije gdje je omjer umrlih i zaraženih trenutno oko 5 odsto, u nešto manje korumpiranoj Španjolskoj malo je ispod 3 odsto, u nisko korumpiranim zemljama kao što su Švicarska i Nizozemska taj omjer je između 0,7 i 0,8 odsto, u Japanu oko 1, Francuskoj  ispod 2 odsto. Zanimljivo je da u nizu nisko korumpiranih zemalja kao što su Belgija, Švedska i Norveška, dobra organizacija ali i javno zdravstvo na približno 200 oboljelih nema smrtnih slučajeva’’.

Pored ukazivanja na opasnost od širenja  panike, stručnjaci upozoravaju da je olako shvatanje ovog virusa druga strana medalje – izjave tipa da manje ljudi umre od koronavirusa nego od sezonskog gripa. Većina oboljelih od korona virusa ima blage simptome, saopšteno je iz SZO. Stopa smrtnosti kod sezonskog gripa je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi, pa oko 400.000 ljudi umre od gripa svake godine. Stopa smrtnosti kod korona virusa je, po SZO,  između dva i pet odsto. No prema podacima worldmetersa do 12. marta sa 4,635 smrtnih slučajeva stopa smrtnosti   je šest odsto.

Po podacima  Instituta za javno zdravlje CG u posljednjih pet sedmica šest ljudi je umrlo od posljedica sezonskog gripa u našoj zemlji. .

Hasan Zaraket, stručnjak Centra za infektivne bolesti na američkom Univerzitetu Beirut, tvrdi da toplije i vlažnije vrijeme može uticati na manji prenos virusa korona. No, Majk Rajan, šef odjeljenja za hitne situacije pri SZO, poručio je javnosti da se pretjerano ne nada kako će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta: ,,Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bi ljudima lažnu nada kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, ali ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”. .

Prema upućenim izvorima Monitora,  studentima Medicinskog fakulteta u Podgorici je dozvoljeno da ne dolaze na pradavanja.  Službenicima nekih ministarstava  prepušteno je na volju da li će dolaziti na posao. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša predložio je, u četvrtak kada ovaj broj ide u štampu, Nacionalnom koordinacionalnom tijelu za zarazne bolesti zabranu svih javnih okupljanja, sva opupljanja preko 100 ljudi, pozorište, bioskope… Obustavu nastave u školama vrtićima, univerzitetima, zabranu ulaska kruzera. Predložio  je i da svi koji mogu da rade od kuće ne dolaze na posao.

 

Korona u brojkama

Korona virusom do 12. marta u svijetu je zaraženo  126.510 ljudi, oporavilo se 68.317 (94 odsto) a umrlo 4.637 ljudi (šest odsto), podaci su vjerodostojnog sajta worldometers koji prikuplja i obajvljuje podatke u realnom vremenu.

Aktivnih slučajeva oboljenja od koronavirusa je 53.556, u kritičnom stanju je 11 odsto – 5.708.

Početkom marta Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je stopa smrtnosti od korona virusa 3.4 odsto.

Najveća stopa smrtnosti je u populaciji od preko 80 godina 14,8, 70-79 godina 8 odsto, 60-69 godina 3,6 odsto, 50-59 godina 1,3 odsto, 40-49 godina 0,4 odsto, u populaciji doba od 10 do 39 godina stopa smrtnosti je 0,2 odsto. Nema zabilježenih slučajeva kod djece do 9 godina starosti.

Kod pacijenata sa hroničnim bolestima najveća je stopa smrtnosti kod onih sa kardiovaskularnim problemima  10,5 odsto, zatim dijabetesom 7,3 odsto, hroničnim respiratornim smetnjama  6,3 odsto, hipertenzijom 6 odsto i kancerom 5,6 odsto.

Najviše zabilježenih slučajeva je u Kini 80.796, od kojih je 3.169 umrlo, slijedi Italija sa 12.462 registrovana slučaja i 827 mrtvih, Iran na 9.000 oboljelih ima 354 umrlih. Više od hiljade zaraženih registrovano je u Južnoj Koreji (7869), Francuskoj (2.281), Španiji (2.277), Njemačkoj (1.966) i SAD (1.336). Broj smrtnih ishoda u ovim zemljam je ispod sto – najviše u Koreji 66, a najmanje u Njemačkoj tri.

U zemljama okruženja u Hrvatskoj i Srbiji je registrovano 19 oboljelih,  Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji sedam. Sloveniji 57, a u Albaniji petnaest oboljelih uz prvi slučaj smrti u regionu – 73. godišnjoj ženi iz Drača koja je umrla od komplikacija izazvanih ovim virusom.

 

Iskustvo iz Barija

 

Sofija Novaković, Podgoričanka koja studira u Bariju, za Monitor prenosi iskustva iz zemlje koja je cijela u karantinu.

,,Iako sam očekivala da će doći i do juga Italije, trebalo mi je vremana da shvatim ozbiljnost situacije kao i da se priviknem na potpuno novu realnost”, kaže Novaković.

Objašnjava da su donijeta pravila, po kojima se ne izlazi iz kuća nakon 18 sati a ko ovo ne poštuje rizikuje da plati novčanu kaznu.

“Lokali i pabovi su u tom periodu zatvoreni, a preko dana su prazni”, kaže,ona. Objašnjava  da nema nikavih okupljanja niti događaja. Ispred marketa su gužve, a da ne bi došlo do rizičnog kontakta, dozvoljava se ulazak samo po par kupaca.  Ne mogu se kupiti rukavice, maske i antibakterijski sapuni, gelovi.

,,Otkazani su brodovi i avioni koji povezuju Italiju sa Crnom Gorom. Ja sam imala priliku da se vratim posljednjim avionom ali nisam to uradila jer mi je to djelovalo kao veći rizik nego da ostanem u kućnom ‘pritvoru'’.   Naši ljudi koji su uspjeli da se vrate kući nisu pregledani, iako su to htjeli”, priča.

,,U početku smo samo posmatrali, a neki i ismijavali situaciju i ponašanje sjevernog dijela Italije, ali sada smo skoro na istom. Na ulicama nema nikoga, ljudi drže distance. Sve je jako tužno. Ljudi se u Bariju pridržavaju pravila. Nema panike i haosa. Sigurnije je ostati kući i raditi ono što stručnjaci preporučuju u nadi da će se smiriti situacija”, zaključuje  Sofija Novaković.

Predrag NIKOLIĆ 

 

SA STRESOM  TURISTIČKU SEZONU
Čeka nas neizvjesna i stresna turistička godina

,,Potvrđuje se da je turizam najkvarljivija roba koja registruje sve potrese. Imamo masovna otkazivanja ugovorenih grupnih dolazaka iz inostranstva. Za ovaj mjesec otkazani su svi ti dolasci, a 80 odsto za april. Već sada možemo zaključiti da će predsezona biti katastrofalna”, kaže za Monitor  budvanski hotelijer Dragan-Purko Ivančević.

On ističe da se to desilo nakon što je otkazan najvažniji svjetski sajam turističke industrije, Međunarodna berza u Berlinu (ITB), koja se tradicionalno održava početkom marta. Ove se godine u najvećem gradu Njemačke očekivalo oko deset hiljada izlagača iz više od 180 zemalja. U 54 godine dugoj povijesti sajma, prvi put je on otkazan.

Ni terorizam, ratovi, bezbjedonosne prijetnje, cunami, epidemija SARS-a ili ebole nijesu ni izbliza zakomplikovale turistička kretanja kao korona virus. Procjena je da bi korona virus  mogao ove godine uticati na pad prihoda od potrošnje na grupna putovanja za čak 37 odsto!

Ogromnu štetu pretrpjela je crnogorska hotelska grupacija koja je za ovu godinu imala ugovorenih 150.000 noćenja turista iz Kine. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 80.000 gostiju. Odličan trend dolazaka kineskih gostiju u našu zemlju biće drastično smanjen.

Iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore su saopštili da, ipak, nije sve izgubljeno što se tiče tog velikog tržišta. ,,Grupe kineskih gostiju predviđene za februar, odložene su za maj”  navode iz NTO CG.

Direktorica te institucije Željka Radak-Kukavičić smatra da je važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno preduzeti dodatne marketinške aktivnosti.

Turistički radnici i oni koji direktno ili indirektno ostvaruju dobit od ove privredne grane nadaju se da će se do početka glavne sezone situacija popraviti kako na regionalnom tako i na globalnom nivou. Tokom jula, avgusta i septembra u Crnoj Gori se ostvari oko tri četvrtine noćenja i prihoda.

,,Širenje koronavirusa je mač sa dvije oštrice: ako se zaustavi u narednih mjesec i po-dva, možda nam dođe više turista nego lani, jer bi mogli doći i oni koji su odustali od azijskih destinacija. Ali, ako ne bude zaustavljeno  širenje virusa  sigurno će  sezona bila ugrožena”, kaže vlasnik suvenirnice u budvanskom Starom gradu Marko Mirković.

I na ulcinjskoj rivijeri svi sa nevjericom očekuju buduće sedmice.  ,,Korona virus ima određenog uticaja na trenutna turistička kretanja u našem gradu, a što se tiče glavne sezone, nemamo još slučajeva otkazivanja rezervacija. Primjetno je tek da je buking usporen u odnosu na period prije nego je kriza sa korona virusom buknula”, kaže direktor Turističke organizacije Ulcinj Fatmir Đeka.

Najveću štetu su do sada pretrpjeli organizatori izleta, putničke agencije, nacionalni avioprevoznik…

Na ranjivost male crnogorske privrede ukazala je i Centralna banka Crne Gore. ,,U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, uticalo na smanjenje ovih rizika”, saopšteno je iz te institucije.

Ivančević ističe kako je neshvatljivo da Vlada i ostali državni organi još nijesu saopštili mjere i podsticaje za turističku privredu koja čini četvrtinu crnogorskog BDP-a.

,,To su preliminarno učinile sve zemlje u okruženju”, kaže Ivančević.  On navodi da pravi izazovi tek slijede. ,,Crnogorski turizam se suočava sa masovnim odlivom kadrova, pa je veliko pitanje ko će na stručan način sanirati štetu koja je učinjena i ko će ubuduće kreirati poslovnu politiku hotelskih i turističkih kompanija”.

I u konsultantskoj kući Fidelity consalting smatraju da svaka država čija je vitalna grana industrije ugrožena mora imati spreman odgovor na ovakve krize koje prijete da desetkuju turističku privredu u dužem roku. „Za sada nemamo niti jednu reakciju o mogućim uticajima korona virusa na našu turističku privredu  Dodatno, kroz efekat ‘prelivanja’ pada broja turista na ostale privredne grane, ogoliće se dobro poznata osjetljivost crnogorske ekonomije na eksterne šokove: padaće svi proizvodi i prateće usluge koji su direktno i indirektno povezani sa turizmom, država će prihodovati manje poreza, kompanije će optimizovati kroz smanjenje plata i broja radnih mjesta, kupovna moć stanovništva će dodatno opadati, što će za rezultat efektuirati usporavanjem naše ekonomije“, tvrde iz te konsultantske kuće.

Neki ugledni ekonomisti procjenjuju da nakon ove krize svjetska privreda više neće biti ista.  Šta će biti i sa crnogorskom ekonomijom  još ne znamo, ali je već  izvjesno da niko više ne pomišlja da će se u martu i aprilu na Crnogorskom primorju ostvariti značajniji turistički promet.

Mustafa CANKA

 

Komentari

FOKUS

NOVA GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI I STARE PODJELE: Red crkve, red nacije, red pljačke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partizani, četnici, ustaše, bjelaši, zelenaši, popovi i lopovi i eto DPS-u još četiri godine nekontrolisane vlasti. Eventualne saveznike može pronaći na ovoj ili onoj strani –  zavisi od trenutnih odnosa političke ponude i potražnje

 

Nakon što je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sedmoricom sveštenika pušten iz pritvora u Nikšiću, u noći između petka i subote,  u Crnoj Gori više nema utamničenih pripadnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Potom su se sa ulica u Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Podgorici, Budvi, Tivtu, povukli i njihovi sljedbenici. Nakon što su par dana klicali privedenim sveštenicima, zahtijevali njihovo oslobađanje, poručivali da oni svetinje ne daju a da je prvi čovjek svih ovdašnjih vlasti – lopov.

Bilo je tu i prevrnutih kontejnera, bačenih kamenica i flaša, poneka psovka na račun policije ili prolaznika druge vjere i nacije… Suštinski, ništa čega se, uz kraće ili malo duže pauze, nijesmo nagledali i naslušali od 1990. pa do kraja prošle godine, kada nas je zadesio prvi krug uličnih borbi u organizaciji političara vlasti i opozicije (DPS i DF, prije svih drugih) a pod patronatom popova SPC-a. To pokazuje da smo i dalje,  tamo gdje smo bili na kraju minulog vijeka. I, uglavnom, sa istim akterima.

Konačno, kući su otišli i policajci koji su od 12. do 15. maja obezbjeđivali te skupove „visokog rizika“. Epilog trodnevnog druženja: povrijeđeno je više od 45 demonstranata i 26 policajaca. Najgore je, čini se, prošao dvadesetjednogodišnji O.M. iz Pljevalja, inače lice sa invaliditetom. Na snimcima koji su se danima vrtjeli na regionalnim portalima vidi se kako ga nekoliko policajaca pod opremom za razbijanje demonstracija udara pendrecima, rukama i nogama. Dok jedan od njih nije uspio da ga zaštiti i odvoji od kolega.

„Na video zapisu je očigledno da policijski službenici nastavljaju sa postupanjem i onda kada je prestao svaki osnov i smisao dalje intervencije”, saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije krajem prošle nedjelje. Iz Savjeta su pohvalili odnos načelnika CB Pljevlja Dragana Slavulja koji im je, kažu, obezbijedio  svu traženu dokumentaciju. Pa je, za razliku od događaja u Podgorici krajem 2015. godine, utvrđen identitet postupajućih službenika.  Sada Savjet očekuje reakciju Unutrašnje kontrole. Istome se nada i  javnost.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORESKI DUG KAO 17 GODINA PLATA U PROSVJETI: Obrazovanje pojeli tajkuni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za cjelokupnu prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!  To znači da je  para za povišice prosvjetarima i ranije bilo

 

Prosvjetni radnici  su heroji pandemije. Iako su u Crnoj Gori škole zatvorene i prije prvog registrovanog oboljelog od korone, nastava je nastavljena on-line i preko elektronskih medija. Uspješno. No, kao i ni  za ostale heroje, ni za njih nema povećanja plata. Onog suštinskog, kako kaže premijer Duško Marković. Obrazloženje je uvijek isto –  nema para.

U nedavnom intervjuu  Novoj, on je objasnio: „Mora se stvoriti realan izvor za povećanje zarada, ne samo u zdravstvu, već i za policiju, vojsku i druge važne službe, jer ako se sada povećaju zarade, ugroziće se isplata penzija, socijalna davanja, odnosno ugroziće se finansijska stabilnost“.

Finansijska stabilnost za Markovića očito znači nepromjenjivost  uspostavljenog načina raspodjele novca. U kom onaj dio sistema koji održava vlast ima i po nekoliko puta više plate od prosvjetnih radnika i ostalih koji rade u javnom sektoru.  Monitor je u prethodnom broju pisao o tome kako u tužilaštvu, pravosuđu, Vladi, parlamentu,  zarade  uz raznorazne varijabile, dežurstva i ostale dodatke,  iznose od tri  pa naviše.  Ne računajući putovanja, dnevnice, besplatne obroke i ostalo.. Ispada da ministar ili tužilac  u prosjeku vrijedi koliko osam zaposlenih u obrazovanju.

Prosvjetari  su vlastima značajni  tek toliko da ne zatalasaju i ne prodrmaju „finansijsku stabilnost“.  Zbog toga im se kad prigusti doda sića na zarade. O posljednjem povećanju od 9 posto, pričalo se kao da je  podvig. To je  „najveće povećanje u posljednjih 12 godina i jedno od najvećih u regionu“, pjevao je  ministar prosvjete Damir Šehović. U stvarnosti  prosječne zarade prosvjetara i dalje  su među najnižima.  Prema podacima Monstata, prosječna plata u obrazovanju tokom prošle godine  iznosila je  498 eura.   U 2012.   je oko 450 eura. Cijelih 50 eura za pet godina. Neki od zaposlenih u prosvjeti i o toj plati, kojom se jedva pokriva mršava potrošačka korpa, mogu samo da sanjaju.

Slobodan Savović, iz Sindikata prosvjete za Monitor daje primjer aprilske zarade u jednoj od osnovnih škola u Podgorici. „Prosjek za april  za ovu osnovnu školu je :254,61 eura za pomoćne radnice higijeničarke, nastavnici – 566,17,  profesori – 638,25 domar –  362  i pedagog –  625 eura. Startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434,  a za radnice – 223 eura”.  Mjesečno,  Ministarstvo prosvjete izdvaja za zarade za ovu osnovnu školu –  63 hiljade eura.   To je osam plata direktorice  Plantaža, Verice Maraš.  Ili 6 plata specijalnog državnog tužioca, kad zaređa sa dežurstvima.

Ne samo što tužioci imaju plate o kojima prosvjetari mogu samo da maštaju, nego se iz budžeta izdvajaju dodatni milioni eura zbog njihovog lošeg rada. Samo zbog  pale optužnice protiv porodice Safeta Kalića za pranje novca, iz budžeta je otišlo preko tri miliona eura. To su četiri godine plata za  osnovnu školu u Podgorici.

Ima još prigodnih uporedbi. Jedna osnovna škola sa platama kompletnog osoblja jednaka je godišnjoj zaradi jednog ministra, ili poslanika. Naravno, ne računajući sve one privilegije koje sljeduju.

Dok poslanik i ministar za iće i piće nemaju ograničeni budžet,  u prosvjeti sem plate nema dodataka.  „Kad odemo na seminar ni kafu nam ne plate, a kamoli šta drugo“, kaže nastavnica jedne podgoričke osnovne škole. Njena aprilska zarada iznosila je  570 eura. ,,Sa posljednjim povećanjem” .

U srednjim školama, prosjek zarada veći je za oko 15 do 20 posto zbog stručne spreme. Taman za tu kafu kad pođu na seminar.

Prosvjetni radnici nerijetko su podstanari ili žive u roditeljskim stanovima. ,,Nakon dvije denecije rada sa djecom, i fakultetskom diplomom, živim sa majkom u njenom stanu”, objašnjava naša sagovornica. Istovremeno, Vlada je od 2009. do 2018. godine za stambeno obezbjeđivanje već obezbijeđenih funkcionera potrošila više od 13 miliona eura. Tako su  funkcioneri sa zaradama od po nekoliko hiljada eura, uknjižili još po jedan stan, da im se nađe. Uz rate od 40 do 70 eura. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori sa 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan  od 89 kvadrata u Podgorici. Ništa od toga.

Nije  samo  trenutna raspodjela novca iz budžeta nepravedna.  U proteklih dvije decenije ogromne sume  našeg novca, otišle su privilegovanim pojedincima ili kompanijama.

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila,  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!

Zašto nije naplaćen, posebna je, ispričana priča. Na spisku najvećih poreskih dužnika decenijama su isti pojedinci bliski vladajućim krugovima i posebno Milu Đukanoviću koji decenijama stoji na vrhu piramide moći. Dragan Brković, Veselin Barović, Dragan Bećirović…  Obrazovanje su pojeli tajkuni.  I neke državne kompanije, poput Montenegro airlansa, koje su decenijama na aparatima.

Prošle godine Vlada je za nacionalnu avio-kompaniju odredila 150 miliona eura državne pomoći. To je osam  godišnjih zarada za prosvjetu. Može se polemisati treba li sa toliko državnog novca pomagati nacionalnu kompaniju na izdisaju. Drugo je sigurno: nismo morali pomagati privatnu banku braće Đukanović za 40 miliona eura. Tačnije nismo trebali, a morali jesmo. To su dvije godine plata u obrazovanju.  Dug je spisak  državne pomoći, koja je mahom otišla u povlašćene ruke.

U 2014. dr­žav­na po­moć za oblast kul­tu­re i in­for­mi­sa­nja bi­la je 3,5 mi­li­o­na, u 2013. go­di­ni 4,9 mi­li­o­na, u 2012 – 3,5 mi­li­o­na, a u 2011 – 3,95 mi­li­o­na eura, podaci su Centra za građansko obrazovanje. Taj novac otišao je u ruke  prorežimskih medija. Koji se održavaju jer održavaju vlast. Godišnje je na njih otišlo i po pet godišnjih zarada za jednu osnovnu školu.

Treba ponavljati i ponavljati – para ima. I bilo ih je. One se  ne raspodjeljuju kako treba. Slobodan J. Savovoić iz Sindikata prosvjete komentariše: „Ja  ne znam koliko košta nabavka i servisiranje predsjednikovog automobila, ali znam da društveni dohodak ne smijemo trošiti na ovaj  način. To ne može da promijeni Sindikat prosvjete. Potrebno je  napraviti konsenzus svih snaga o daljem kretanju društvenog bogatstva. Potreban je remont društva“.

To ne može da napravi vlast koja je napravila podjele i strpala  bogatstvo u džep svojih najbližih. Dok se vlast ne promijeni, gledaćemo kako profesori jedva preživljavaju, a njihovi najbolji đaci odlaze van granica. Da dostojanstveno žive. Pa i kao moleri.

Milena PEROVIĆ KORAĆ 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEMIRI U CRNOJ GORI: Novi talas starih virusa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u svijetu još bore sa korona virusom, mi smo se vratili u redovno stanje političke krize – nemiri i povrijeđeni na ulicama. Nerješavanje pitanja crkvene imovine dobro je došlo i vlasti  i opoziciji kao dio predizborne kampanje. Na ulicama se sukobljavaju građani, a političari se u Skupštini smješkaju iza maski sa nacionalnim obilježjima

 

Snimak iz Pljevalja na kome se vidi da osmorica policajaca tuku mladića, pokazao je da je vrijeme korona izolacije bilo bolje od normale koju je proizveo ovaj sistem. Nakon neformalnog vanrednog stanja, prijeti nam pravo. Policija u Pljevljima rastjerala je suzavcem okupljene, među kojima je bilo i djece, u Nikšiću šok bombe i suzavac, građani uzvratili kamenicama i skandiranjem ,,ustaše“, povrijeđen veći broj građana, među kojima ima maloljetnika, i 22 policajca, u Andrijevici blokiran put, hapšenja…

Oni koji protestuju traže da se iz zatvora pusti episkop budimljansko nikšićki Joanikije i osam sveštenika koji su uhapšeni nakon okupljanja više hiljada ljudi u litiji povodom slave Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Tužilaštvo je episkopu i sveštenicima odredilo 72 sati pritvora.

Tog utorka u Nikšiću javnost se uvjerila zašto u Crnoj Gori švedski model borbe protiv korona virusa nije moguć. Hiljade ljudi okupile su se ispred manastira bez distance, maski, ne hajući ni za sebe ni za bližnje, što se virusa tiče.

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve tvrdi da je ,,sveštenstvo u dogovoru sa mitropolitom Amfilohijem i episkopom Joanikijem riješilo da zbog zdravstvenih mjera bude samo održan moleban u hramu bez molitvenog hoda. Međutim, zbog naroda koga je bilo u tolikom broju da nije mogao stati u crkvu već se izlio oko hrama i na ulice krenulo se spontano u tradicionalni hod koji ni pred bogom ni pred ljudima nije bilo alternative”.

Do ,,spontanog” okupljanja naroda ipak nije došlo u Podgorici povodom Svetog Marka, slave Podgorice, 8. maja. Iako je mitropolit Amfilohije to predložio svešteniku Veliboru Džomiću: ,,Možda bi bilo dobro da sveštenici danas od crkve Svetog Đorđa do Markovog manastira obave litiju za molitvu apostolu i jevanđelisti Marku, zaštitniku ovog grada za oslobođenje od korona virusa’’. Zato, jeste u Beranama 6. maja, na Đurđevdan, pa je tužilaštvo zbog litije podnijelo krivične prijave protiv pet sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ove sedmice stupile su na snagu mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti kojima je omogućeno obavljanje vjerskih službi. Naglašeno je da i dalje važi zabrana javnih okupljanja, ali da ograničen broj osoba može boraviti u vjerskim objektima – na 10 kvadrata jedna, na ulazu dezinfekcija ruku, maske, distanca…

Evo, kako se to  primjenjuje u drugim  vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. ,,Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori je na elektronskoj sjednici donio odluku koja daje čitav set konkretnih preporuka o načinu organizovanja vjerskog života u džamijama. To podrazumijeva da svi vjernici u molitvenom prostoru nose maske, dezinfikuju se na ulazu, nose svoje sedžade (molitvene ćilime) i poštuju distancu koja podrazumijeva da se u džamijama srednje veličine može naći maksimalno 25 vjernika, u manjim 20, te da na platoima ispred džamija može biti na propisanoj distanci maksimalno dvadeset vjernika”, kazali su Monitoru iz Islamske zajednice.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. maja ili u www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo