Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJERNICE RAZVOJA ARHITEKTURE NAKON TRI GODINE: Glavni arhitekti radili po svome

Objavljeno prije

na

Izradom državnih smjernica želi se dobiti vodič koji će, kako glavnom državnom arhitekti tako i glavnim gradskim arhitektama omogućiti jednostavniji i nepristrasniji rad u postupku davanja saglasnosti na dostavljena idejna rješenja sa kojima investitori žele aplicirati kod prijave građenja

 

Poslije tri godine od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, utvrđen je nacrt Državnih smjernica razvoja arhitekture, posebnih pravila za rad glavnog državnog i glavnih gradskih arhitekata u lokalnim upravama. Sa donošenjem smjernica prilično se okasnilo ako se ima u vidu da su stupanjem Zakona o planiranju na snagu 2017. godine, izabrani kako glavni državni arhitekta tako i arhitekte u crnogorskim opštinama, čija je osnovna nadležnost davanje saglasnosti na idejna rješenja projekata arhitekture građevinskih objekata.

Velika moć najednom je skoncentrisana u ruke izabranog arhitekte od čije stručnosti ili dobre volje i spremnosti da poštuje smjernice planskih dokumenata po kojima odlučuje, strepe mnogi investitori navikli da njihovi građevinski poduhvati, koji su najčešće bili u neskladu sa detaljnim urbanističkim planovima, dobiju sva potrebna odobrenja za gradnju. Članom 87 Zakona o prostornom planiranju navedeno je da se glavni državni arhitekta imenuje „radi sprovođenja državnih smjernica arhitekture“, kojih nije bilo, niti su u međuvremenu donijete. Rad glavnih arhitekata svodio se na ispunjavaje tehničkih obaveza u pogledu davanja saglasnosti na idejna rješenja arhitektonskih projekata zgrada, trgova, parkova i njihove usaglašenosti sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju iz urbanističkih planova. Svaki pokušaj djelovanja na arhitekturu i izgled objekata, na spratnost i usklađenost sa okolinom, nailazio je na kritike investitora i predstavnika Ministarstva održivog razvoja iz kojeg su često upozoravani „da se drže isključivo oblikovanja i materijalizacije“. Time nova institucija glavnog arhitekte nije mnogo doprinijela kvalitetu arhitekture izgrađenih objekata i boljem korišćenju prostora. U nekim slučajevima došlo je i do zloupotrebe pozicije glavnog arhitekte sa sumnjom u korupciju značajnih razmjera.

Upravo iz tih razloga, „kako se ovi procesi ne bi odvijali u nekontrolisanim uslovima, bilo je potrebno izraditi određena pravila – smjernice, čijim se uvođenjem postupak izdavanja mišljenja, odnosno davanja saglasnosti na idejna rješenja, ne bi dovodio u sumnju u eventulanu pristrasnost“, kazao je glavni državni arhitekta Dragan Vuković, rukovodilac petočlanog stručnog tima za izradu Nacrta državnih smjernica za razvoj arhitekture.

„Izradom DSRA želi se dobiti vodič koji će, kako glavnom državnom arhitekti tako i glavnim gradskim arhitektama omogućiti jednostavniji i nepristrasniji rad u postupku davanja saglasnosti na dostavljena idejna rješenja sa kojima investitori žele aplicirati kod prijave građenja, krećući se u fromiranim okvirima estetike, autorstva, želja naručioca projekta, društvenog ambijenta, umjetničkog izraza, prinude poručioca, trenutnog modnog trenda… istovremeno oslobađajući ih opasnosti upadanja u klopku bilo kakvog subjektivnog ocjenivanja“, navodi se u nacrtu dokumenta.

Državne smjernice za razvoj arhitekture su prvi dokument ove vrste u novijoj istoriji države, koji zajedno sa izradom Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije, predstavlja korak ka održivom životu. Cilj koji se njime želi postići jeste stvaranje jasnog institucionalnog okvira i uslova za bavljenje arhitekturom i urbanizmom. DSRA su javni iskaz koji je ujedno i obavezujući dokument za sve aktere djelovanja u prostoru, od pojedinaca, preko akademske zajednice, strukovnih udruženja, medija i drugih aktera do državnih institucija… Razrada DSRA će se sprovoditi kroz PPCG i PGR i Urbanističke projekte, plansku dokumentaciju predviđenu Zakonom o planiranju, navodi se u Nacrtu smjernica koji će se uskoro naći na javnoj raspravi.

DSRA je treći važan dokument predviđen Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, čija je izrada u toku. Trenutno se radi Prostorni plan CG kao i Plan generalne regulacije. Međutim, novi ministar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja urbanizma, Ratko Mitrović najavio je donošenje novog zakona o planiranju, pa se postavlja pitanje šta će biti za započetim poslovima na izradi ova tri dokumenta, za koje je Ministarstvo izdvojilo više od 2,5 miliona eura.  Da li će oni  biti nastavljeni ili će to biti još jedno uzaludno trošenje novca na vremenski neusklađene projekte.

Predloženim nacrtom sažetim na 55 strana, utvrđene su ambiciozne smjernice i preporuke za urbanizam, arhitekturu i projektovanje javnih otvorenih prostora.

Nacrtom se predlaže stvaranje uslova za afirmaciju javnih konkursa ne samo za objekte u državnoj svojini, kako je zakonom propisano, već omogućiti i drugim investitorima da putem konkursa dobiju najbolja rješenja. Ovakav stav nikoga ne obavezuje. Po mišljenju mnogih konkursi za veće objekte morali bi biti obavezujući da se nigdje više ne ponovi Budva, urbanistički haotična sredina sa arhitekturom koja to nije, sa uništenim prostorom i gomilom betona, zgrada i solitera bez ulica, trotoara, parkova, šetališta…

Zanimljivo je da se DSRA bavi i afirmacijom arhitektonske profesije koja je  ,,intelektualna, kulturna i umjetnička djelatnost koja svoje djelovanje ostvaruje u javnom prostoru i samim tim utiče na njegov kvalitet“. Preporučuje se institucionalno uređenje same profesije kojom će se odgovornije definisati uslovi za bavljenje arhitekturom.

„Autoritet profesije značajno je ugrožen i nemogućnošću zakonske zaštite autorskog djela. U važećem Zakonu o autorskim i srodnim pravima sva prava su na strani vlasnika objekta, zbog čega je neophodna promjena u cilju postizanja prava autorstva“, navodi se u tekstu DSRA.

Konačno je nekome palo na pamet da pomene  autorska prava arhitekata koja su im oduzeta u vrijeme privatizacije društvene imovine, kada je veliki broj hotela u državnom vlasništvu duž Crnogorskog primorja rasprodat investitorima bliskim režimu DPS-a. Na zahtjev novih vlasnika koji su hotele rekonstruisali i prepravljali po svojim mjerilima, ignorišući prava autora, 2011. godine je promijenjen  Zakon o autorskim i srodnim pravima iz kojeg je izbačen svaki član koji se odnosio na zaštitu prava autorskog djela u arhitekturi. Arhitekte su jedina društvena grupa stvaralaca i umjetnika u Crnoj Gori čija djela nemaju pravnu zaštitu. Nije poznato da se neko strukovno udruženje usprotivilo takvom diskriminatorskom zakonskom rješenju, Savez arhitekata CG na primjer, Inženjerska komora ili Arhitektonski fakultet. Možda DSRA, ukoliko se usvoji, nešto promijeni i u tom pogledu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo