Povežite se sa nama

Izdvojeno

KORONA SE NE STIŠAVA: Ublažili mjere iako poboljšanja nema

Objavljeno prije

na

Prva odluka nove Vlade u borbi protiv korona virusa liči na one koje je donosio ugašeni NKT – ublažili su preventivne mjere ne osvrćući se na broj oboljelih i preporuku Instituta za javno zdravlje. Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana, uveliko nas je i dovelo do crnih brojki

 

Nova Vlada i Ministarstvo zdravlja počeli su borbu protiv korona virusa po ugledu na staru, nepoštojući preporuke stuke. Institut za javno zdravlje (IJZ) predložio je početkom ove nedjelje Ministarstvu zdravlja da produži mjere protiv širenja koronavirusa, ali one su ublažene.

Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Jelena Borovinić-Bojović, saopšteno je da su od srijede na snazi nove mjere, kojima je zabrana kretanja pomjerena sa 19 na 22 sata, a produžen je rad  supermarketa i tržnih centara do 20 časova. Novina je i što su dozvoljeni vjerski obredi uz prisustvo vjernika, ukoliko vjerske zajednice obezbijede najmanje 10 metara kvadratnog prostora po osobi, te da odrede osobu koja će kontrolisati da li vjernici nose zaštitne maske i poštuju fizičku distance. Kako je do sada ta kontrola vršena i koliko su mjere poštovane, imali smo priliku više puta da vidimo. Precizirano je i da je zabranjeno dodirivanje i bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe. Ministarstvo preporučuje da se sahrane obavljaju u krugu porodice, sa najviše 10 osoba.

I dok mnoge evropske zemlje nastavljaju sa rigoroznim mjerama, Crna Gora ih ublažava, iako smo i dalje ubjediljivo prvi po broju oboljelih u regionu, i među prvima u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govore podaci Instituta o stopi aktivnih slučajeva na 100.000: Kotor 2.483, Budva 2.670, Cetinje 2.338, Podgorica 2.390, Bijelo Polje 2.093…

Iako se očekivalo početkom ove nedjelje, Vlada još nije formirala Savjet i Komisiju koji su planirani da budu krovne institucije u borbi protiv korona virusa. Premijer Zdravko Krivokapić je objasnio da će Savjet biti formiran pri Vladi i preuzeti funkciju ugašenog NKT-a. Vlada će na osnovu preporuka Savjeta donositi plan mjera. Savjet će mjere predlagati u saradnji sa Komisijom, koja će se formirati pri Ministarstvu zdravlja. Krivokapić je još kazao da će mjere prvo predlagati Institut za javno zdravlje. Za sada se zna da preporuka Instituta nije ispoštovana, a ko je odlučio o tome i ko su članovi Savjeta i Komisije do zaključenja ovog broja Monitora nije objavljeno.

Građani su popuštanje mjera u medijima uglavnom komentarisali povoljno. Krivokapić je ranije obećao da će se sprovesti „istraživanja među građanima i na osnovu njihovih rezultata prilagoditi dalji plan mjera“. Ne treba zaboraviti da je prije par mjeseci dio građana tražio da NKT-a ponovo objavljuje spiskove osoba u samoizolaciji. Bili si uporni, iako je Ustavni sud utvrdio da su NKT i Vlada odlukom da se objave imena lica koja su u samoizolaciji povrijedili osnovna ljudska prava i slobode.

Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana nas je uveliko i dovelo do crnih brojki koje sada imamo sa preko 10.000 oboljelih i 556 umrlih.

Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović raspustio je protekle nedjelje Nacionalno tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti. Prestanak rada pratio je prigodni hvalospjev: „Ovo tijelo je u proteklih devet mjeseci pravovremenim epidemiološkim mjerama i odgovornim pristupom uspjelo u najvećoj mjeri da sačuva živote i zdravlje građana, njihovu bezbjednost i javni red i mir…“,  i dalje sve u tom uzvišenom stilu. O tekovinama NKT-a i samog Hrapovića govori saopštenje Zavoda za hitnu medicinski pomoć da nemaju dovoljno zaštitne medicinske opreme i da su dobili obavještenje od Montefarma da su im zalihe pri kraju. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su naveli da su prinuđeni da novac za ljekove protiv kancera preusmjere za nabavku potrebne zaštitne medicinske opreme i vakcinacije protiv gripa.

Na napade iz URA da se radi o „beskrupuloznom nehatu prema građanima i potpunom urušavanje javnog zdravstvenog sistema“, iz Hrapovićevog NKT-a  su opet odgovorili svojim argumetima: „Crna Gora je kroz krizu izazvanu pandemijom korona virusa prošla daleko bolje od mnogo razvijenijih i bogatijih država…“, dosljedno i do kraja izvrćući stvarnost.

Početkom ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podnio je ostavku na to mjesto. Kazao je da ostaje u Institutu a da ovim potezom želi da olakša proceduru novoj ministarki da formira tim koji će dalje raditi na razvoju zdravstvenog sistema.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je za Novu M izjavio da „ako nastavimo ovakvom dinamikom nema srećnog epiloga“. Mugoša, koji radi kao kardiohirurg u Kliničkom centru, upozorio je da je u Centru za kardiohirurgiju ove godine urađeno 50 odsto manje operacija u odnosu na prethodnu.

Od ponedjeljka u Kliničkom centru ponovo su počeli da se obavljaju specijalistički i subspecijalistički pregledi. Zbog korona virusa ambulante u KCCG bile su zatvorene dva puta po mjesec i po, a građani se žale da na dijagnostiku i liječenje u Kliničkom centru čekaju i po pet mjeseci.

Stručnjaci su jedinstveni da je situacija i dalje veoma složena i teška, te da su nam preventivne mjere jedini lijek za suzbijanje širenja virusa.

Do čega dovodi nepoštovanje mjera, svjedoči i situacija u Nikšiću. U Opštoj bolnici broj postelja za liječenje kovid pacijenata povećan je sa 100 na 120. Iz ove bolnice rekli su da se broj oboljelih povećava zbog nepoštovanja mjera, te da su povećali broj kreveta zbog velikog broja pacijenata na kućnom liječenju koji će možda morati biti hospitalizovani.

Strože epidemiološke mjere urodile su plodom u Herceg Novom, pa iz tamošnjeg doma zdravlja kažu da je primjetan pad broja osoba koje dolaze u kovid ambulante kao i nešto manji broj novozaraženih.

Brzu reakciju nove ministarke zdravlja traže porodice i prijatelji preminulih od kovida u Opštoj bolnici Bar. Oni protestuju i traže odgovornosti za smrt više pacijenata i smjenu rukovodstva u bolnici. Optužuju barske ljekare da nijesu pokazali saosjećajnost već otpor i aroganciju kada god su željeli da se informišu o stanju pacijenata. U ovoj bolnici od kovida je oboljelo pet ljekara i 14 medicinskih tehničara.

Nova Vlada sa epidemijom ima pune ruke posla i trebalo bi da što prije i što jasnije počne sa rješavanjem brojnih problema koje muče iscrpljene građane, privredu i posebno zdravstvene radnike.

 

Vakcina diplomatija

Kanadske vlasti saopštile su ove nedjelje da su odobrile vakcinu proizvođača Fajzer-BioNTek, čime je Kanada postala treća zemlja koja je odobrila tu vakcinu protiv koronavirusa poslije Velike Britanije i Bahreina.

Očekuje se i da će vlasti Evropske unije do 29. decembra odlučiti o odobravanju za upotrebu prve vakcine protiv korone. Njemačka već sprema posebne centre za vakcinaciju te zvaničnici ove zemlje navode da bi taj proces mogao početi u prvim danima januara 2021.

Pored vakcina sa Zapada, Rusi su primjerke svoje vakcine Sputnjik V distribuirali Srbiji i Mađarskoj, a Ukrajini su ponudili da vakcinu proizvode i na njenoj teritoriji. Pošiljke vakcine Koronavak, koju proizvodi biofarmaceutska kompanija Sinovak iz Pekinga, stigle su u Indoneziju kao priprema za masovnu vakcinaciju. Ova kompanija je pored Indonezije,  ugovorila isporuke za Tursku, Brazil i Čile.

BBC piše da analitičari ukazuju na želju Kine da pobijedi u diplomatskoj trci oko vakcina na globalnom nivou, a tome u prilog ide i navodna izjava kineskog predsednika Sija Đinpinga da će za afrički kontinent izdvojiti dvije milijarde dolara, a zemljama Latinske Amerike i Kariba ponuditi zajam od milijardu dolara za kupovinu vakcina.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija kroz projekat Kovaks uspjela da obezbjedi 700 miliona doza vakcina koje će se distribuirati u 92 zemlje sa nižim standardom, sve su glasnija mišljenja da će siromašne zemlje teško dolaziti do vakcina i da će moći da vakcinišu samo mali dio populacije.

Iz organizacija poput Amnesti Internešnala, Oksfama i Global Džastis Nau tvrde da neće biti dovoljno vakcina za sve, a zvuči utopistički njihov poziv farmaceutskim kompanijama da bi trebalo da podijele tehnologiju kako bi se obezbjedilo više doza.

Njihova analiza je pokazala da su bogate zemlje kupile dovoljno doza da vakcinišu čitave populacije i to po tri puta, ukoliko se vakcine odobre. Iako bogate zemlje predstavljaju 14 odsto čitave svjetske populacije, one su kupile 53 odsto svih vakcina koje su do sada proizvedene, piše BBC i navodi da je Kanada naručila dovoljnu količinu vakcina da zaštiti pet puta sve Kanađane.

Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp je ove nedjelje obavijestio javnost da je potpisao izvršnu naredbu kojom se obezbjeđuje da vakcinu protiv korone prvo dobiju Amerikanci, a tek poslije toga moguća je njena distribucija drugim državama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo