Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE REKLAME ZA PROIZVODE ZA ZDRAVLJE, KOŽU I KOSU: Promo prijetnja

Objavljeno prije

na

Reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje

 

Više regionalnih medija nedavno je, kroz sponzorisani sadržaj, učestvovalo u reklamiranju dijetetskog proizvoda za mršavljenje, pod nazivom Nutrivix. Ispostavilo se da su u promociji ,,magičnog” preparata korišćeni intervjui sa izmišljenim zadovoljnim korisnicima, kao i lažne fotografije, komentari i priznanja kojima se obmanjuju čitaoci.

Takve reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje i imati dalekosežne katastrofalne posljedice.

U Crnoj Gori Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) u posljednje vrijeme pristiglo je nekoliko prijava za reklamu za čaj Hypertea. ,,Radi se o reklami za čaj koji navodno liječi hipertenziju, odnosno visok krvni pritisak, a koja se mogla vidjeti gotovo na svim portalima u Crnoj Gori, dok se taj proizvod isključivo mogao kupiti online i to po cijeni od 39 eura”, kazao je za Monitor pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović. Nakon što su utvrdili da se radi o zabranjenoj prevarnoj reklami kojom se zloupotrebljava nevolja  građana, iz CEZAP-a su, prema riječima Tomovića, uputili inicijativu za sprovođenje  inspekcijskog nadzora i preduzimanje potrebnih mjera nadležnim organima.

Pitanje bezbjednosti takvih reklama u Crnoj Gori regulisano je sa više zakona – Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o ljekovima, kao i Zakonom o bezbjednosti hrane. ,,Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje oglašavanje robe i usluga koje mogu da dovedu potrošača u zabludu, kao i korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje”, objašnjava Tomović.

Kako Tomović ističe, naročito je zabranjena zloupotreba prehrambenih proizvoda, ili popularnih ,,suplemenata”, koji mogu imati koban uticaj na čovjeka i njegovo zdravlje.

Oglašavanje proizvoda koji pripadaju ljekovima i medicinskim sredstvima, koje uključuje i reklamiranje posredstvom medija i interneta, osim Zakonom o ljekovima, uređeno je i Pravilnikom o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, kao i Zakonom o medicinskim sredstvima. ,,Mnoštvo proizvoda koji se koriste za zdravlje, kožu ili kosu zapravo i nisu ljekovi ili medicinska sredstva, već pripadaju dodacima prehrani, dijetetskim suplementima ili kozmetičkim proizvodima. Dijetetski suplementi su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a kozmetički proizvodi u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, objašnjava za Monitor rukovoditeljka Sektora za ljekove i medicinska sredstva Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore mr ph spec. Željka Božović.

Božovićeva precizira da je oblast oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori pravno dobro uređena, pa utoliko i zloupotreba ima manje. ,,Odredbe koje se odnose na reklamiranje su u našim propisima usklađene sa relevantnim direktivama Evropske unije (EU) koje uređuju oblast ljekova i medicinskih sredstava”. Mogu  se reklamirati samo ljekovi i medicinska sredstva koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori, odnosno u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Pored njih, mogu se reklamirati još jedino ljekovi koji se izdaju bez recepta ljekara.

,,Informacije o lijeku i medicinskom sredstvu koji se putem reklamiranja prezentuju javnosti moraju biti istinite i naučno dokazane i ne smiju da dovode u zabludu. Zabranjeno je pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi, kao i kreiranje utiska da je lijek koji se reklamira jednako dobar ili bolji od nekog drugog lijeka, da nema neželjenih dejstava kao i da je, zbog svog prirodnog porijekla, bezbjedan i efikasan”, napominje Božovićeva.

Nadzor nad oblašću bezbjednosti reklama za proizvode za zdravlje, kožu, kosu i drugo, vrši Uprava za inspekcijske poslove, kao i Uprava za bezbjednost hrane, u zavisnosti od vrste proizvoda. Te uprave vrše nadzor po službenoj dužnosti ili na inicijativu građana. Nadležni inspektor je ovlašćen da rješenjem privremeno zabrani promet robe ili pružanje usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da je vršio oglašavanje proizvoda i usluga i vršio oglašavanje suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Nadležni inspektor može izreći i novčanu kaznu u iznosu od 700 do 10 hiljada eura. Monitor je na više adresa Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za bezbjednost hrane uputio pitanja i pokušao da sazna koliko se obmanutih potrošača u prosjeku godišnje javi nadležnim inspektorima, no odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

Iz CEZAP-a kažu da im prijave takvih radnji ne pristižu često. No, to ne znači da se u praksi obmane rijetko dešavaju. ,,Neophodno je da potrošači obrate dužnu pažnju na ove reklame i da budu svjesni rizika da je vrlo vjerovatno da se radi o prevari. Ukoliko budu žrtve ovakvog prevarnog oglašavanja, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove koja će, preko nadležnih inspekcijskih organa (zavisno od vrste proizvoda) i u saradnji sa policijom kad je to neophodno, preduzeti odgovarajuće mjere u pravcu zaštite prava potrošača, kao i kažnjavanja trgovaca i drugih koji se služe prevarama. Ovim putem apelujemo na potrošače da nam se slobodno obrate ukoliko se nađu u sličnoj situaciji”, napominje Tomović.

Tvrdnje da je proizvod klinički ispitan su uglavnom neistinite, jer u većini slučajeva znače da je proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost. Prava klinička testiranja podrazumijevaju višegodišnja ispitivanja na velikom broju pacijenata. Takvo grubo kršenje zakona se kod nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastarijeva prije nego što dobije sudski epilog. Službenici Uprave carina povremeno pronađu i oduzmu neprijavljenu robu koja bi, u suprotnom, mogla da postane predmet reklamiranja. Tako su, pretprošle godine, jednom stranom državljaninu oduzeli vitamine, suplemente i kreme za sunčanje, ukupne vrijednosti od oko 600 eura, pri čemu mu je izdat prekršajni nalog.

Crna Gora godinama učestvuje u najvećoj međunarodnoj operaciji PANGEA kojom koordiniraju organizacije kao što su Interpol, Svjetska carinska organizacija, Stalni forum za međunarodni farmaceutski kriminal, Europol i Institut za farmaceutsku bezbjednost. U okviru te akcije godišnje bude zaplijenjena velika količina raznih ljekova potencijalno opasnih po zdravlje i ugašeno mnoštvo internet sajtova koji služe za njihovu prodaju. Među zaplijenjenim, najviše bude ljekova za regulisanje pritiska, protiv kancera, ali i tableta za povećanje potencije i mršavljenje, kao i raznih drugih suplemenata.

Prošle godine u Francuskoj je održano suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u svijetu, oko tablete za mršavljenje Mediator, zbog čije je upotrebe stradalo oko dvije hiljade ljudi, a mnogima prouzrokovana doživotna oštećenja.

Lažne reklame za ljekove i suplemente na internetu, tako korisnike, osim novca, mogu i skuplje koštati – zdravlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo