Povežite se sa nama

Izdvojeno

KORONA SE NE STIŠAVA: Ublažili mjere iako poboljšanja nema

Objavljeno prije

na

Prva odluka nove Vlade u borbi protiv korona virusa liči na one koje je donosio ugašeni NKT – ublažili su preventivne mjere ne osvrćući se na broj oboljelih i preporuku Instituta za javno zdravlje. Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana, uveliko nas je i dovelo do crnih brojki

 

Nova Vlada i Ministarstvo zdravlja počeli su borbu protiv korona virusa po ugledu na staru, nepoštojući preporuke stuke. Institut za javno zdravlje (IJZ) predložio je početkom ove nedjelje Ministarstvu zdravlja da produži mjere protiv širenja koronavirusa, ali one su ublažene.

Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Jelena Borovinić-Bojović, saopšteno je da su od srijede na snazi nove mjere, kojima je zabrana kretanja pomjerena sa 19 na 22 sata, a produžen je rad  supermarketa i tržnih centara do 20 časova. Novina je i što su dozvoljeni vjerski obredi uz prisustvo vjernika, ukoliko vjerske zajednice obezbijede najmanje 10 metara kvadratnog prostora po osobi, te da odrede osobu koja će kontrolisati da li vjernici nose zaštitne maske i poštuju fizičku distance. Kako je do sada ta kontrola vršena i koliko su mjere poštovane, imali smo priliku više puta da vidimo. Precizirano je i da je zabranjeno dodirivanje i bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe. Ministarstvo preporučuje da se sahrane obavljaju u krugu porodice, sa najviše 10 osoba.

I dok mnoge evropske zemlje nastavljaju sa rigoroznim mjerama, Crna Gora ih ublažava, iako smo i dalje ubjediljivo prvi po broju oboljelih u regionu, i među prvima u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govore podaci Instituta o stopi aktivnih slučajeva na 100.000: Kotor 2.483, Budva 2.670, Cetinje 2.338, Podgorica 2.390, Bijelo Polje 2.093…

Iako se očekivalo početkom ove nedjelje, Vlada još nije formirala Savjet i Komisiju koji su planirani da budu krovne institucije u borbi protiv korona virusa. Premijer Zdravko Krivokapić je objasnio da će Savjet biti formiran pri Vladi i preuzeti funkciju ugašenog NKT-a. Vlada će na osnovu preporuka Savjeta donositi plan mjera. Savjet će mjere predlagati u saradnji sa Komisijom, koja će se formirati pri Ministarstvu zdravlja. Krivokapić je još kazao da će mjere prvo predlagati Institut za javno zdravlje. Za sada se zna da preporuka Instituta nije ispoštovana, a ko je odlučio o tome i ko su članovi Savjeta i Komisije do zaključenja ovog broja Monitora nije objavljeno.

Građani su popuštanje mjera u medijima uglavnom komentarisali povoljno. Krivokapić je ranije obećao da će se sprovesti „istraživanja među građanima i na osnovu njihovih rezultata prilagoditi dalji plan mjera“. Ne treba zaboraviti da je prije par mjeseci dio građana tražio da NKT-a ponovo objavljuje spiskove osoba u samoizolaciji. Bili si uporni, iako je Ustavni sud utvrdio da su NKT i Vlada odlukom da se objave imena lica koja su u samoizolaciji povrijedili osnovna ljudska prava i slobode.

Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana nas je uveliko i dovelo do crnih brojki koje sada imamo sa preko 10.000 oboljelih i 556 umrlih.

Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović raspustio je protekle nedjelje Nacionalno tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti. Prestanak rada pratio je prigodni hvalospjev: „Ovo tijelo je u proteklih devet mjeseci pravovremenim epidemiološkim mjerama i odgovornim pristupom uspjelo u najvećoj mjeri da sačuva živote i zdravlje građana, njihovu bezbjednost i javni red i mir…“,  i dalje sve u tom uzvišenom stilu. O tekovinama NKT-a i samog Hrapovića govori saopštenje Zavoda za hitnu medicinski pomoć da nemaju dovoljno zaštitne medicinske opreme i da su dobili obavještenje od Montefarma da su im zalihe pri kraju. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su naveli da su prinuđeni da novac za ljekove protiv kancera preusmjere za nabavku potrebne zaštitne medicinske opreme i vakcinacije protiv gripa.

Na napade iz URA da se radi o „beskrupuloznom nehatu prema građanima i potpunom urušavanje javnog zdravstvenog sistema“, iz Hrapovićevog NKT-a  su opet odgovorili svojim argumetima: „Crna Gora je kroz krizu izazvanu pandemijom korona virusa prošla daleko bolje od mnogo razvijenijih i bogatijih država…“, dosljedno i do kraja izvrćući stvarnost.

Početkom ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podnio je ostavku na to mjesto. Kazao je da ostaje u Institutu a da ovim potezom želi da olakša proceduru novoj ministarki da formira tim koji će dalje raditi na razvoju zdravstvenog sistema.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je za Novu M izjavio da „ako nastavimo ovakvom dinamikom nema srećnog epiloga“. Mugoša, koji radi kao kardiohirurg u Kliničkom centru, upozorio je da je u Centru za kardiohirurgiju ove godine urađeno 50 odsto manje operacija u odnosu na prethodnu.

Od ponedjeljka u Kliničkom centru ponovo su počeli da se obavljaju specijalistički i subspecijalistički pregledi. Zbog korona virusa ambulante u KCCG bile su zatvorene dva puta po mjesec i po, a građani se žale da na dijagnostiku i liječenje u Kliničkom centru čekaju i po pet mjeseci.

Stručnjaci su jedinstveni da je situacija i dalje veoma složena i teška, te da su nam preventivne mjere jedini lijek za suzbijanje širenja virusa.

Do čega dovodi nepoštovanje mjera, svjedoči i situacija u Nikšiću. U Opštoj bolnici broj postelja za liječenje kovid pacijenata povećan je sa 100 na 120. Iz ove bolnice rekli su da se broj oboljelih povećava zbog nepoštovanja mjera, te da su povećali broj kreveta zbog velikog broja pacijenata na kućnom liječenju koji će možda morati biti hospitalizovani.

Strože epidemiološke mjere urodile su plodom u Herceg Novom, pa iz tamošnjeg doma zdravlja kažu da je primjetan pad broja osoba koje dolaze u kovid ambulante kao i nešto manji broj novozaraženih.

Brzu reakciju nove ministarke zdravlja traže porodice i prijatelji preminulih od kovida u Opštoj bolnici Bar. Oni protestuju i traže odgovornosti za smrt više pacijenata i smjenu rukovodstva u bolnici. Optužuju barske ljekare da nijesu pokazali saosjećajnost već otpor i aroganciju kada god su željeli da se informišu o stanju pacijenata. U ovoj bolnici od kovida je oboljelo pet ljekara i 14 medicinskih tehničara.

Nova Vlada sa epidemijom ima pune ruke posla i trebalo bi da što prije i što jasnije počne sa rješavanjem brojnih problema koje muče iscrpljene građane, privredu i posebno zdravstvene radnike.

 

Vakcina diplomatija

Kanadske vlasti saopštile su ove nedjelje da su odobrile vakcinu proizvođača Fajzer-BioNTek, čime je Kanada postala treća zemlja koja je odobrila tu vakcinu protiv koronavirusa poslije Velike Britanije i Bahreina.

Očekuje se i da će vlasti Evropske unije do 29. decembra odlučiti o odobravanju za upotrebu prve vakcine protiv korone. Njemačka već sprema posebne centre za vakcinaciju te zvaničnici ove zemlje navode da bi taj proces mogao početi u prvim danima januara 2021.

Pored vakcina sa Zapada, Rusi su primjerke svoje vakcine Sputnjik V distribuirali Srbiji i Mađarskoj, a Ukrajini su ponudili da vakcinu proizvode i na njenoj teritoriji. Pošiljke vakcine Koronavak, koju proizvodi biofarmaceutska kompanija Sinovak iz Pekinga, stigle su u Indoneziju kao priprema za masovnu vakcinaciju. Ova kompanija je pored Indonezije,  ugovorila isporuke za Tursku, Brazil i Čile.

BBC piše da analitičari ukazuju na želju Kine da pobijedi u diplomatskoj trci oko vakcina na globalnom nivou, a tome u prilog ide i navodna izjava kineskog predsednika Sija Đinpinga da će za afrički kontinent izdvojiti dvije milijarde dolara, a zemljama Latinske Amerike i Kariba ponuditi zajam od milijardu dolara za kupovinu vakcina.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija kroz projekat Kovaks uspjela da obezbjedi 700 miliona doza vakcina koje će se distribuirati u 92 zemlje sa nižim standardom, sve su glasnija mišljenja da će siromašne zemlje teško dolaziti do vakcina i da će moći da vakcinišu samo mali dio populacije.

Iz organizacija poput Amnesti Internešnala, Oksfama i Global Džastis Nau tvrde da neće biti dovoljno vakcina za sve, a zvuči utopistički njihov poziv farmaceutskim kompanijama da bi trebalo da podijele tehnologiju kako bi se obezbjedilo više doza.

Njihova analiza je pokazala da su bogate zemlje kupile dovoljno doza da vakcinišu čitave populacije i to po tri puta, ukoliko se vakcine odobre. Iako bogate zemlje predstavljaju 14 odsto čitave svjetske populacije, one su kupile 53 odsto svih vakcina koje su do sada proizvedene, piše BBC i navodi da je Kanada naručila dovoljnu količinu vakcina da zaštiti pet puta sve Kanađane.

Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp je ove nedjelje obavijestio javnost da je potpisao izvršnu naredbu kojom se obezbjeđuje da vakcinu protiv korone prvo dobiju Amerikanci, a tek poslije toga moguća je njena distribucija drugim državama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

TU DRAŽINI NASLJEDNJICI, TU MILO PRVI GERILAC CRNE GORE: Tuguj, bronzana stražo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sjednica parlamenta u četvrtak nije nastavljane do zaključenja Monitora. Glasanje čekaju budžet, rezolicija o Srebrenici, ministar pravde. Iz DF-a stiže obavještenje da oni neće glasati ni za jedan novi prijedlog koji stigne od Vlade Zdravka Krivokapića. Poslanici DPS obukli su odijela i čekaju glasanje. Početak razrješenja ili novi zaplet

 

Skupštinska rasprava o zahtjevu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić bude razriješen dužnosti, nakon što je odbio da podnese ostavku, zbog negiranja genocida u Srebrenici i relativizovanja presuda međunarodnih sudova koji su taj genocid presudili i osudili, postala je dramatičnija nego što se moglo pretpostaviti.

To da  Vlada nema podršku dobrog dijela  većine u parlamentu znali smo od ranije. Kao što nikakvu novost nije predstavljala ni premijerova namjera da se, koliko god je to moguće, distancira od predstavnika naroda iz poslaničkih klubova DF-a, PzP-a i, sve više, SNP-a. Ali dubina razdora je iznenadila čak i  upućene.

Premijer je  otišao iz Skupštine nakon što je poslanicima vladajuće većine i malobrojnim predstavnicima opozicije koji su se seirili, poručio kako je „ovdje prisutan nemoral i političko licemjerje“. Još je Krivokapić onima koji su ga predložili i izabrali za premijera zamjerio: „Pozivate na dijalog a čitavo vrijeme ucjenjujete… Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanje što je to politika“.

Oni su potom, pošto ih je premijer ostavio da sami vidaju rane, poručili da se, nakon „kafansko-prostačkog nastupa premijera, osjećaju loše zato što podržavaju čovjeka koji je nedorastao povjerenom poslu“ (citat Miodrag Lekić). Odnosno, da je „danas pravi momenat“ za razgovore unutar vladajuće koalicije o izboru novog premijera i Vlade pošto „ovaj premijer zaista ne zaslužuje da vodi Vladu” (Slaven Radunović).

Prethodno je i Milan Knežević definisao odnos DF-a prema Krivokapiću: ,,Ako budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer“. Iskustvo nas uči da obećanja, baš kao ni prijetnje, čelnika DF-a ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, ali je sve očiglednije da postojeća kohabitacija na relaciji zakonodavna – izvršna vlast ne može trajati još dugo, a da ozbiljno ne ugrozi osnovne interese građana. Makar bilo jasno da je postojeća Vlada, možda, najviše što aktuelna većina može da ponudi.

Knežević objašnjava: „Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi oproste glasači što sam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice (Krivokapić-Bečić-Abazović, prim. Monitora) mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UCK tvorevinu Kosovo”. Pa dodaje kako DF „ne obavezuje Sporazum sklopljen bez znanja onih koji su podržali Krivokapića. U Sporazumu ne piše Srebrenica pa se premijer poziva na sporazum…“.

Dodatna objašnjenja ponudio je Jovan Vučurović, poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Ministra Leposavića napadaju oni koji godinama istrajavaju u mržnji i fašizmu prema srpskom narodu kaže on: ,,Tačka spajanja svih koji napadaju ministra je antisprstvo”. Pa precizira da su tu „DPS i sateliti, montenegrinski fanatici u medijima, tu je takođe i koncern Vijesti kao klasični antisrpski medij tu su i tzv. građanisti, a u stvari okoreli antisrbi“. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode ne da ministra pravde koji se proljetos proslavio izjavom: „Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Još je Leposavić, tada, obznanio da je sud u Hagu „izgubio svoj legitimitet“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

80 GODINA OD OPERACIJE BARBAROSA: Uloga Jugoslovena u špijunskim igrama između Hitlera i Staljina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavno objavljena knjiga njemačkog publiciste i novinara Mihaela Martensa o Ivu Andriću „U požaru svjetova“ otkriva malo poznate detalje o spektakularnom obavještajnom radu ambasade Kraljevine Jugoslavije u Berlinu uoči i nakon početka Drugog svjetskog rata

 

U 3 sata i 15 minuta  22. juna 1941, njemački radio vezisti su poslali kodni signal Dortmund za 3 miliona njemačkih vojnika nagomilanih uz granicu Sovjetskog Saveza u dužini od 2.900 km. Time je otpočeo Slučaj Barbarosa – kako se kodno zvala invazija na Sovjetski Savez. Dojučerašnji saveznici, koji su zajedno počeli Drugi svjetski rat napadom na Poljsku i raskomadali istočnu Evropu, od toga trena su smrtni protivnici. Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin i njegova Crvena armija su zatečeni nespremni jer nisu očekivali rat prije nego Njemci dotuku Veliku Britaniju i time izbjegnu fatalni rat na dva fronta kao 1914. Crvena armija je bila daleko brojnija po ljudstvu i naoružanju od Njemačke i njenih saveznica. Međutim, njemačka avijacija je samo u prva tri dana rata zbrisala preko 3.900 sovjetskih borbenih aviona, od kojih je ogromna većina uništena na zemlji, uz gubitak od svega 78 svojih. Nakon šest dana rata, njemačke oklopne jedinice su već bile u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, pošto su munjevito razbile i uništile 5 sovjetskih armija.

Sva dotadašnja upozorenja Moskvi o predstojećem napadu Staljin je odbacivao kao provokacije Britanije i njenih saveznika kojima je, po njegovom ideološkom ubjeđenju, cilj bio da ga uvuku u rat za kapitalističke i imperijalističke ciljeve. Staljin je doprinio nespremnosti svog carstva za rat jer je u čistkama i montiranim suđenjima krajem 30-ih poubijao preko 30.000 visokih oficira zamijenivši ih partijski podobnim ali vojnički nesposobnim kadrom. Od pet maršala Sovjetskog Saveza samo su dva sačuvali glave na ramenima dok je samo jedan armijski general, od ukupno 16, preživio čistke. Od ukupno 57 komandanata korpusa, 50 su pogubljeni kao „narodni neprijatelji i kontrarevolucionari“ uz koje su likvidirana i 154 divizijska generala od ukupno 186.

Njemački vođa Adolf Hitler je 18. decembra 1940. godine izdao u najvećoj tajnosti Direktivu br. 21  kojom se naređuju pripreme i glavni pravci invazije. Međutim, nije se ni završila kalendarska 1940. godina a iz jugoslovenske ambasade u Berlinu je stigao u Beograd izvještaj da Njemačka priprema vojni pohod na Rusiju.

Ambasador u nacističkoj Njemačkoj je od aprila 1939. godine jugoslovenski pisac i kasniji nobelovac Ivo Andrić. Osoblje ambasade je malobrojno i čini ga svega 15 zaposlenih. Jedan od njih je i četrdesetdvogodišnji vojni ataše i pukovnik Vladimir Vauhnik koji je stigao u Berlin nekoliko mjeseci prije Iva Andrića. Vauhnik je bivši pitomac austro-ugarske vojne gimnazije u Mariboru. Tokom Prvog svjetskog rata je ranjen i povučen u pozadinu. Po osnivanju Jugoslavije završava generalštabnu školu u Beogradu i kasnije prestižnu višu vojnu školu u Francuskoj. Prije nego je poslat u diplomatsku službu u Njemačku, radi kao profesor na Vojnoj akademiji u Beogradu gdje predaje vojnu strategiju. Osim maternjeg slovenačkog govori još pet jezika, uključujući i njemački bez akcenta. Odmah po dolasku u Berlin Vauhnik je razvio živopisnu objavještajnu aktivnost koja će mu donijeti divljenje i samih Njemaca.

Krajem 1940. godine na prijemu kod Maršala Njemačkog Rajha i drugog čovjeka države Hermana Geringa uspio je od njega samog kroz ćaskanje dobiti podatak da će Njemačka do polovine proljeća 1941. godine imati 200 divizija na raspolaganju. S obzirom na to da je protiv Britanije dovoljno svega 40-ak divizija, Vauhnik je logički zaključio da je toliko povećanje Vermahta (njemačke armije) uvertira u rat protiv Rusije. Ubrzo njegove procjene potvrđuje slovački vojni ataše u Berlinu koji mu saopštava da im Njemci traže da „spreme dvije divizije za operacije na Istoku“.

Ubrzo će u Beograd početi da stižu vrlo precizni podaci o proizvodnji lovaca, bombardera, tenkova i druge moderne vojne opreme sa detaljnim tehničkim karakteristikama. Takođe Vauhnik šalje iscrpne izvještaje o njemačkim vojnim transportima prema granici sa Rusijom kao i operativne planove protiv Jugoslavije i Grčke. On poimenice navodi njemačke divizije sa matičnim brojevima koje su određene za glavni udar na Balkan i kasnije na Rusiju . Vauhnik je, nakon martovskog puča u Beogradu, 1. aprila 1941. godine, poslao kraljevskom generalštabu informaciju da slijedi njemački napad na Jugoslaviju 6. aprila.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo