Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE REKLAME ZA PROIZVODE ZA ZDRAVLJE, KOŽU I KOSU: Promo prijetnja

Objavljeno prije

na

Reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje

 

Više regionalnih medija nedavno je, kroz sponzorisani sadržaj, učestvovalo u reklamiranju dijetetskog proizvoda za mršavljenje, pod nazivom Nutrivix. Ispostavilo se da su u promociji ,,magičnog” preparata korišćeni intervjui sa izmišljenim zadovoljnim korisnicima, kao i lažne fotografije, komentari i priznanja kojima se obmanjuju čitaoci.

Takve reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje i imati dalekosežne katastrofalne posljedice.

U Crnoj Gori Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) u posljednje vrijeme pristiglo je nekoliko prijava za reklamu za čaj Hypertea. ,,Radi se o reklami za čaj koji navodno liječi hipertenziju, odnosno visok krvni pritisak, a koja se mogla vidjeti gotovo na svim portalima u Crnoj Gori, dok se taj proizvod isključivo mogao kupiti online i to po cijeni od 39 eura”, kazao je za Monitor pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović. Nakon što su utvrdili da se radi o zabranjenoj prevarnoj reklami kojom se zloupotrebljava nevolja  građana, iz CEZAP-a su, prema riječima Tomovića, uputili inicijativu za sprovođenje  inspekcijskog nadzora i preduzimanje potrebnih mjera nadležnim organima.

Pitanje bezbjednosti takvih reklama u Crnoj Gori regulisano je sa više zakona – Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o ljekovima, kao i Zakonom o bezbjednosti hrane. ,,Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje oglašavanje robe i usluga koje mogu da dovedu potrošača u zabludu, kao i korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje”, objašnjava Tomović.

Kako Tomović ističe, naročito je zabranjena zloupotreba prehrambenih proizvoda, ili popularnih ,,suplemenata”, koji mogu imati koban uticaj na čovjeka i njegovo zdravlje.

Oglašavanje proizvoda koji pripadaju ljekovima i medicinskim sredstvima, koje uključuje i reklamiranje posredstvom medija i interneta, osim Zakonom o ljekovima, uređeno je i Pravilnikom o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, kao i Zakonom o medicinskim sredstvima. ,,Mnoštvo proizvoda koji se koriste za zdravlje, kožu ili kosu zapravo i nisu ljekovi ili medicinska sredstva, već pripadaju dodacima prehrani, dijetetskim suplementima ili kozmetičkim proizvodima. Dijetetski suplementi su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a kozmetički proizvodi u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, objašnjava za Monitor rukovoditeljka Sektora za ljekove i medicinska sredstva Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore mr ph spec. Željka Božović.

Božovićeva precizira da je oblast oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori pravno dobro uređena, pa utoliko i zloupotreba ima manje. ,,Odredbe koje se odnose na reklamiranje su u našim propisima usklađene sa relevantnim direktivama Evropske unije (EU) koje uređuju oblast ljekova i medicinskih sredstava”. Mogu  se reklamirati samo ljekovi i medicinska sredstva koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori, odnosno u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Pored njih, mogu se reklamirati još jedino ljekovi koji se izdaju bez recepta ljekara.

,,Informacije o lijeku i medicinskom sredstvu koji se putem reklamiranja prezentuju javnosti moraju biti istinite i naučno dokazane i ne smiju da dovode u zabludu. Zabranjeno je pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi, kao i kreiranje utiska da je lijek koji se reklamira jednako dobar ili bolji od nekog drugog lijeka, da nema neželjenih dejstava kao i da je, zbog svog prirodnog porijekla, bezbjedan i efikasan”, napominje Božovićeva.

Nadzor nad oblašću bezbjednosti reklama za proizvode za zdravlje, kožu, kosu i drugo, vrši Uprava za inspekcijske poslove, kao i Uprava za bezbjednost hrane, u zavisnosti od vrste proizvoda. Te uprave vrše nadzor po službenoj dužnosti ili na inicijativu građana. Nadležni inspektor je ovlašćen da rješenjem privremeno zabrani promet robe ili pružanje usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da je vršio oglašavanje proizvoda i usluga i vršio oglašavanje suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Nadležni inspektor može izreći i novčanu kaznu u iznosu od 700 do 10 hiljada eura. Monitor je na više adresa Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za bezbjednost hrane uputio pitanja i pokušao da sazna koliko se obmanutih potrošača u prosjeku godišnje javi nadležnim inspektorima, no odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

Iz CEZAP-a kažu da im prijave takvih radnji ne pristižu često. No, to ne znači da se u praksi obmane rijetko dešavaju. ,,Neophodno je da potrošači obrate dužnu pažnju na ove reklame i da budu svjesni rizika da je vrlo vjerovatno da se radi o prevari. Ukoliko budu žrtve ovakvog prevarnog oglašavanja, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove koja će, preko nadležnih inspekcijskih organa (zavisno od vrste proizvoda) i u saradnji sa policijom kad je to neophodno, preduzeti odgovarajuće mjere u pravcu zaštite prava potrošača, kao i kažnjavanja trgovaca i drugih koji se služe prevarama. Ovim putem apelujemo na potrošače da nam se slobodno obrate ukoliko se nađu u sličnoj situaciji”, napominje Tomović.

Tvrdnje da je proizvod klinički ispitan su uglavnom neistinite, jer u većini slučajeva znače da je proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost. Prava klinička testiranja podrazumijevaju višegodišnja ispitivanja na velikom broju pacijenata. Takvo grubo kršenje zakona se kod nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastarijeva prije nego što dobije sudski epilog. Službenici Uprave carina povremeno pronađu i oduzmu neprijavljenu robu koja bi, u suprotnom, mogla da postane predmet reklamiranja. Tako su, pretprošle godine, jednom stranom državljaninu oduzeli vitamine, suplemente i kreme za sunčanje, ukupne vrijednosti od oko 600 eura, pri čemu mu je izdat prekršajni nalog.

Crna Gora godinama učestvuje u najvećoj međunarodnoj operaciji PANGEA kojom koordiniraju organizacije kao što su Interpol, Svjetska carinska organizacija, Stalni forum za međunarodni farmaceutski kriminal, Europol i Institut za farmaceutsku bezbjednost. U okviru te akcije godišnje bude zaplijenjena velika količina raznih ljekova potencijalno opasnih po zdravlje i ugašeno mnoštvo internet sajtova koji služe za njihovu prodaju. Među zaplijenjenim, najviše bude ljekova za regulisanje pritiska, protiv kancera, ali i tableta za povećanje potencije i mršavljenje, kao i raznih drugih suplemenata.

Prošle godine u Francuskoj je održano suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u svijetu, oko tablete za mršavljenje Mediator, zbog čije je upotrebe stradalo oko dvije hiljade ljudi, a mnogima prouzrokovana doživotna oštećenja.

Lažne reklame za ljekove i suplemente na internetu, tako korisnike, osim novca, mogu i skuplje koštati – zdravlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo