Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE REKLAME ZA PROIZVODE ZA ZDRAVLJE, KOŽU I KOSU: Promo prijetnja

Objavljeno prije

na

Reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje

 

Više regionalnih medija nedavno je, kroz sponzorisani sadržaj, učestvovalo u reklamiranju dijetetskog proizvoda za mršavljenje, pod nazivom Nutrivix. Ispostavilo se da su u promociji ,,magičnog” preparata korišćeni intervjui sa izmišljenim zadovoljnim korisnicima, kao i lažne fotografije, komentari i priznanja kojima se obmanjuju čitaoci.

Takve reklame, koje promovišu sve – od pomada za podmlađivanje, preko tableta za rast kose i noktiju, do sirupa za jačanje imuniteta, mogu biti izuzetno opasne po zdravlje i imati dalekosežne katastrofalne posljedice.

U Crnoj Gori Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) u posljednje vrijeme pristiglo je nekoliko prijava za reklamu za čaj Hypertea. ,,Radi se o reklami za čaj koji navodno liječi hipertenziju, odnosno visok krvni pritisak, a koja se mogla vidjeti gotovo na svim portalima u Crnoj Gori, dok se taj proizvod isključivo mogao kupiti online i to po cijeni od 39 eura”, kazao je za Monitor pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović. Nakon što su utvrdili da se radi o zabranjenoj prevarnoj reklami kojom se zloupotrebljava nevolja  građana, iz CEZAP-a su, prema riječima Tomovića, uputili inicijativu za sprovođenje  inspekcijskog nadzora i preduzimanje potrebnih mjera nadležnim organima.

Pitanje bezbjednosti takvih reklama u Crnoj Gori regulisano je sa više zakona – Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o ljekovima, kao i Zakonom o bezbjednosti hrane. ,,Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje oglašavanje robe i usluga koje mogu da dovedu potrošača u zabludu, kao i korišćenje upoređujućih, prevarnih i neistinitih propagandnih i oglasnih poruka, koje na obmanjujući način vrše promociju proizvoda ili usluge, prenaglašavajući rezultate do kojih dovodi njihovo korišćenje”, objašnjava Tomović.

Kako Tomović ističe, naročito je zabranjena zloupotreba prehrambenih proizvoda, ili popularnih ,,suplemenata”, koji mogu imati koban uticaj na čovjeka i njegovo zdravlje.

Oglašavanje proizvoda koji pripadaju ljekovima i medicinskim sredstvima, koje uključuje i reklamiranje posredstvom medija i interneta, osim Zakonom o ljekovima, uređeno je i Pravilnikom o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, kao i Zakonom o medicinskim sredstvima. ,,Mnoštvo proizvoda koji se koriste za zdravlje, kožu ili kosu zapravo i nisu ljekovi ili medicinska sredstva, već pripadaju dodacima prehrani, dijetetskim suplementima ili kozmetičkim proizvodima. Dijetetski suplementi su u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a kozmetički proizvodi u nadležnosti Ministarstva zdravlja”, objašnjava za Monitor rukovoditeljka Sektora za ljekove i medicinska sredstva Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore mr ph spec. Željka Božović.

Božovićeva precizira da je oblast oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori pravno dobro uređena, pa utoliko i zloupotreba ima manje. ,,Odredbe koje se odnose na reklamiranje su u našim propisima usklađene sa relevantnim direktivama Evropske unije (EU) koje uređuju oblast ljekova i medicinskih sredstava”. Mogu  se reklamirati samo ljekovi i medicinska sredstva koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori, odnosno u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Pored njih, mogu se reklamirati još jedino ljekovi koji se izdaju bez recepta ljekara.

,,Informacije o lijeku i medicinskom sredstvu koji se putem reklamiranja prezentuju javnosti moraju biti istinite i naučno dokazane i ne smiju da dovode u zabludu. Zabranjeno je pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi, kao i kreiranje utiska da je lijek koji se reklamira jednako dobar ili bolji od nekog drugog lijeka, da nema neželjenih dejstava kao i da je, zbog svog prirodnog porijekla, bezbjedan i efikasan”, napominje Božovićeva.

Nadzor nad oblašću bezbjednosti reklama za proizvode za zdravlje, kožu, kosu i drugo, vrši Uprava za inspekcijske poslove, kao i Uprava za bezbjednost hrane, u zavisnosti od vrste proizvoda. Te uprave vrše nadzor po službenoj dužnosti ili na inicijativu građana. Nadležni inspektor je ovlašćen da rješenjem privremeno zabrani promet robe ili pružanje usluga trgovcu do otklanjanja nepravilnosti, ako utvrdi da je vršio oglašavanje proizvoda i usluga i vršio oglašavanje suprotno Zakonu o zaštiti potrošača. Nadležni inspektor može izreći i novčanu kaznu u iznosu od 700 do 10 hiljada eura. Monitor je na više adresa Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za bezbjednost hrane uputio pitanja i pokušao da sazna koliko se obmanutih potrošača u prosjeku godišnje javi nadležnim inspektorima, no odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

Iz CEZAP-a kažu da im prijave takvih radnji ne pristižu često. No, to ne znači da se u praksi obmane rijetko dešavaju. ,,Neophodno je da potrošači obrate dužnu pažnju na ove reklame i da budu svjesni rizika da je vrlo vjerovatno da se radi o prevari. Ukoliko budu žrtve ovakvog prevarnog oglašavanja, mogu se obratiti Upravi za inspekcijske poslove koja će, preko nadležnih inspekcijskih organa (zavisno od vrste proizvoda) i u saradnji sa policijom kad je to neophodno, preduzeti odgovarajuće mjere u pravcu zaštite prava potrošača, kao i kažnjavanja trgovaca i drugih koji se služe prevarama. Ovim putem apelujemo na potrošače da nam se slobodno obrate ukoliko se nađu u sličnoj situaciji”, napominje Tomović.

Tvrdnje da je proizvod klinički ispitan su uglavnom neistinite, jer u većini slučajeva znače da je proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost. Prava klinička testiranja podrazumijevaju višegodišnja ispitivanja na velikom broju pacijenata. Takvo grubo kršenje zakona se kod nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastarijeva prije nego što dobije sudski epilog. Službenici Uprave carina povremeno pronađu i oduzmu neprijavljenu robu koja bi, u suprotnom, mogla da postane predmet reklamiranja. Tako su, pretprošle godine, jednom stranom državljaninu oduzeli vitamine, suplemente i kreme za sunčanje, ukupne vrijednosti od oko 600 eura, pri čemu mu je izdat prekršajni nalog.

Crna Gora godinama učestvuje u najvećoj međunarodnoj operaciji PANGEA kojom koordiniraju organizacije kao što su Interpol, Svjetska carinska organizacija, Stalni forum za međunarodni farmaceutski kriminal, Europol i Institut za farmaceutsku bezbjednost. U okviru te akcije godišnje bude zaplijenjena velika količina raznih ljekova potencijalno opasnih po zdravlje i ugašeno mnoštvo internet sajtova koji služe za njihovu prodaju. Među zaplijenjenim, najviše bude ljekova za regulisanje pritiska, protiv kancera, ali i tableta za povećanje potencije i mršavljenje, kao i raznih drugih suplemenata.

Prošle godine u Francuskoj je održano suđenje za jedan od najvećih zdravstvenih skandala u svijetu, oko tablete za mršavljenje Mediator, zbog čije je upotrebe stradalo oko dvije hiljade ljudi, a mnogima prouzrokovana doživotna oštećenja.

Lažne reklame za ljekove i suplemente na internetu, tako korisnike, osim novca, mogu i skuplje koštati – zdravlja.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo