Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEMA ODGOVORNOSTI ZA TEŠKE  SLUČAJEVE KORUPCIJE: Zastarama čiste biografije kriminalcima

Objavljeno prije

na

Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaje pravo da od države traži obeštećenje. To se sve češće događaju u Crnoj Gori  pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje

 

Na pravosudnom ispitu jedan podgorički sudija često je mlade pravnike, koji karijeru žele da grade u sudnici, pitao jedno pitanje – da li bi kao okrivljeni više voljeli da ih sud pravosnažno oslobodi krivice ili da im u predmetu nastupi zastara? Sudija bi drugi odgovor smatrao tačnim.

Ukoliko bi ih sud oslobodio krivice, postoji šansa da se pronađu novi dokazi ili nastupe nove okolnosti, zbog kojih bi se suđenje ponovilo. Nakon što nastupi zastara, niko ih više, po Zakonu o krivičnom postupku, ne može goniti za to krivično djelo. Okrivljenom ostaju sva druga prava da od države traži obeštećenje.

Upravo se takve situacije sve češće događaju u Crnoj Gori, pogotovu u predmetima korupcije ili potencijalnim krivičnim djelima javnih funkcionera za koje javnost pokazuje veliko interesovanje. Tako su možda najdrastičniji slučajevi afera Limenka, Solana, prebijanje boksera Aleksandra Pejanovića, zatvorska kazna Miloša Marovića, predmet prebijanja novinara Tufika Softića, kojem prijeti i apsolutna zastara…

Posljednji slučaj dogodio se u predmetu Baranina, vlasnika robne kuće „DŽEMO“ Džemala Babačića, koji je zbog utaje poreza pravosnažno osuđen na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura. On neće ići na izdržavanje zatvorske kazne, na koju je osuđen presudama Višeg suda i Apelacionog suda, jer je Vrhovni sud krajem novembra utvrdio da je u njegovom slučaju došlo do apsolutne zastarjelosti izvršenja kazne.

„Zastarjelost izvršenja kazne nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu traži za zastarjelost izvršnja kazne, proizilazi da je 31. 03. 2020. godine nastupila apsolutna zastarjelost izvršenja kazne zatvora na koju je okrivljeni Dž.B. pravosnažno osuđen, jer je proteklo 6 godina od pravosnažnosti presude kojom je osuđen na tu kaznu. Imajući to u vidu Vrhovni sud je utvrdio da nije dopušteno izvršenje kazna zatvora u trajanju od 3 godine na koju je Dž.B. pravosnažno osuđen presudom Višeg suda u Podgorici Ks.br.6/2013 od 17. 12. 2013. godine i odlučio kao u izreci ove presude“, navodi se u presudi Vrhovnog suda. Vijeće koje je donijelo presudu činili su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Miraš Radović i Svetlana Vujanović.

Na isti način zastarjela je i zatvorska kazna Miloša Marovića, sina nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Marovići su uhapšeni krajem 2015. godine, a naredne godine u julu potpisali sporazume o priznanju krivice, gdje su priznali da su učestvovali u nekoliko korupcionaških afera kojim je budvanska kasa oštećena za milionske iznose. Obojici je odobreno da napuste istražni zatvor kako bi se liječili u Beogradu, odakle se nijesu vraćali. Milošu Maroviću je kazna zastarjela polovinom septembra, dok će se isto desiti sa kaznom njegovog oca u septembru naredne godine, ukoliko se nešto ne promijeni. Prema saopštenjima Ministarstva pravde, Crna Gora je od Srbije tražila izručenje Marovića, ali je njihova vlada ignorisala  zahtjev.

„Čujem sada pozive novoj vlasti da se izruči Svetozar Marović. A sve i da se sada izruči ponovo bi odležao nekoliko mjeseci i bio bi slobodan čovjek. A oštetio državu za toliko miliona. Da li je to pravda?“, upitala je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović – Marković.

Ona je Monitoru kazala da naše pravosuđe zastarama čisti biografije tim ljudima, a pojedinima, usput, omogući i da se debelo obeštete od države. Smatra da u tim slučajevima najveću ulogu ima tužilac i to kako će kvalifikovati krivično djelo – da li je teži ili blaži oblik, u produženom trajanju ili jednom učinjeno, od toga zavisi koliku kaznu će da traži…

„U dosadašnjim slučajevima korupcije uvijek su to bili neki najblaži oblici, pa su i zatvorske kazne bile manje, zbog čega je i zastara brže nastupala. Niko nikada nije odgovarao zbog zastare“, navela je.

Ćalović – Marković tvrdi da nijedan tužilac još nije snosio disciplinsku ili krivičnu odgovornost zbog zastare predmeta, iako u zakonu stoji da je to jedan od razloga zbog kojeg mogu da odgovaraju disciplinski. Tvrdi da su, između ostalog, tome razlog i kratki rokovi za pokretanje disciplinskog postupka, koji bi se trebali mijenjati.

Najveći broj krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca u posljednjih pet godina – odbačen je zbog zastare. Prema Krivičnom zakoniku zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa, u zavisnosti od zaprijećene kazne, u periodu od dvije za lakša, do 25 godina za najteža krivična djela, za koja prijeti kazna i do 40 godina.

Advokat Dalibor Tomović pojašnjava da se mora praviti razlika između relativne i apsolutne zastare, a da obje zavise od zatvorske kazne koja je predviđena za počinjeno krivično djelo. Relativna zastara, nastupa ukoliko u određenom roku od trenutka izvršenja krivičnog  djela nadležno tužilaštvo ne pokrene krivični postupak kod težih, ili podnese optužni predlog kod lakših djela. Apsolutna zastara, nastupa, ukoliko se od trenutka izvršenja krivičnog djela u određenom roku pravosnažno ne okonča krivično-pravni postupak.

„Uzmimo teoretski da je za neko krivično djelo zaprijećena kazna od godinu. U tom slučaju relativna zastara nastupa u roku od dvije godine, dok bi apsolutna zastara nastupila u roku od četiri godine“, pojasnio je on.

Novi potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je nedavno da više neće moći da se predmeti za koje je javnost posebno zainteresovana prebacuju od jedne do druge sudske instance dok slučaj ne zastara.

„Ne možemo da živimo u državi gdje će neko u državi da isplati deset miliona eura iz državnog budžeta i da niko ne bude kriv. Mora se pristupiti izmjenama nekoliko zakona. Tužilaštvo je u ovom trenutku mnogo više na udaru, jer je to organ koji se više vezuje za izvršnu vlast od sudstva“, kazao je Abazović.

Novi ministar pravde Vladimir Leposavić nije odgovarao na pozive i SMS novinara Monitora, dok Vrhovno državno tužilaštvo od ponedjeljka ne odgovara na pitanja. Oni su prećutali odgovore o broju zastara u ovoj godini i broju tužilaca koji su odgovarali zbog toga.

 

Solana, Limenka, KAP…

Posljednjih godina zastarjelo je više postupaka u kojima su osumnjičeni ili optuženi bili državni službenici i funkcioneri. Tako su zastarjele, između ostalog, krivična prijava MANS-a za hipoteku zemljišta Solane, postupak za masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), nestanak dvoje djece iz Javne ustanove Komanski most, dio prijave za mučenje Aleksandra Pejanovića…

Nastupila je zastara i u aferi Limenka.  Ugovor Vlade  sa bratom bivšeg premijera Acom Đukanovićem,  o kupoprodaji zemljišta na lokaciji objekta CB Podgorica, zaključen je 20. maja 2008. godine. U tom slučaju nastupila je zastara gotovo godinu prije nego su im dostavljeni spisi predmeta. Tom tužilaštvu, kolege iz Specijalnog državnog tužilaštva, spise su dostavili 8. aprila 2016.

Đukanović je zaradio u slučaju Limenka 10.598.610,21 eura, a u taj iznos se ne računa povraćaj novca uloženog u posao, koji je propao jer Vlada nije poštovala ugovor. Osim Veljovića, zbog tog posla neće odgovarati ni nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, ni njegov prethodnik Jusuf Kalamperović.

Zastara je nastupila i u slučaju državnih garancija za KAP: Vlada je 2009. godine, ne poštujući proceduru, izdala državne garancije za KAP od 132 miliona eura, koje su pale na teret budžeta Crne Gore. Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. godinu utvrdila je da je garancije Kombinatu aluminijuma (KAP) Vlada dala bez izrade procjene opravdanosti davanja pomoći, mimo propisa i bez kontragarancija. Tužilaštvo je taj slučaj izviđalo gotovo osam godina.

 

Sudovi nijesu znali da važi zakon u vrijeme izvršenja djela

U presudi Vrhovnog suda piše da su Osnovni sud u Baru i podgorički Viši sud odbili zahtjev  pravnog zastupnika  Džemala Babačića da se njegov klijent oslobodi zatvorske kazne jer je krivično djelo zastarjelo. Odbijanje tog zahtjeva sudovi su obrazložili time da krivično djelo utaja poreza ne zastarijeva od 2013. godine, kada je izmijenjen Krivilni zakonik.

Sudije Vrhovnog suda, nijesu bile saglasne sa tim stavom. Oni su u presudi napisali da se na taj način nije mogao primjenjivati Krivični zakonik, jer u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno nije bilo propisano da utaja poreza ne zastarijeva.

„Dakle, izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine nijesu se mogle primijeniti na okrivljenog Dž.B. koji je krivično djelo utaje poreza i doprinosa izvršio u periodu od 01.01. 2004. godine do 04. 06. 2008. godine jer taj zakon nije blaži za njega od zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a jedino pod tim uslovom se mogao primijeniti. Stoga su Osnovni sud u Baru i Viši sud u Podgorici primjenjujući u osprovanim rješenjima izmjene Krivičnog zakonika iz 2013. godine povrijedili Krivični zakonik na štetu okrivljenog, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti“, navodi se u presudi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo