Povežite se sa nama

Izdvojeno

KORONA SE NE STIŠAVA: Ublažili mjere iako poboljšanja nema

Objavljeno prije

na

Prva odluka nove Vlade u borbi protiv korona virusa liči na one koje je donosio ugašeni NKT – ublažili su preventivne mjere ne osvrćući se na broj oboljelih i preporuku Instituta za javno zdravlje. Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana, uveliko nas je i dovelo do crnih brojki

 

Nova Vlada i Ministarstvo zdravlja počeli su borbu protiv korona virusa po ugledu na staru, nepoštojući preporuke stuke. Institut za javno zdravlje (IJZ) predložio je početkom ove nedjelje Ministarstvu zdravlja da produži mjere protiv širenja koronavirusa, ali one su ublažene.

Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Jelena Borovinić-Bojović, saopšteno je da su od srijede na snazi nove mjere, kojima je zabrana kretanja pomjerena sa 19 na 22 sata, a produžen je rad  supermarketa i tržnih centara do 20 časova. Novina je i što su dozvoljeni vjerski obredi uz prisustvo vjernika, ukoliko vjerske zajednice obezbijede najmanje 10 metara kvadratnog prostora po osobi, te da odrede osobu koja će kontrolisati da li vjernici nose zaštitne maske i poštuju fizičku distance. Kako je do sada ta kontrola vršena i koliko su mjere poštovane, imali smo priliku više puta da vidimo. Precizirano je i da je zabranjeno dodirivanje i bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe. Ministarstvo preporučuje da se sahrane obavljaju u krugu porodice, sa najviše 10 osoba.

I dok mnoge evropske zemlje nastavljaju sa rigoroznim mjerama, Crna Gora ih ublažava, iako smo i dalje ubjediljivo prvi po broju oboljelih u regionu, i među prvima u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govore podaci Instituta o stopi aktivnih slučajeva na 100.000: Kotor 2.483, Budva 2.670, Cetinje 2.338, Podgorica 2.390, Bijelo Polje 2.093…

Iako se očekivalo početkom ove nedjelje, Vlada još nije formirala Savjet i Komisiju koji su planirani da budu krovne institucije u borbi protiv korona virusa. Premijer Zdravko Krivokapić je objasnio da će Savjet biti formiran pri Vladi i preuzeti funkciju ugašenog NKT-a. Vlada će na osnovu preporuka Savjeta donositi plan mjera. Savjet će mjere predlagati u saradnji sa Komisijom, koja će se formirati pri Ministarstvu zdravlja. Krivokapić je još kazao da će mjere prvo predlagati Institut za javno zdravlje. Za sada se zna da preporuka Instituta nije ispoštovana, a ko je odlučio o tome i ko su članovi Savjeta i Komisije do zaključenja ovog broja Monitora nije objavljeno.

Građani su popuštanje mjera u medijima uglavnom komentarisali povoljno. Krivokapić je ranije obećao da će se sprovesti „istraživanja među građanima i na osnovu njihovih rezultata prilagoditi dalji plan mjera“. Ne treba zaboraviti da je prije par mjeseci dio građana tražio da NKT-a ponovo objavljuje spiskove osoba u samoizolaciji. Bili si uporni, iako je Ustavni sud utvrdio da su NKT i Vlada odlukom da se objave imena lica koja su u samoizolaciji povrijedili osnovna ljudska prava i slobode.

Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana nas je uveliko i dovelo do crnih brojki koje sada imamo sa preko 10.000 oboljelih i 556 umrlih.

Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović raspustio je protekle nedjelje Nacionalno tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti. Prestanak rada pratio je prigodni hvalospjev: „Ovo tijelo je u proteklih devet mjeseci pravovremenim epidemiološkim mjerama i odgovornim pristupom uspjelo u najvećoj mjeri da sačuva živote i zdravlje građana, njihovu bezbjednost i javni red i mir…“,  i dalje sve u tom uzvišenom stilu. O tekovinama NKT-a i samog Hrapovića govori saopštenje Zavoda za hitnu medicinski pomoć da nemaju dovoljno zaštitne medicinske opreme i da su dobili obavještenje od Montefarma da su im zalihe pri kraju. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su naveli da su prinuđeni da novac za ljekove protiv kancera preusmjere za nabavku potrebne zaštitne medicinske opreme i vakcinacije protiv gripa.

Na napade iz URA da se radi o „beskrupuloznom nehatu prema građanima i potpunom urušavanje javnog zdravstvenog sistema“, iz Hrapovićevog NKT-a  su opet odgovorili svojim argumetima: „Crna Gora je kroz krizu izazvanu pandemijom korona virusa prošla daleko bolje od mnogo razvijenijih i bogatijih država…“, dosljedno i do kraja izvrćući stvarnost.

Početkom ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podnio je ostavku na to mjesto. Kazao je da ostaje u Institutu a da ovim potezom želi da olakša proceduru novoj ministarki da formira tim koji će dalje raditi na razvoju zdravstvenog sistema.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je za Novu M izjavio da „ako nastavimo ovakvom dinamikom nema srećnog epiloga“. Mugoša, koji radi kao kardiohirurg u Kliničkom centru, upozorio je da je u Centru za kardiohirurgiju ove godine urađeno 50 odsto manje operacija u odnosu na prethodnu.

Od ponedjeljka u Kliničkom centru ponovo su počeli da se obavljaju specijalistički i subspecijalistički pregledi. Zbog korona virusa ambulante u KCCG bile su zatvorene dva puta po mjesec i po, a građani se žale da na dijagnostiku i liječenje u Kliničkom centru čekaju i po pet mjeseci.

Stručnjaci su jedinstveni da je situacija i dalje veoma složena i teška, te da su nam preventivne mjere jedini lijek za suzbijanje širenja virusa.

Do čega dovodi nepoštovanje mjera, svjedoči i situacija u Nikšiću. U Opštoj bolnici broj postelja za liječenje kovid pacijenata povećan je sa 100 na 120. Iz ove bolnice rekli su da se broj oboljelih povećava zbog nepoštovanja mjera, te da su povećali broj kreveta zbog velikog broja pacijenata na kućnom liječenju koji će možda morati biti hospitalizovani.

Strože epidemiološke mjere urodile su plodom u Herceg Novom, pa iz tamošnjeg doma zdravlja kažu da je primjetan pad broja osoba koje dolaze u kovid ambulante kao i nešto manji broj novozaraženih.

Brzu reakciju nove ministarke zdravlja traže porodice i prijatelji preminulih od kovida u Opštoj bolnici Bar. Oni protestuju i traže odgovornosti za smrt više pacijenata i smjenu rukovodstva u bolnici. Optužuju barske ljekare da nijesu pokazali saosjećajnost već otpor i aroganciju kada god su željeli da se informišu o stanju pacijenata. U ovoj bolnici od kovida je oboljelo pet ljekara i 14 medicinskih tehničara.

Nova Vlada sa epidemijom ima pune ruke posla i trebalo bi da što prije i što jasnije počne sa rješavanjem brojnih problema koje muče iscrpljene građane, privredu i posebno zdravstvene radnike.

 

Vakcina diplomatija

Kanadske vlasti saopštile su ove nedjelje da su odobrile vakcinu proizvođača Fajzer-BioNTek, čime je Kanada postala treća zemlja koja je odobrila tu vakcinu protiv koronavirusa poslije Velike Britanije i Bahreina.

Očekuje se i da će vlasti Evropske unije do 29. decembra odlučiti o odobravanju za upotrebu prve vakcine protiv korone. Njemačka već sprema posebne centre za vakcinaciju te zvaničnici ove zemlje navode da bi taj proces mogao početi u prvim danima januara 2021.

Pored vakcina sa Zapada, Rusi su primjerke svoje vakcine Sputnjik V distribuirali Srbiji i Mađarskoj, a Ukrajini su ponudili da vakcinu proizvode i na njenoj teritoriji. Pošiljke vakcine Koronavak, koju proizvodi biofarmaceutska kompanija Sinovak iz Pekinga, stigle su u Indoneziju kao priprema za masovnu vakcinaciju. Ova kompanija je pored Indonezije,  ugovorila isporuke za Tursku, Brazil i Čile.

BBC piše da analitičari ukazuju na želju Kine da pobijedi u diplomatskoj trci oko vakcina na globalnom nivou, a tome u prilog ide i navodna izjava kineskog predsednika Sija Đinpinga da će za afrički kontinent izdvojiti dvije milijarde dolara, a zemljama Latinske Amerike i Kariba ponuditi zajam od milijardu dolara za kupovinu vakcina.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija kroz projekat Kovaks uspjela da obezbjedi 700 miliona doza vakcina koje će se distribuirati u 92 zemlje sa nižim standardom, sve su glasnija mišljenja da će siromašne zemlje teško dolaziti do vakcina i da će moći da vakcinišu samo mali dio populacije.

Iz organizacija poput Amnesti Internešnala, Oksfama i Global Džastis Nau tvrde da neće biti dovoljno vakcina za sve, a zvuči utopistički njihov poziv farmaceutskim kompanijama da bi trebalo da podijele tehnologiju kako bi se obezbjedilo više doza.

Njihova analiza je pokazala da su bogate zemlje kupile dovoljno doza da vakcinišu čitave populacije i to po tri puta, ukoliko se vakcine odobre. Iako bogate zemlje predstavljaju 14 odsto čitave svjetske populacije, one su kupile 53 odsto svih vakcina koje su do sada proizvedene, piše BBC i navodi da je Kanada naručila dovoljnu količinu vakcina da zaštiti pet puta sve Kanađane.

Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp je ove nedjelje obavijestio javnost da je potpisao izvršnu naredbu kojom se obezbjeđuje da vakcinu protiv korone prvo dobiju Amerikanci, a tek poslije toga moguća je njena distribucija drugim državama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo