Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJERNICE RAZVOJA ARHITEKTURE NAKON TRI GODINE: Glavni arhitekti radili po svome

Objavljeno prije

na

Izradom državnih smjernica želi se dobiti vodič koji će, kako glavnom državnom arhitekti tako i glavnim gradskim arhitektama omogućiti jednostavniji i nepristrasniji rad u postupku davanja saglasnosti na dostavljena idejna rješenja sa kojima investitori žele aplicirati kod prijave građenja

 

Poslije tri godine od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, utvrđen je nacrt Državnih smjernica razvoja arhitekture, posebnih pravila za rad glavnog državnog i glavnih gradskih arhitekata u lokalnim upravama. Sa donošenjem smjernica prilično se okasnilo ako se ima u vidu da su stupanjem Zakona o planiranju na snagu 2017. godine, izabrani kako glavni državni arhitekta tako i arhitekte u crnogorskim opštinama, čija je osnovna nadležnost davanje saglasnosti na idejna rješenja projekata arhitekture građevinskih objekata.

Velika moć najednom je skoncentrisana u ruke izabranog arhitekte od čije stručnosti ili dobre volje i spremnosti da poštuje smjernice planskih dokumenata po kojima odlučuje, strepe mnogi investitori navikli da njihovi građevinski poduhvati, koji su najčešće bili u neskladu sa detaljnim urbanističkim planovima, dobiju sva potrebna odobrenja za gradnju. Članom 87 Zakona o prostornom planiranju navedeno je da se glavni državni arhitekta imenuje „radi sprovođenja državnih smjernica arhitekture“, kojih nije bilo, niti su u međuvremenu donijete. Rad glavnih arhitekata svodio se na ispunjavaje tehničkih obaveza u pogledu davanja saglasnosti na idejna rješenja arhitektonskih projekata zgrada, trgova, parkova i njihove usaglašenosti sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju iz urbanističkih planova. Svaki pokušaj djelovanja na arhitekturu i izgled objekata, na spratnost i usklađenost sa okolinom, nailazio je na kritike investitora i predstavnika Ministarstva održivog razvoja iz kojeg su često upozoravani „da se drže isključivo oblikovanja i materijalizacije“. Time nova institucija glavnog arhitekte nije mnogo doprinijela kvalitetu arhitekture izgrađenih objekata i boljem korišćenju prostora. U nekim slučajevima došlo je i do zloupotrebe pozicije glavnog arhitekte sa sumnjom u korupciju značajnih razmjera.

Upravo iz tih razloga, „kako se ovi procesi ne bi odvijali u nekontrolisanim uslovima, bilo je potrebno izraditi određena pravila – smjernice, čijim se uvođenjem postupak izdavanja mišljenja, odnosno davanja saglasnosti na idejna rješenja, ne bi dovodio u sumnju u eventulanu pristrasnost“, kazao je glavni državni arhitekta Dragan Vuković, rukovodilac petočlanog stručnog tima za izradu Nacrta državnih smjernica za razvoj arhitekture.

„Izradom DSRA želi se dobiti vodič koji će, kako glavnom državnom arhitekti tako i glavnim gradskim arhitektama omogućiti jednostavniji i nepristrasniji rad u postupku davanja saglasnosti na dostavljena idejna rješenja sa kojima investitori žele aplicirati kod prijave građenja, krećući se u fromiranim okvirima estetike, autorstva, želja naručioca projekta, društvenog ambijenta, umjetničkog izraza, prinude poručioca, trenutnog modnog trenda… istovremeno oslobađajući ih opasnosti upadanja u klopku bilo kakvog subjektivnog ocjenivanja“, navodi se u nacrtu dokumenta.

Državne smjernice za razvoj arhitekture su prvi dokument ove vrste u novijoj istoriji države, koji zajedno sa izradom Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije, predstavlja korak ka održivom životu. Cilj koji se njime želi postići jeste stvaranje jasnog institucionalnog okvira i uslova za bavljenje arhitekturom i urbanizmom. DSRA su javni iskaz koji je ujedno i obavezujući dokument za sve aktere djelovanja u prostoru, od pojedinaca, preko akademske zajednice, strukovnih udruženja, medija i drugih aktera do državnih institucija… Razrada DSRA će se sprovoditi kroz PPCG i PGR i Urbanističke projekte, plansku dokumentaciju predviđenu Zakonom o planiranju, navodi se u Nacrtu smjernica koji će se uskoro naći na javnoj raspravi.

DSRA je treći važan dokument predviđen Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, čija je izrada u toku. Trenutno se radi Prostorni plan CG kao i Plan generalne regulacije. Međutim, novi ministar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja urbanizma, Ratko Mitrović najavio je donošenje novog zakona o planiranju, pa se postavlja pitanje šta će biti za započetim poslovima na izradi ova tri dokumenta, za koje je Ministarstvo izdvojilo više od 2,5 miliona eura.  Da li će oni  biti nastavljeni ili će to biti još jedno uzaludno trošenje novca na vremenski neusklađene projekte.

Predloženim nacrtom sažetim na 55 strana, utvrđene su ambiciozne smjernice i preporuke za urbanizam, arhitekturu i projektovanje javnih otvorenih prostora.

Nacrtom se predlaže stvaranje uslova za afirmaciju javnih konkursa ne samo za objekte u državnoj svojini, kako je zakonom propisano, već omogućiti i drugim investitorima da putem konkursa dobiju najbolja rješenja. Ovakav stav nikoga ne obavezuje. Po mišljenju mnogih konkursi za veće objekte morali bi biti obavezujući da se nigdje više ne ponovi Budva, urbanistički haotična sredina sa arhitekturom koja to nije, sa uništenim prostorom i gomilom betona, zgrada i solitera bez ulica, trotoara, parkova, šetališta…

Zanimljivo je da se DSRA bavi i afirmacijom arhitektonske profesije koja je  ,,intelektualna, kulturna i umjetnička djelatnost koja svoje djelovanje ostvaruje u javnom prostoru i samim tim utiče na njegov kvalitet“. Preporučuje se institucionalno uređenje same profesije kojom će se odgovornije definisati uslovi za bavljenje arhitekturom.

„Autoritet profesije značajno je ugrožen i nemogućnošću zakonske zaštite autorskog djela. U važećem Zakonu o autorskim i srodnim pravima sva prava su na strani vlasnika objekta, zbog čega je neophodna promjena u cilju postizanja prava autorstva“, navodi se u tekstu DSRA.

Konačno je nekome palo na pamet da pomene  autorska prava arhitekata koja su im oduzeta u vrijeme privatizacije društvene imovine, kada je veliki broj hotela u državnom vlasništvu duž Crnogorskog primorja rasprodat investitorima bliskim režimu DPS-a. Na zahtjev novih vlasnika koji su hotele rekonstruisali i prepravljali po svojim mjerilima, ignorišući prava autora, 2011. godine je promijenjen  Zakon o autorskim i srodnim pravima iz kojeg je izbačen svaki član koji se odnosio na zaštitu prava autorskog djela u arhitekturi. Arhitekte su jedina društvena grupa stvaralaca i umjetnika u Crnoj Gori čija djela nemaju pravnu zaštitu. Nije poznato da se neko strukovno udruženje usprotivilo takvom diskriminatorskom zakonskom rješenju, Savez arhitekata CG na primjer, Inženjerska komora ili Arhitektonski fakultet. Možda DSRA, ukoliko se usvoji, nešto promijeni i u tom pogledu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo