Povežite se sa nama

MONITORING

Kumovi okovali pravosuđe

Objavljeno prije

na

Ponovo se nijesu obistinile najave Dragana Brkovića i njegovih saradnika iz Vektre Montenegro (u stečaju), njenih kćerki firmi (uglavnom u stečaju), Vlade i crnogorskog pravosuđa.

Dakle, pljevaljska kompanija Vektra Jakić nije, sredinom septembra, izašla iz stečaja u kome se nalazi od maja prošle godine, zbog neotplaćenog kredita koji potražuje mađarska OTP banka. Uzalud je Milić Popović, jedan od najbližih Brkovićevih saradnika, najavljivao kako će ukidanje stečaja dokazati da OTP banka nije mogla tražiti uvođenje stečaja, pošto nije bila povjerilac Jakića. ,,Dokazali smo da je na taj način samo zaustavljena investicija čija bi realizacija imala velike pozitivne efekte za cijelu Crnu Goru”, tvrdio je Popović. Bez priželjkivanih rezultata, makar za sada.

Umjesto toga Vektra Jakić je Privrednom sudu u Bijelom Polju podnijela tužbu protiv OTP banke tražeći obeštećenje od nekih 80 miliona. Mađari su, po mišljenju vlasnika Vektre i njihovih advokata, pljevaljsku kompaniju oštetili tako što su pred sudom zatražili stečaj!? Ne smeta im ni to što je sud prihvatio taj zahtjev.

,,Ovo je prvi slučaj u Crnoj Gori da dužnik tuži povjerioca zato što ovaj želi da naplati svoj novac podnošenjem zahtjeva za stečajni postupak”, potvrdio je Vijestima informaciju o tužbi Filip Jovović, advokat OTP banke. Jovović je i tada ponovio kako njegove klijente – OTP banku i njenu ovdašnju ekspozituru, Crnogorsku komercijalnu banku (CKB) – mnogo više zanima sudbina njihove žalbe Apelacionom sudu. A u njoj, podsjetimo se, zahtijevaju poništenje proljetošnje odluke Privrednog suda u Bijelom Polju, da zbog (najavljenog) desetominutnog kašnjenja advokata OTP banke odbaci njihovu tužbu protiv Vektre Jakić i, praktično, učini nenaplativim dokumentovana potraživanja od 77 miliona eura.

Priča o stečaju desetak kompanija iz Brkovićevog sistema Vektra – od Pljevalja i Jakića do Herceg Novog i tamošnjeg HTP Boka – a sve zbog nevraćenih dugova prema OTP banci većih od 100 miliona eura, traje praktično dvije godine. U najkraćem: Brković je, uz svesrdnu pomoć pravosudnih (a sumnja se i izvršnih) vlasti, sudski postupak koji prema važećim propisima može trajati jedva nešto duže od mjesec dana uspio razvući u beskonačnost. Sudije su odgađale ročišta zbog svojih i tuđih bolesti, advokati su, u minut do dvanaest, otkazivali punomoćja, ekspertize su se smjenjivale i nadodavale, a eksperti i sudski vještaci jedni drugima suprotstavljali mišljenja i računice.

Još je u maju prošle godine izgledalo kako su Mađari, konačno, izgubili strpljenje. ,,Uprava mađarske OTP banke razmišlja o pokretanju međunarodne arbitraže protiv države Crne Gore”, objavili su tada domaći i strani mediji. Potom je priča o arbitraži pala u zaborav. Vlade Igora Lukšića i Mila Đukanovića su sa OTP bankom rješavale prvenstveno pitanje KAP-ovih dugova prema ovoj banci. Istina, Vektra ni jednog trenutka nije bila sasvim u drugom planu.

Zato su glasnogovornici banke iz Budimpešte (uz naftnu kompaniju MOL, OTP je jedno od dva najveća mađarska preduzeća) ponovo pokrenuli priču o arbitraži. Oni su se, preko RTV Pljevlja, ponovo obratili ovdašnjoj javnosti ukazujući na ,,razne pokušaje Vektra grupe” da osujeti naplatu njihovih potraživanja. Sve to je, kažu, ,,plod jedne orkestrirane kampanje od strane ljudi, povezanih sa Vektra grupom, koji žele da na svaki način izbjegnu svoje obaveze”. Nabrajajući neke od navodnih nezakonitosti sa kojima su suočeni, autori saopštenja prstom upiru na crnogorsko pravosuđe i pravni sistem. ,,Pravni sistem za sada nije položio ispit, obzirom da ovakve zloupotrebe nisu spriječene, niti izgleda da postoji volja da se tome stane na put”. Slijedi krajnje ozbiljno upozorenje: ,,Ukoliko se ovakvo stanje nastavi i OTP i dalje bude nezakonito šikaniran i diskriminisan, takva situacija bi narušila ugled Crne Gore kao primamljive investicione destinacije, a sasvim sigurno može dovesti i do izdizanja ovog problema na međunarodni nivo i traženje pravičnog zadovoljenja kroz arbitražni postupak”.

Tako smo, nakon Željezare i Kombinata aluminijuma, suočeni sa još jednim arbitražnim postupkom koji bi za rezultat mogao imati finansijski atak na državni budžet. Pravni stručnjaci i ekonomski analitičari su, još početkom prošle godine, upozoravali da bi način na koji se vodi stečajni postupak u slučaju Brkovićevih kompanija kao konačan ishod mogao imati to da njegovi dugovi padnu na teret crnogorskih poreskih obveznika.

Ne bi, konačno, to ni bio prvi put da Dragan Brković i njegova Vektra prave profit na račun poreskih obveznika. Naprotiv, mnogi uspjesi te kompanije direktna su posljedica poslovanja sa državom.

Počnimo od KAP-a. Nedugo po uvođenju ekonomskih sankcija Savjeta bezbjednosti prema tadašnjoj SRJ, menadžment KAP-a i Vlada Crne Gore su odlučile da većinu uvozno–izvoznih poslova Kombinat ubuduće radi uz posredovanje Vektre, par godina stare kompanije sa nekoliko zapošljenih, registrovane za uvoz i prodaju francuskih automobila marke peugeot. Postoji priča kako je nekoliko tih automobila, navodno je u pitanju bio model 107, poklonjenih ljudima na pravom mjestu u vrhovima tadašnjih DPS vlasti, kumovalo poslu sa Kombinatom.

Potom je Vlada kupila Brkovićev građevinski prvijenac, ne mareći za činjenicu da je riječ o krajnje nekvalitetnoj divljoj gradnji (lavori i kante za skupljanje kišnice bili su godinama prepoznatljiv ,,ekološki” dekor Ministarstva turizma). Cijene kvadrata su, zato, bile svjetske – od njih se ne bi zastidjele ni nekretnine u centru Rima ili Londona. I taj ceh su Đukanović i Brković pretovarili na KAP.

Nedugo zatim Vektra je na listi kompanija kojima je KAP dugovao novac dobila privilegovan status ,,stranog povjerioca”. U prevodu, jedne od tri firme kojima je Kombinat vraćao dugove po svaku cijenu. Jednako, po svaku cijenu je sprečavana bilo kakva mogućnost da se provjeri opravdanost tih potraživanja.

Brković je, na talasu tog i takvog uspjeha, privatizovao i nekadašnje Rumijatrans i Moračatrans, integrisao ih i preimenovao u Horizont logistics. Nije mnogo prošlo, a nova kompanija je likvidirana. Radnici su ostali bez posla.

Za neko vrijeme Dragan Brković se okrenuo kupovini nekretnina. Đavo mu, ipak, nije dao mira.

Brković je imovinu Vektre Jakić kupio kroz stečaj 2006. godine za 1,6 miliona. Kupovinu je uslovio zahtjevom da mu Vlada, preko Direkcije za šume, omogući višedecenijsku koncesiju na ,,sve površine Šumske uprave Pljevlja”. Iako je konzorcijum tada već postojećih drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore, PV kompanija, za istu koncesiju ponudio 20 miliona eura više od Brkovića, posao je, na 30 godina, dobio omiljeni biznismen svih crnogorskih Vlada. Danas Vektra Jakić duguje novac za koncesiju, ali to njenim vlasnicima ne smeta da traže njeno produženje – do 2041. Koliko bi tek tada Jakić dugovao možemo samo da pretpostavimo.

Uglavnom, Vektra Montenegro je krajem 2007. kupila i državne akcije HTP Boka za 22 miliona eura uz obavezu investicija od 64 miliona eura. U međuvremenu su i HTP Boka, i njen većinski vlasnik Vektra Montenegro završili u stečaju. Država, odnosno Vlada Mila Đukanovića, i pored toga ne razmišljaju o raskidu ugovora. Dijelom zato što je kupoprodajni ugovor napravljen tako da bi Vektra, čak i u slučaju da se ugovor raskida zbog njenog (ne)činjenja, od države dobila obeštećenje. A dobrim dijelom i zbog toga što je Dragan Brković, poput većine tajkuna sa DPS-ovog dvora, postao sljedbenik poslovnog metoda po kome ne morate raditi da bi profitirali. Dovoljno je da založite jeftino kupljenu, državnu imovinu.

Primjera radi, godinu pošto je za 1,6 miliona kupio Vektru Jakić Brković je tu kompaniju založio kao obezbjeđenje kredita od 73,6 miliona eura koji je OTP banka dala njegovoj krovnoj kompaniji, Vektri Montenegro. A danas taj kredit od Jakića potražuju i OTP i Vektra. Po sličnom principu, Dragan Brković je kod domaćih i stranih banaka založio dobar dio nekretnina pazarenih i na crnogorskom primorju. Ne vodeći nimalo računa o ljudima koji su živjeli zarađujući u kompanijama koje su mu dopale.

U Pljevljima kruži vic: radnici Jakića platu primaju redovno – svakog novembra. Stvarnost nije tako vesela. U momentu kada je Privredni sud proglasio (novi) stečaj u Vektri Jakiću, radnicima ove kompanije Brković je dugovao 12 plata. Godinu ranije – samo devet. Isto koliko i 2009. Sindikalne aktiviste koji su organizovali štrajk, istjerao je sa posla. Slično i u Novom. Tamo su ljetos štrajkovali zbog sedam neizmirenih plata, šest naknada za prevoz, dva regresa, neisplaćenih poreza i doprinosa za tri godine. Ti

podaci Brkoviću ne smetaju da se samohvališe i predstavlja kao radnička majka.

A u danu kada se nijesu ostvarile najave Dragana Brkovića i Milića Popovića da će Vektra Jakić izaći iz stečaja, posrnulu firmu u Pljevljima obišao je ministar poljoprivrede Petar Ivanović. Novinari od njega nijesu mogli saznati da li je Vlada Brkoviću ispod žita dala 500 hiljada eura sa kojima on ovih dana otkupljuje radnička potraživanja, kako bi stekao prevlast među povjeriocima Jakića.

Umjesto toga Brković i Ivanović su se slikali u praznim (nezavršenim) halama i najavili nastavak saradnje Đukanovićeve Vlade i Đukanovićevog kuma. Detalje nijesu otkrivali. Ali svako ko zna njihove poslovne biografije, u jedno je siguran – kakav god da bude, taj će nas posao skupo koštati.

Najave stižu. Zato se ne treba začuditi ako sjutra čujemo kako će Vlada, novcem poreskih obveznika vraćati kredite koje je Vektra uzimala zalažući privatizovanu imovinu u Pljevljima i Herceg Novom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo