Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE REKLAME ZA PROIZVODE ZA ZDRAVLJE, KOŽU I KOSU: Promo prijetnja

Objavljeno prije

na

Reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje

 

Više regionalnih medija nedavno je, kroz sponzorisani sadržaj, učestvovalo u reklamiranju dijetetskog proizvoda za mršavljenje, pod nazivom Nutrivix. Ispostavilo se da su u promociji ,,magičnog” preparata korišćeni intervjui sa izmišljenim zadovoljnim korisnicima, kao i lažne fotografije, komentari i priznanja kojima se obmanjuju čitaoci.

Takve reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje i imati dalekosežne katastrofalne posljedice.

U Crnoj Gori Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) u posljednje vrijeme pristiglo je nekoliko prijava za reklamu za čaj Hypertea. ,,Radi se o reklami za čaj koji navodno liječi hipertenziju, odnosno visok krvni pritisak, a koja se mogla vidjeti gotovo na svim portalima u Crnoj Gori, dok se taj proizvod isključivo mogao kupiti online i to po cijeni od 39 eura”, kazao je za Monitor pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović. Nakon što su utvrdili da se radi o zabranjenoj prevarnoj reklami kojom se zloupotrebljava nevolja  građana, iz CEZAP-a su, prema riječima Tomovića, uputili inicijativu za sprovođenje  inspekcijskog nadzora i preduzimanje potrebnih mjera nadležnim organima.

Pitanje bezbjednosti takvih reklama u Crnoj Gori regulisano je sa više zakona – Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o ljekovima, kao i Zakonom o bezbjednosti hrane. ,,Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje oglašavanje robe i usluga koje mogu da dovedu potrošača u zabludu, kao i korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje”, objašnjava Tomović.

Kako Tomović ističe, naročito je zabranjena zloupotreba prehrambenih proizvoda, ili popularnih ,,suplemenata”, koji mogu imati koban uticaj na čovjeka i njegovo zdravlje.

Oglašavanje proizvoda koji pripadaju ljekovima i medicinskim sredstvima, koje uključuje i reklamiranje posredstvom medija i interneta, osim Zakonom o ljekovima, uređeno je i Pravilnikom o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, kao i Zakonom o medicinskim sredstvima. ,,Mnoštvo proizvoda koji se koriste za zdravlje, kožu ili kosu zapravo i nisu ljekovi ili medicinska sredstva, već pripadaju dodacima prehrani, dijetetskim suplementima ili kozmetičkim proizvodima. Dijetetski suplementi su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a kozmetički proizvodi u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, objašnjava za Monitor rukovoditeljka Sektora za ljekove i medicinska sredstva Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore mr ph spec. Željka Božović.

Božovićeva precizira da je oblast oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori pravno dobro uređena, pa utoliko i zloupotreba ima manje. ,,Odredbe koje se odnose na reklamiranje su u našim propisima usklađene sa relevantnim direktivama Evropske unije (EU) koje uređuju oblast ljekova i medicinskih sredstava”. Mogu  se reklamirati samo ljekovi i medicinska sredstva koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori, odnosno u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Pored njih, mogu se reklamirati još jedino ljekovi koji se izdaju bez recepta ljekara.

,,Informacije o lijeku i medicinskom sredstvu koji se putem reklamiranja prezentuju javnosti moraju biti istinite i naučno dokazane i ne smiju da dovode u zabludu. Zabranjeno je pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi, kao i kreiranje utiska da je lijek koji se reklamira jednako dobar ili bolji od nekog drugog lijeka, da nema neželjenih dejstava kao i da je, zbog svog prirodnog porijekla, bezbjedan i efikasan”, napominje Božovićeva.

Nadzor nad oblašću bezbjednosti reklama za proizvode za zdravlje, kožu, kosu i drugo, vrši Uprava za inspekcijske poslove, kao i Uprava za bezbjednost hrane, u zavisnosti od vrste proizvoda. Te uprave vrše nadzor po službenoj dužnosti ili na inicijativu građana. Nadležni inspektor je ovlašćen da rješenjem privremeno zabrani promet robe ili pružanje usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da je vršio oglašavanje proizvoda i usluga i vršio oglašavanje suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Nadležni inspektor može izreći i novčanu kaznu u iznosu od 700 do 10 hiljada eura. Monitor je na više adresa Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za bezbjednost hrane uputio pitanja i pokušao da sazna koliko se obmanutih potrošača u prosjeku godišnje javi nadležnim inspektorima, no odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

Iz CEZAP-a kažu da im prijave takvih radnji ne pristižu često. No, to ne znači da se u praksi obmane rijetko dešavaju. ,,Neophodno je da potrošači obrate dužnu pažnju na ove reklame i da budu svjesni rizika da je vrlo vjerovatno da se radi o prevari. Ukoliko budu žrtve ovakvog prevarnog oglašavanja, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove koja će, preko nadležnih inspekcijskih organa (zavisno od vrste proizvoda) i u saradnji sa policijom kad je to neophodno, preduzeti odgovarajuće mjere u pravcu zaštite prava potrošača, kao i kažnjavanja trgovaca i drugih koji se služe prevarama. Ovim putem apelujemo na potrošače da nam se slobodno obrate ukoliko se nađu u sličnoj situaciji”, napominje Tomović.

Tvrdnje da je proizvod klinički ispitan su uglavnom neistinite, jer u većini slučajeva znače da je proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost. Prava klinička testiranja podrazumijevaju višegodišnja ispitivanja na velikom broju pacijenata. Takvo grubo kršenje zakona se kod nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastarijeva prije nego što dobije sudski epilog. Službenici Uprave carina povremeno pronađu i oduzmu neprijavljenu robu koja bi, u suprotnom, mogla da postane predmet reklamiranja. Tako su, pretprošle godine, jednom stranom državljaninu oduzeli vitamine, suplemente i kreme za sunčanje, ukupne vrijednosti od oko 600 eura, pri čemu mu je izdat prekršajni nalog.

Crna Gora godinama učestvuje u najvećoj međunarodnoj operaciji PANGEA kojom koordiniraju organizacije kao što su Interpol, Svjetska carinska organizacija, Stalni forum za međunarodni farmaceutski kriminal, Europol i Institut za farmaceutsku bezbjednost. U okviru te akcije godišnje bude zaplijenjena velika količina raznih ljekova potencijalno opasnih po zdravlje i ugašeno mnoštvo internet sajtova koji služe za njihovu prodaju. Među zaplijenjenim, najviše bude ljekova za regulisanje pritiska, protiv kancera, ali i tableta za povećanje potencije i mršavljenje, kao i raznih drugih suplemenata.

Prošle godine u Francuskoj je održano suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u svijetu, oko tablete za mršavljenje Mediator, zbog čije je upotrebe stradalo oko dvije hiljade ljudi, a mnogima prouzrokovana doživotna oštećenja.

Lažne reklame za ljekove i suplemente na internetu, tako korisnike, osim novca, mogu i skuplje koštati – zdravlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MANJINSKA VLADA IZMEĐU DPS-A I DF-A: Blagoslovi, oče Gabrijele

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sadašnja vlast je izgubila smisao, a alternative imaju ozbiljnih mana. Rasplet u parlamentu počinje početkom februara. Prethodno će nas, kažu, pohoditi izaslanik SAD-a Gabrijel Eskobar. Da posavjetuje. I podsjeti

 

Opet uza zid. Razbojnici, izdajnici, krijumčari, falsifikatori… nanovo odjekuje Crnom Gorom, dok se politički akteri pripremaju za februarski rasplet. Ili novo odlaganje.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obznanio je, početkom nedjelje, naum da uskrati podršku ekspertskoVladi, i pozvao ,,svih 81 poslanika” da podrže formiranje nove, manjinske. U toj vladi nema mjesta za DPS i DF, naglasio je. Ko bi u nju htio, ko bi smio, a ko bi je predvodio – Abazović nije precizirao. Licitiranje je u toku.

Onda se obratio i premijer Zdravko Krivokapić. Po njegovom sudu,  manjinska vlada je prevara. ,,Građani su 30. avgusta imali referendumsko pitanje koje se odnosilo na to da li su za nastavak korumpiranog režima ili ne, i vrlo jasno su poslali poruku da neće više da žive u hibridnom režimu”, rekao je Krivokapić. Potom je u jedva uvijenoj formi, bez dokaza, svom potpredsjedniku prebacio  veze sa kriminalom. Preciznije, sa švercerima narkotika.

Slijedilo je izjašnjavanje ,,po dubini”. Podijelila se Vlada, vladajuća većina se posvađala, čak je i u poslaničkom klubu DPS-a došlo do  diferencijacije. Pa prijedlog poslaničkog kluba Crno na bijelo nijesu potpisali: Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Petar Ivanović, Mevludin Nuhodžić, Predrag Bošković, Miomir M. Mugoša, Luiđ Škrelja… Potpisa je, i bez njih, dovoljno (31) da inicijativa dođe na plenum.

Očigledno je da ni svi ministri u Krivokapićevoj Vladi nijesu na istoj strani. Premijer je pritvrdio raskol zahtjevom Skupštini da razriješi Abazovića. Dok su njegovi organizovali proteste podrške u Podgorici i Beranama. Da bi se, već sjutradan, na sjednici Vlade našao Krivokapićev prijedlog o skraćenju mandata Skupštini. Što bi značilo nove izbore u organizaciji njegove Vlade. Rezultat, do zaključenja broja, nijesmo saznali.

Abazovićeva inicijativa najavljivana je mjesecima. A ozvaničena kada je izgledalo da se vlast privremeno stabilizovala, nakon usvajanja budžeta i (konačnog) kompletiranja Tužilačkog savjeta.

To je predsjednika Skupštine Aleksu Bečića  podstaklo  da ustvrdi: „Ekonomski smo konsolidovali zemlju. Povećali smo plate, penzije, staračke naknade, uveli dječije dodatke i besplatne udžbenike, vratili naknade majkama, obezbijedili veliko povećanje plata, kao i besplatno ljetovanje ili zimovanje za sve zdravstvene i prosvjetne radnike, donijeli novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izabrali novi Tuzilački savjet, obezbijedili energetsku stabilnost, ispravili poluvjekovnu nepravdu prema mještanima Valdanosa…, sproveli revolucionarne promjene u parlamentu izgradivši ga u jaku i moćnu instituciju”. Sa dijelom toga mogli bismo se složiti. Ne zanemarujući ekonomske rizike koje neke od pomenutih mjera mogu donijeti već u bliskoj budućnosti.

Moguća je i sasvim suprotna percepcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo