Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE REKLAME ZA PROIZVODE ZA ZDRAVLJE, KOŽU I KOSU: Promo prijetnja

Objavljeno prije

na

Reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje

 

Više regionalnih medija nedavno je, kroz sponzorisani sadržaj, učestvovalo u reklamiranju dijetetskog proizvoda za mršavljenje, pod nazivom Nutrivix. Ispostavilo se da su u promociji ,,magičnog” preparata korišćeni intervjui sa izmišljenim zadovoljnim korisnicima, kao i lažne fotografije, komentari i priznanja kojima se obmanjuju čitaoci.

Takve reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje i imati dalekosežne katastrofalne posljedice.

U Crnoj Gori Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) u posljednje vrijeme pristiglo je nekoliko prijava za reklamu za čaj Hypertea. ,,Radi se o reklami za čaj koji navodno liječi hipertenziju, odnosno visok krvni pritisak, a koja se mogla vidjeti gotovo na svim portalima u Crnoj Gori, dok se taj proizvod isključivo mogao kupiti online i to po cijeni od 39 eura”, kazao je za Monitor pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović. Nakon što su utvrdili da se radi o zabranjenoj prevarnoj reklami kojom se zloupotrebljava nevolja  građana, iz CEZAP-a su, prema riječima Tomovića, uputili inicijativu za sprovođenje  inspekcijskog nadzora i preduzimanje potrebnih mjera nadležnim organima.

Pitanje bezbjednosti takvih reklama u Crnoj Gori regulisano je sa više zakona – Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o ljekovima, kao i Zakonom o bezbjednosti hrane. ,,Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje oglašavanje robe i usluga koje mogu da dovedu potrošača u zabludu, kao i korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje”, objašnjava Tomović.

Kako Tomović ističe, naročito je zabranjena zloupotreba prehrambenih proizvoda, ili popularnih ,,suplemenata”, koji mogu imati koban uticaj na čovjeka i njegovo zdravlje.

Oglašavanje proizvoda koji pripadaju ljekovima i medicinskim sredstvima, koje uključuje i reklamiranje posredstvom medija i interneta, osim Zakonom o ljekovima, uređeno je i Pravilnikom o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, kao i Zakonom o medicinskim sredstvima. ,,Mnoštvo proizvoda koji se koriste za zdravlje, kožu ili kosu zapravo i nisu ljekovi ili medicinska sredstva, već pripadaju dodacima prehrani, dijetetskim suplementima ili kozmetičkim proizvodima. Dijetetski suplementi su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a kozmetički proizvodi u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, objašnjava za Monitor rukovoditeljka Sektora za ljekove i medicinska sredstva Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore mr ph spec. Željka Božović.

Božovićeva precizira da je oblast oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori pravno dobro uređena, pa utoliko i zloupotreba ima manje. ,,Odredbe koje se odnose na reklamiranje su u našim propisima usklađene sa relevantnim direktivama Evropske unije (EU) koje uređuju oblast ljekova i medicinskih sredstava”. Mogu  se reklamirati samo ljekovi i medicinska sredstva koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori, odnosno u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Pored njih, mogu se reklamirati još jedino ljekovi koji se izdaju bez recepta ljekara.

,,Informacije o lijeku i medicinskom sredstvu koji se putem reklamiranja prezentuju javnosti moraju biti istinite i naučno dokazane i ne smiju da dovode u zabludu. Zabranjeno je pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi, kao i kreiranje utiska da je lijek koji se reklamira jednako dobar ili bolji od nekog drugog lijeka, da nema neželjenih dejstava kao i da je, zbog svog prirodnog porijekla, bezbjedan i efikasan”, napominje Božovićeva.

Nadzor nad oblašću bezbjednosti reklama za proizvode za zdravlje, kožu, kosu i drugo, vrši Uprava za inspekcijske poslove, kao i Uprava za bezbjednost hrane, u zavisnosti od vrste proizvoda. Te uprave vrše nadzor po službenoj dužnosti ili na inicijativu građana. Nadležni inspektor je ovlašćen da rješenjem privremeno zabrani promet robe ili pružanje usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da je vršio oglašavanje proizvoda i usluga i vršio oglašavanje suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Nadležni inspektor može izreći i novčanu kaznu u iznosu od 700 do 10 hiljada eura. Monitor je na više adresa Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za bezbjednost hrane uputio pitanja i pokušao da sazna koliko se obmanutih potrošača u prosjeku godišnje javi nadležnim inspektorima, no odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

Iz CEZAP-a kažu da im prijave takvih radnji ne pristižu često. No, to ne znači da se u praksi obmane rijetko dešavaju. ,,Neophodno je da potrošači obrate dužnu pažnju na ove reklame i da budu svjesni rizika da je vrlo vjerovatno da se radi o prevari. Ukoliko budu žrtve ovakvog prevarnog oglašavanja, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove koja će, preko nadležnih inspekcijskih organa (zavisno od vrste proizvoda) i u saradnji sa policijom kad je to neophodno, preduzeti odgovarajuće mjere u pravcu zaštite prava potrošača, kao i kažnjavanja trgovaca i drugih koji se služe prevarama. Ovim putem apelujemo na potrošače da nam se slobodno obrate ukoliko se nađu u sličnoj situaciji”, napominje Tomović.

Tvrdnje da je proizvod klinički ispitan su uglavnom neistinite, jer u većini slučajeva znače da je proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost. Prava klinička testiranja podrazumijevaju višegodišnja ispitivanja na velikom broju pacijenata. Takvo grubo kršenje zakona se kod nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastarijeva prije nego što dobije sudski epilog. Službenici Uprave carina povremeno pronađu i oduzmu neprijavljenu robu koja bi, u suprotnom, mogla da postane predmet reklamiranja. Tako su, pretprošle godine, jednom stranom državljaninu oduzeli vitamine, suplemente i kreme za sunčanje, ukupne vrijednosti od oko 600 eura, pri čemu mu je izdat prekršajni nalog.

Crna Gora godinama učestvuje u najvećoj međunarodnoj operaciji PANGEA kojom koordiniraju organizacije kao što su Interpol, Svjetska carinska organizacija, Stalni forum za međunarodni farmaceutski kriminal, Europol i Institut za farmaceutsku bezbjednost. U okviru te akcije godišnje bude zaplijenjena velika količina raznih ljekova potencijalno opasnih po zdravlje i ugašeno mnoštvo internet sajtova koji služe za njihovu prodaju. Među zaplijenjenim, najviše bude ljekova za regulisanje pritiska, protiv kancera, ali i tableta za povećanje potencije i mršavljenje, kao i raznih drugih suplemenata.

Prošle godine u Francuskoj je održano suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u svijetu, oko tablete za mršavljenje Mediator, zbog čije je upotrebe stradalo oko dvije hiljade ljudi, a mnogima prouzrokovana doživotna oštećenja.

Lažne reklame za ljekove i suplemente na internetu, tako korisnike, osim novca, mogu i skuplje koštati – zdravlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo