Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEMA ODGOVORNOSTI ZA TEŠKE  SLUČAJEVE KORUPCIJE: Zastarama čiste biografije kriminalcima

Objavljeno prije

na

Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaje pravo da od države traži obeštećenje. To se sve češće događaju u Crnoj Gori  pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje

 

Na pravosudnom ispitu jedan podgorički sudija često je mlade pravnike, koji karijeru žele da grade u sudnici, pitao jedno pitanje – da li bi kao okrivljeni više voljeli da ih sud pravosnažno oslobodi krivice ili da im u predmetu nastupi zastara? Sudija bi drugi odgovor smatrao tačnim.

Ukoliko bi ih sud oslobodio krivice, postoji šansa da se pronađu novi dokazi ili nastupe nove okolnosti, zbog kojih bi se suđenje ponovilo. Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaju sva druga prava da od države traži obeštećenje.

Upravo se takve situacije sve češće događaju u Crnoj Gori, pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje. Tako su možda najdrastičniji slučajevi afera Limenka, Solana, prebijanje boksera Aleksandra Pejanovića, zatvorska kazna Miloša Marovića, predmet prebijanja novinara Tufika Softića, kojem prijeti i apsolutna zastara…

Posljednji slučaj dogodio se u predmetu Baranina, vlasnika robne kuće „DŽEMO“ Džemala Babačića, koji je zbog utaje poreza pravosnažno osuđen na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura. On neće ići na izdržavanje zatvorske kazne, na koju je osuđen presudama Višeg suda i Apelacionog suda, jer je Vrhovni sud krajem novembra utvrdio da je u njegovom slučaju došlo do apsolutne zastarjelosti izvršenja kazne.

„Zastarjelost izvršenja kazne nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu traži za zastarjelost izvršnja kazne, proizilazi da je 31. 03. 2020. godine nastupila apsolutna zastarjelost izvršenja kazne zatvora na koju je okrivljeni Dž.B. pravosnažno osuđen, jer je proteklo 6 godina od pravosnažnosti presude kojom je osuđen na tu kaznu. Imajući to u vidu Vrhovni sud je utvrdio da nije dopušteno izvršenje kazna zatvora u trajanju od 3 godine na koju je Dž.B. pravosnažno osuđen presudom Višeg suda u Podgorici Ks.br.6/2013 od 17. 12. 2013. godine i odlučio kao u izreci ove presude“, navodi se u presudi Vrhovnog suda. Vijeće koje je donijelo presudu činili su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Miraš Radović i Svetlana Vujanović.

Na isti način zastarjela je i zatvorska kazna Miloša Marovića, sina nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Marovići su uhapšeni krajem 2015. godine, a naredne godine u julu potpisali sporazume o priznanju krivice, gdje su priznali da su učestvovali u nekoliko korupcionaških afera kojim je budvanska kasa oštećena za milionske iznose. Obojici je odobreno da napuste istražni zatvor kako bi se liječili u Beogradu, odakle se nijesu vraćali. Milošu Maroviću je kazna zastarjela polovinom septembra, dok će se isto desiti sa kaznom njegovog oca u septembru naredne godine, ukoliko se nešto ne promijeni. Prema saopštenjima Ministarstva pravde, Crna Gora je od Srbije tražila izručenje Marovića, ali je njihova vlada ignorisala  zahtjev.

„Čujem sada pozive novoj vlasti da se izruči Svetozar Marović. A sve i da se sada izruči ponovo bi odležao nekoliko mjeseci i bio bi slobodan čovjek. A oštetio državu za toliko miliona. Da li je to pravda?“, upitala je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović – Marković.

Ona je Monitoru kazala da naše pravosuđe zastarama čisti biografije tim ljudima, a pojedinima, usput, omogući i da se debelo obeštete od države. Smatra da u tim slučajevima najveću ulogu ima tužilac i to kako će kvalifikovati krivično djelo – da li je teži ili blaži oblik, u produženom trajanju ili jednom učinjeno, od toga zavisi koliku kaznu će da traži…

„U dosadašnjim slučajevima korupcije uvijek su to bili neki najblaži oblici, pa su i zatvorske kazne bile manje, zbog čega je i zastara brže nastupala. Niko nikada nije odgovarao zbog zastare“, navela je.

Ćalović – Marković tvrdi da nijedan tužilac još nije snosio disciplinsku ili krivičnu odgovornost zbog zastare predmeta, iako u zakonu stoji da je to jedan od razloga zbog kojeg mogu da odgovaraju disciplinski. Tvrdi da su, između ostalog, tome razlog i kratki rokovi za pokretanje disciplinskog postupka, koji bi se trebali mijenjati.

Najveći broj krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca u posljednjih pet godina – odbačen je zbog zastare. Prema Krivičnom zakoniku zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa, u zavisnosti od zaprijećene kazne, u periodu od dvije za lakša, do 25 godina za najteža krivična djela, za koja prijeti kazna i do 40 godina.

Advokat Dalibor Tomović pojašnjava da se mora praviti razlika između relativne i apsolutne zastare, a da obje zavise od zatvorske kazne koja je predviđena za počinjeno krivično djelo. Relativna zastara, nastupa ukoliko u određenom roku od trenutka izvršenja krivičnog  djela nadležno tužilaštvo ne pokrene krivični postupak kod težih, ili podnese optužni predlog kod lakših djela. Apsolutna zastara, nastupa, ukoliko se od trenutka izvršenja krivičnog djela u određenom roku pravosnažno ne okonča krivično-pravni postupak.

„Uzmimo teoretski da je za neko krivično djelo zaprijećena kazna od godinu. U tom slučaju relativna zastara nastupa u roku od dvije godine, dok bi apsolutna zastara nastupila u roku od četiri godine“, pojasnio je on.

Novi potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je nedavno da više neće moći da se predmeti za koje je javnost posebno zainteresovana prebacuju od jedne do druge sudske instance dok slučaj ne zastara.

„Ne možemo da živimo u državi gdje će neko u državi da isplati deset miliona eura iz državnog budžeta i da niko ne bude kriv. Mora se pristupiti izmjenama nekoliko zakona. Tužilaštvo je u ovom trenutku mnogo više na udaru, jer je to organ koji se više vezuje za izvršnu vlast od sudstva“, kazao je Abazović.

Novi ministar pravde Vladimir Leposavić nije odgovarao na pozive i SMS novinara Monitora, dok Vrhovno državno tužilaštvo od ponedjeljka ne odgovara na pitanja. Oni su prećutali odgovore o broju zastara u ovoj godini i broju tužilaca koji su odgovarali zbog toga.

 

Solana, Limenka, KAP…

Posljednjih godina zastarjelo je više postupaka u kojima su osumnjičeni ili optuženi bili državni službenici i funkcioneri. Tako su zastarjele, između ostalog, krivična prijava MANS-a za hipoteku zemljišta Solane, postupak za masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), nestanak dvoje djece iz Javne ustanove Komanski most, dio prijave za mučenje Aleksandra Pejanovića…

Nastupila je zastara i u aferi Limenka.  Ugovor Vlade  sa bratom bivšeg premijera Acom Đukanovićem,  o kupoprodaji zemljišta na lokaciji objekta CB Podgorica, zaključen je 20. maja 2008. godine. U tom slučaju nastupila je zastara gotovo godinu prije nego su im dostavljeni spisi predmeta. Tom tužilaštvu, kolege iz Specijalnog državnog tužilaštva, spise su dostavili 8. aprila 2016.

Đukanović je zaradio u slučaju Limenka 10.598.610,21 eura, a u taj iznos se ne računa povraćaj novca uloženog u posao, koji je propao jer Vlada nije poštovala ugovor. Osim Veljovića, zbog tog posla neće odgovarati ni nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, ni njegov prethodnik Jusuf Kalamperović.

Zastara je nastupila i u slučaju državnih garancija za KAP: Vlada je 2009. godine, ne poštujući proceduru, izdala državne garancije za KAP od 132 miliona eura, koje su pale na teret budžeta Crne Gore. Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila je da je garancije Kombinatu aluminijuma (KAP) Vlada dala bez izrade procjene opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija. Tužilaštvo je taj slučaj izviđalo gotovo osam godina.

 

Sudovi nijesu znali da važi zakon u vrijeme izvršenja djela

U presudi Vrhovnog suda piše da su Osnovni sud u Baru i podgorički Viši sud odbili zahtjev  pravnog zastupnika  Džemala Babačića da se njegov klijent oslobodi zatvorske kazne jer je krivično djelo zastarjelo. Odbijanje tog zahtjeva sudovi su obrazložili time da krivično djelo utaja poreza ne zastarijeva od 2013. godine, kada je izmijenjen Krivilni zakonik.

Sudije Vrhovnog suda, nijesu bile saglasne sa tim stavom. Oni su u presudi napisali da se na taj način nije mogao primjenjivati Krivični zakonik, jer u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno nije bilo propisano da utaja poreza ne zastarijeva.

„Dakle, izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine nijesu se mogle primijeniti na okrivljenog Dž.B. koji je krivično djelo utaje poreza i doprinosa izvršio u periodu od 01.01. 2004. godine do 04. 06. 2008. godine jer taj zakon nije blaži za njega od zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a jedino pod tim uslovom se mogao primijeniti. Stoga su Osnovni sud u Baru i Viši sud u Podgorici primjenjujući u osprovanim rješenjima izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine povrijedili Krivični zakonik na štetu okrivljenog, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti“, navodi se u presudi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo