Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEMA ODGOVORNOSTI ZA TEŠKE  SLUČAJEVE KORUPCIJE: Zastarama čiste biografije kriminalcima

Objavljeno prije

na

Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaje pravo da od države traži obeštećenje. To se sve češće događaju u Crnoj Gori  pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje

 

Na pravosudnom ispitu jedan podgorički sudija često je mlade pravnike, koji karijeru žele da grade u sudnici, pitao jedno pitanje – da li bi kao okrivljeni više voljeli da ih sud pravosnažno oslobodi krivice ili da im u predmetu nastupi zastara? Sudija bi drugi odgovor smatrao tačnim.

Ukoliko bi ih sud oslobodio krivice, postoji šansa da se pronađu novi dokazi ili nastupe nove okolnosti, zbog kojih bi se suđenje ponovilo. Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaju sva druga prava da od države traži obeštećenje.

Upravo se takve situacije sve češće događaju u Crnoj Gori, pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje. Tako su možda najdrastičniji slučajevi afera Limenka, Solana, prebijanje boksera Aleksandra Pejanovića, zatvorska kazna Miloša Marovića, predmet prebijanja novinara Tufika Softića, kojem prijeti i apsolutna zastara…

Posljednji slučaj dogodio se u predmetu Baranina, vlasnika robne kuće „DŽEMO“ Džemala Babačića, koji je zbog utaje poreza pravosnažno osuđen na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura. On neće ići na izdržavanje zatvorske kazne, na koju je osuđen presudama Višeg suda i Apelacionog suda, jer je Vrhovni sud krajem novembra utvrdio da je u njegovom slučaju došlo do apsolutne zastarjelosti izvršenja kazne.

„Zastarjelost izvršenja kazne nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu traži za zastarjelost izvršnja kazne, proizilazi da je 31. 03. 2020. godine nastupila apsolutna zastarjelost izvršenja kazne zatvora na koju je okrivljeni Dž.B. pravosnažno osuđen, jer je proteklo 6 godina od pravosnažnosti presude kojom je osuđen na tu kaznu. Imajući to u vidu Vrhovni sud je utvrdio da nije dopušteno izvršenje kazna zatvora u trajanju od 3 godine na koju je Dž.B. pravosnažno osuđen presudom Višeg suda u Podgorici Ks.br.6/2013 od 17. 12. 2013. godine i odlučio kao u izreci ove presude“, navodi se u presudi Vrhovnog suda. Vijeće koje je donijelo presudu činili su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Miraš Radović i Svetlana Vujanović.

Na isti način zastarjela je i zatvorska kazna Miloša Marovića, sina nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Marovići su uhapšeni krajem 2015. godine, a naredne godine u julu potpisali sporazume o priznanju krivice, gdje su priznali da su učestvovali u nekoliko korupcionaških afera kojim je budvanska kasa oštećena za milionske iznose. Obojici je odobreno da napuste istražni zatvor kako bi se liječili u Beogradu, odakle se nijesu vraćali. Milošu Maroviću je kazna zastarjela polovinom septembra, dok će se isto desiti sa kaznom njegovog oca u septembru naredne godine, ukoliko se nešto ne promijeni. Prema saopštenjima Ministarstva pravde, Crna Gora je od Srbije tražila izručenje Marovića, ali je njihova vlada ignorisala  zahtjev.

„Čujem sada pozive novoj vlasti da se izruči Svetozar Marović. A sve i da se sada izruči ponovo bi odležao nekoliko mjeseci i bio bi slobodan čovjek. A oštetio državu za toliko miliona. Da li je to pravda?“, upitala je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović – Marković.

Ona je Monitoru kazala da naše pravosuđe zastarama čisti biografije tim ljudima, a pojedinima, usput, omogući i da se debelo obeštete od države. Smatra da u tim slučajevima najveću ulogu ima tužilac i to kako će kvalifikovati krivično djelo – da li je teži ili blaži oblik, u produženom trajanju ili jednom učinjeno, od toga zavisi koliku kaznu će da traži…

„U dosadašnjim slučajevima korupcije uvijek su to bili neki najblaži oblici, pa su i zatvorske kazne bile manje, zbog čega je i zastara brže nastupala. Niko nikada nije odgovarao zbog zastare“, navela je.

Ćalović – Marković tvrdi da nijedan tužilac još nije snosio disciplinsku ili krivičnu odgovornost zbog zastare predmeta, iako u zakonu stoji da je to jedan od razloga zbog kojeg mogu da odgovaraju disciplinski. Tvrdi da su, između ostalog, tome razlog i kratki rokovi za pokretanje disciplinskog postupka, koji bi se trebali mijenjati.

Najveći broj krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca u posljednjih pet godina – odbačen je zbog zastare. Prema Krivičnom zakoniku zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa, u zavisnosti od zaprijećene kazne, u periodu od dvije za lakša, do 25 godina za najteža krivična djela, za koja prijeti kazna i do 40 godina.

Advokat Dalibor Tomović pojašnjava da se mora praviti razlika između relativne i apsolutne zastare, a da obje zavise od zatvorske kazne koja je predviđena za počinjeno krivično djelo. Relativna zastara, nastupa ukoliko u određenom roku od trenutka izvršenja krivičnog  djela nadležno tužilaštvo ne pokrene krivični postupak kod težih, ili podnese optužni predlog kod lakših djela. Apsolutna zastara, nastupa, ukoliko se od trenutka izvršenja krivičnog djela u određenom roku pravosnažno ne okonča krivično-pravni postupak.

„Uzmimo teoretski da je za neko krivično djelo zaprijećena kazna od godinu. U tom slučaju relativna zastara nastupa u roku od dvije godine, dok bi apsolutna zastara nastupila u roku od četiri godine“, pojasnio je on.

Novi potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je nedavno da više neće moći da se predmeti za koje je javnost posebno zainteresovana prebacuju od jedne do druge sudske instance dok slučaj ne zastara.

„Ne možemo da živimo u državi gdje će neko u državi da isplati deset miliona eura iz državnog budžeta i da niko ne bude kriv. Mora se pristupiti izmjenama nekoliko zakona. Tužilaštvo je u ovom trenutku mnogo više na udaru, jer je to organ koji se više vezuje za izvršnu vlast od sudstva“, kazao je Abazović.

Novi ministar pravde Vladimir Leposavić nije odgovarao na pozive i SMS novinara Monitora, dok Vrhovno državno tužilaštvo od ponedjeljka ne odgovara na pitanja. Oni su prećutali odgovore o broju zastara u ovoj godini i broju tužilaca koji su odgovarali zbog toga.

 

Solana, Limenka, KAP…

Posljednjih godina zastarjelo je više postupaka u kojima su osumnjičeni ili optuženi bili državni službenici i funkcioneri. Tako su zastarjele, između ostalog, krivična prijava MANS-a za hipoteku zemljišta Solane, postupak za masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), nestanak dvoje djece iz Javne ustanove Komanski most, dio prijave za mučenje Aleksandra Pejanovića…

Nastupila je zastara i u aferi Limenka.  Ugovor Vlade  sa bratom bivšeg premijera Acom Đukanovićem,  o kupoprodaji zemljišta na lokaciji objekta CB Podgorica, zaključen je 20. maja 2008. godine. U tom slučaju nastupila je zastara gotovo godinu prije nego su im dostavljeni spisi predmeta. Tom tužilaštvu, kolege iz Specijalnog državnog tužilaštva, spise su dostavili 8. aprila 2016.

Đukanović je zaradio u slučaju Limenka 10.598.610,21 eura, a u taj iznos se ne računa povraćaj novca uloženog u posao, koji je propao jer Vlada nije poštovala ugovor. Osim Veljovića, zbog tog posla neće odgovarati ni nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, ni njegov prethodnik Jusuf Kalamperović.

Zastara je nastupila i u slučaju državnih garancija za KAP: Vlada je 2009. godine, ne poštujući proceduru, izdala državne garancije za KAP od 132 miliona eura, koje su pale na teret budžeta Crne Gore. Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila je da je garancije Kombinatu aluminijuma (KAP) Vlada dala bez izrade procjene opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija. Tužilaštvo je taj slučaj izviđalo gotovo osam godina.

 

Sudovi nijesu znali da važi zakon u vrijeme izvršenja djela

U presudi Vrhovnog suda piše da su Osnovni sud u Baru i podgorički Viši sud odbili zahtjev  pravnog zastupnika  Džemala Babačića da se njegov klijent oslobodi zatvorske kazne jer je krivično djelo zastarjelo. Odbijanje tog zahtjeva sudovi su obrazložili time da krivično djelo utaja poreza ne zastarijeva od 2013. godine, kada je izmijenjen Krivilni zakonik.

Sudije Vrhovnog suda, nijesu bile saglasne sa tim stavom. Oni su u presudi napisali da se na taj način nije mogao primjenjivati Krivični zakonik, jer u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno nije bilo propisano da utaja poreza ne zastarijeva.

„Dakle, izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine nijesu se mogle primijeniti na okrivljenog Dž.B. koji je krivično djelo utaje poreza i doprinosa izvršio u periodu od 01.01. 2004. godine do 04. 06. 2008. godine jer taj zakon nije blaži za njega od zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a jedino pod tim uslovom se mogao primijeniti. Stoga su Osnovni sud u Baru i Viši sud u Podgorici primjenjujući u osprovanim rješenjima izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine povrijedili Krivični zakonik na štetu okrivljenog, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti“, navodi se u presudi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo