Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lokalne bure

Objavljeno prije

na

U narednih deset mjeseci moraju biti održani lokalni izbori u 16 crnogorskih opština. Izbori u Mojkovcu, na Cetinju i u novoformiranoj opštini Petnjica trebali bi biti na jesen. U Podgorici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, na Žabljaku, u Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku lokalna vlast je izabrana na izborima 23. maja 2010. Taj mandat ističe na proljeće iduće godine.

Rezultati sa prethodnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora ohrabruju opoziciju u mišljenju da bi lokalni izbori mogli značiti još jedan korak ka kraju DPS-a.

Prvo ide Mojkovac. Lokalna vlast u tom gradu izabrana je u decembru 2009. DPS i SDP osvojile su 18 mandata, dok je SNP-u pripalo 13 odborničkih mjesta. Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Narodna i Demokratska srpska stranka su bojkotovale izbore. Prije tih izbora na vlasti je u Mojkovcu bila opozicija. Djelimični bojkot pokazao se formulom za neuspjeh.

Ovih dana je mojkovački SNP pozvao opoziciju na dogovor oko zajedničkog nastupa. Na predsjedničkim izborima opozicioni kandidat Miodrag Lekić u tom gradu je osvojio 2941, kandidat vlasti Filip Vujanović 2.562 glasa.

Prethodni izbori za lokalnu vlast na Cetinju bili su 7. februara 2010. Od 33 odbornika, 21 je iz DPS-a, šest iz SDP-a, tri iz SNP-a, dva odbornika ima koalicija Liberalne i Građanske partije, a jedna odbornica je nezavisna. Cetinjski odbor SDP-a donio je odluku da na lokalnim izborima nastupi samostalno. Iz opozicije osluškuju da li SDP spaja potencijalne svoje, sa opozicionim glasovima.

Krajem maja u Skupštini su izglasane izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji kojima je formirana opština Petnjica. Zakonom je predviđeno da je predsjednik države obavezan da, najkasnije za tri mjeseca, raspiše lokalne parlamentarne izbore u novokonstituisanoj opštini. To bi značilo da izbori moraju biti raspisani do kraja avgusta, ali, sve što je u rukama DPS-a tumači se kako DPS-u odgovara. Recimo – od kad teče rok za raspisivanje izbora. Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da od dana raspisivanja do održavanja izbora odbornika ne može da prođe manje od 60 ni više od 100 dana. Sve skupa znači da se na zna kad će tačno petnjički izbori. Zna se da je u Skupštini odbijen amandman prema kojem bi se istovremeno morali održati izbori i u Beranama, tako da će, barem nekoliko mjeseci, Petnjičani imati dva glasa – jedan koji je 2010. izabrao pet predstavnika tog područja u beranskoj skupštini i jedan u novoizabranoj novoj.

U beranskom SDP-u kažu da još nijesu odlučili hoće li na izbore u Petnjici ta partija ići samostalno ili u koaliciji sa DPS-om. Po svemu sudeći, glavna borba vodiće se između tih partija na jednoj i Bošnjačke stranke na drugoj strani.

U Skupštini opštine Berane koalicija DPS-SDP ima 19, SNP osam, Nova – pet, Narodna stranka – dva i PZP jednog odbornika. Dragoslav Šćekić predsjednik OO SNP Berane objašnjava za Monitor da će, nakon izdvajanja Petnjice, broj odbornika, u skladu sa brojem birača, biti smanjen za četiri.

Šćekić ocjenjuje da se, ako izbori u Beranama i Petnjici ne budu istovremeno, postavlja pitanje legitimiteta odbornika iz tog kraja. „Prolongiranje roka za održavanje izbora je pokušaj bijega od realnosti. A realnost za DPS je gubljenje vlasti u Beranama. Grad izgleda najgore od svog nastanka. Uništavanje privrede, kulture, sporta, i nedostatak perspektive doveli bi do promjene vlasti i da je Petnjica ostala u sastavu Berana”, kaže Šćekić. On najavljuje da će OO SNP-a ovih dana odlučiti o razgovorima sa ostalim opozicionim partijama.

U aprilu 2010. DPS je, negdje sa koalicionim partnerima, negdje sam, pobijedio u 12 opština od 14 u kojima su izbori održani. Bio je to ozbiljan poraz opozicije koja je ostala na vlasti samo u Plužinama i Pljevljima. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović tada je naglasio kako ga „posebno raduje” pobjeda DPS u nove tri opštine na sjeveru Crne Gore – Andrijevici, Kolašinu i na Žabljaku. ,,To potvrđuje da politika Vlade, koja promoviše ulaganja u ubrzani razvoj sjevera, daje dobre političke rezultate”. Četiri godine kasnije, u skladu sa ubrzanim razvojem sjevera, DPS bi se mogao nadati cifri od, recimo 18 glasova. Ako neko pogriješi. Priča o razvoju je samo priča – DPS ne pobjeđuje zahvaljujući razvoju bilo kog područja, naprotiv. Jedan od glavnih izvora glasova za njih je sirotinja čiji glas obezbjeđuje pedesetak eura partijske socijalne pomoći.

Poseban fenomen, predstavlja DPS-ov model održavanja na vlasti u Podgorici. Od oko 500 hiljada birača u Crnoj Gori, 144 hiljade imaju pravo glasa u glavnom gradu. Na izborima 2010. u Podgorici je koalicija DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke od 57 mjesta u lokalnom parlamentu, osvojila 28. Udružena opozicija dobila je 24, a SDP pet mandata. Iako je kasnije SDP odbio da podrži gradonačelnika dr Miomira Mugošu, on je skupa sa svojom partijom bez stvarne većine ostao na vlasti zahvaljujući glasovima trojice odbornika srpskih partija odbjeglih sa opozicione liste.

Rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora pokazali su da opozicija u Podgorici ima više glasova od vlasti. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović u izjavi za Monitor ukazuje na jednu od mogućih manipulacija vladajuće partije: ,,Pokušaće da se prvo dese izbori u Podgorici, pa da tek nakon toga odluče o formiranju opštine Tuzi. Budući da su odbili amandman po kojem bi se izbori morali održati i u opštini iz koje se određeno područje izdvaja, pokušaće da na taj način nadoknade nedostatak glasova”.

Prema Kaluđerovićevom mišljenju, u skladu sa proklamovanim naporima za unapređenje povjerenja u izborni proces, bilo bi logično i poželjno da se lokalni izbori održe u svim lokalnim zajednicama zajedno. On posebno ukazuje na nedostatak legitimiteta lokalnih vlasti u Nikšiću i Andrijevici.

Na važnost posla kojim se u Skupštini bavi radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces ukazuje i članica tog tijela iz Demokratskog fronta Branka Bošnjak. „Nećemo dozvoliti da se bilo koji izbori održe po starim pravilima”. Ona najavljuje da će intenzivnije pripreme za izbore početi u septembru i da su trenutno posvećeni jačanju građanskog dijela Demokratskog fronta. „Počinjemo sa tribinama posvećenim ekonomiji od kojih će prva biti održana 26. juna u Podgorici”.

Podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša već je krenuo u kampanju. Medijima postavljamo pitanje da li Mugoša promoviše sebe ili svoju partiju. Neki Monitorovi sagovornici smatraju da su male šanse da se DPS odluči da na izbore ide bez Mugoše, a on, po svemu sudeći nema namjeru da sam odustane od gradonačelnikovanja. Ima i onih koji tvrde da bi Mugoša mogao biti žrtvovan, u nagodbi Đukanovića sa SDP–om. I da će Đukanović to s merakom odraditi. Vidjećemo.

Ostaje istorijsko pitanje – kuda ide SDP. Da li je Miomir Mugoša jedino što ih sprečava da u glavnom gradu ponovo budu zajedno sa DPS-om, zasad se ne zna. Prema Monitorovim izvorima, struja koja je za samostalni nastup u glavnom gradu znatno je oslabljena odlaskom Raška Konjevića na ministarsku funkciju, čime je ojačao uticaj kooperativnijeg Vujice Lazovića.

Da se SDP-u, bar ponegdje, ne isplati da bude uz DPS potvrđuje poslanik Džavid Šabović podsjećanjem da je na prošlim lokalnim izborima u Plavu njegova partija jedini put izašla na izbore sa DPS-om i – oslabila. „Prije toga smo imali po osam, na tim izborima dobili smo po jedan mandat manje. Bošnjačka stranka je imala pet, dobila je osam odbornika”.

Uoči svakih izbora u Crnoj Gori očigledno je samo jedno – DPS-ova mašina počinje da radi mjesecima prije nego što ostali uoče da se izbori bliže. Vrijeme je za otvaranje očiju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TEMELJNI UGOVOR SA SPC: Ni na nebu ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odnosi države i SPC ne tiču se samo prava na slobodu vjeroispovijesti. Tu je izuzetno vrijedna imovina. Ali i mnogo toga što spada u identitetska pitanja pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori

 

Nedoumice se množe.

„Uskoro ćemo usaglasiti termin potpisivanja (Temeljnog) ugovora“, tvitnuo je početkom prošle nedjelje premijer Zdravko Krivokapić, insistirajući da pitanje odnosa države Crne Gore i SPC „ne smije biti predmet politizacije i podmetanja“. Da bi već u sljedećoj rečenici istog tvita poručio: „Ako je SPC zadovoljna, nije mi jasno što su nezadovoljni neki koji se danas predstavljaju njenim zaštitnicima“.

Krivokapić se nije osvrnuo na onu polovinu Crne Gore koja se pribojava  naglašenog zadovoljstva glasnogovornika SPC koji najavljuju skoro potpisivanje Temeljnog ugovora. Tajeći njegov sadržaj i od javnosti i od onih sa kojima bi taj ugovor  da potpišu. Pa Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade za politički sistem i predsjednik istoimene vladine Komisije, i dalje nije u prilici da sebe i nas upozna sa tekstom koji su usaglasili predstavnici SPC i odmetnuti ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Do izbora u  Vladu, član pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske.

Oglasio se i patrijarh SPC Porfirije.  Potvrđujući saglasnost između njega i  Krivokapića, najavio je da će poslije Vaskrsa doći iz Beograda da potpiše pripremljeni ugovor.

Kada je izgledalo da je sve dogovoreno, priča je dobila novi smjer. „Ugovor još nije usaglašen“, obznanio je Krivokapić u srijedu na premijerskom satu. „Sve drugo što vidite i čujete u medijima, nije tačno“. Potom su iz Vlade stigla pojašnjenja. „Nacrt ugovora koji je usvojio Sveti Arhijerejski Sinod dostavljen je Vladi Crne Gore, a Vlada će sa svoje strane ubrzo zvanično odgovoriti, nakon što utvrdi da li su sve odredbe nacrta ugovora u saglasnosti sa Ustavom i zakonima“.

U svemu, čuju se i oni koji misle da sa tim poslom ne bi trebalo žuriti. (Vidjeti  intervju sa Miodragom Lekićem u Monitoru).

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić problematizuje imovinske odnose i pravni aspekt ugovora: „Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom. U tom slučaju bilo kakav ugovor, pa i ovaj kojim će biti rješavane neke imovinsko-pravne stvari, potpisuje se između država”, kaže Mitrić za RFE.

Imovinsko-pravna pitanja koja će, pretpostavlja se, biti sastavni dio Temeljnog ugovora nijesu nimalo beznačajna.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su: Bojan Baća, Žarko Mirković, Naod Zorić, Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak, Amina Murić, Marijana Camović Veličković i Predrag Marsenić

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će novi Savjet RTCG-a, čiji izbor se očekuje u najkraćem mogućem roku, kao i novi menadžment Javnog servisa, obezbijediti poštovanje nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i drugih profesionalnih standarda u izvještavanju i radu nacionalnog medija.

Direkor Media centra i nekadašnji član Savjeta RTCG Goran Đurović je, međutim, skeptičan prema namjeri nove većine da profesionalizuje Javni servis. On je za Monitor podsjetio da je Skupština Crne Gore odlučila da primijeni Zakon o RTCG koji je u julu 2020. godine donio DPS sa koalicionim partnerima, u želji da ozakoni  svoj uticaj na rad javnog medijskog servisa.

„Sumnju u namjere nove vlasti stvara činjenica da je od momenta konstituisanja novog saziva Skupštine u septembru 2020. godine proteklo četiri mjeseca do početka procesa imenovanja novog Savjeta RTCG. Ukoliko je nova skupštinska većina odlučila da sprovede DPS zakon, mogla je to da uradi odmah nakon konstituisanja, pa bi do sada imali već operativan novi Savjet i menadžment javnog servisa i ne bi bili izloženi svakodnevnom maltretiranju od strane novinara i urednika ovog medija”, pojašnjava Đurović.

On navodi da je nova skupštinska većina odlagala primjene zakona i promjene u RTCG, dok je , istovremeno, odbila da prihvati inicijativu preko 40 nevladinih organizacije i obavi izmjene Zakona o RTCG na osnovu predloga Media centra. Smatra da ukoliko je skupštinska većina iskoristila četiri mjeseca odlaganja primjene Zakona o RTCG samo za partijske dogovore oko personalnih rješenja u novom Savjetu i menadžmentu, onda nema govora o oslobađanju Javnog servisa i promjeni prakse.

﮼Aktuelni Zakon o RTCG je, u pogledu načina izbora i razrješenja članova Savjeta RTCG, najnepovoljnji do sada jer dozvoljava da se članovi Savjeta suštinski biraju voljom većine poslanika u Administrativom odboru (a zatim potvrde na plenarnoj sjednici Skupštine) dok je razrješenje članova Savjeta moguće obaviti na osnovu drugih zakonskih propisa koji propisuju sankcije za javne funkcionere. U prethodnim zakonima o RTCG izbor članova Savjeta vršio se na osnovu volje ovlašćenih predlagača i bez uticaja poslanika, dok je razrješenje člana Savjeta bilo moguće samo u slučajevima i pod uslovima koje je propisivao zakon o RTCG.  Zbog primjene novog Zakona o RTCG,  novi saziv Savjeta neće imati karakter samostalnog tijela. Savjet bira i razrješava generalnog direktora, koji kasnije bira direktore organizacionih jedinica, a svi zajedno staraju se o odgovornom poslovanju javnog servisa. Ukoliko Savjet RTCG nije samostalan, onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti”, pojašnjava Đurović.

Iako kaže da nema velika očekivanja od novog Savjeta, smatra da treba dati šansu novom sazivu da pokaže integritet i sposobnost u primjeni zakona i ostvarivanju ciljeva javnog medijskog servisa. Đurović je bio dugogodišnji član Savjeta RTCG koji je i sa te pozicije bio kritičar uređivačke politike Javnog servisa, a i sam je inicirao smjene dva generalna direktora Javnog servisa – Branka Vojičića i Rada Vojvodića. Nakon što je Savjet 2017. godine uspio da oslobodi Javni servis od snažne kontrole vladajućeg DPS-a i izabere Andrijanu Kadiju za generalnu direktoricu, Demokratska partija socijalista iskoristila je većinu u parlamentu i smijenila Đurovića iz Savjeta RTCG.

Dosadašnje aktivnosti partija na vlasti, međutim, ne pokazuju da oni zaista žele nezavisan i profesionalan Javni servis, već da i oni, kao i DPS, nacionalnu televiziju, čiji signal hvata svaki TV prijemnik u Crnoj Gori, vide samo kao značajno propagandno sredstvo za širenje političkog uticaja.

 

Vlast uvijek može da izabere poslušne predstavnike NVO

U procesu imenovanja članova Savjeta koji predstavljaju nevladine organizacije, primjetno je bilo odsustvo učešća prepoznatljivih i kredibilnih NVO. Goran Đurović vjeruje da je razlog smanjene zainteresovanosti za proces imenovanja članova Savjeta promjena zakonske regulative koja je omogućila poslanicima da glasaju o predstavnicima nevladinih organizacija umjesto doskorašnje prakse u kojoj su same NVO birale svoje predstavnike kojima najviše vjeruju.

﮼Ovakav proces doveo je do toga da u Savjetu nema aktivista NVO koji imaju značajno iskustvo na javnoj sceni i koji su prepoznati kao uporni i dosljedni borci za ostvarenje javnog interesa.Vjerujem da će se sa takvim, slabim Savjetom, lako upravljati od strane onih koji su ih svojim glasovima izabrali i od onih koji su ispregovarali sa političkim partijama njihovo imenovanje. Ukoliko poslanici ili Vlada biraju naše predstavnike, postoji opravdana bojazan da će, na ovom stepenu razvoja demokratije u Crnoj Gori, vlast uvijek naći one najposlušnije među NVO, koji će umjesto javnog slijediti interes partije koja ih je dovela na neko mjesto”, pojasnio je Đurović.

 

Nakon četiri godine teško je govoriti o bilo kakvoj pravdi

Bivši potpredsjednik Savjeta RTCG Nikola Vukčević protekle sedmice je nakon četiri godine dobio sudski proces koji pokazuje da je iz tog tijela smijenjen na osnovu nezakonite odluke Agencija za sprječavanje korupcije (ASK).

Agencija je tada donijela rješenja iz kojih proizlazi da je Vukčević mogao biti u konfliktu interesa jer je istovremeno sa funkcijom u Savjetu bio i osnivač jedne produkcijske kuće. Istovremeno je Agencija donijela rješenje da je Goran Đurović kršio Zakon o sprječavanju korupcije jer je istovremno bio direktor preduzeća koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Obojica su u Skupštini smijenjena zbog odluka ASK, nakon čega je DPS povratio uticaj nad RTCG.

﮼Ukupne odgovornosti radi, podsjetiću, zbog nezakonite odluke Agencije za sprječavanje korupcije – razriješen sam sa mjesta člana Savjeta RTCG. Imajući u vidu da je, na moje zadovoljstvo, Upravni sud prilikom donošenja svih odluka o mom pitanju imao identičan stav u moju korist, te da je u ovoj trećoj presudi dao konačnu odluku da nisam u konfliktu interesa, najmanje što očekujem je izvinjenje Agencije za sprečavanje korupcije“, kazao je Vukčević za Monitor.

Ostaje još da Viši sud potvrdi presudu Osnovnog suda u Nikšiću i poništi nezakonitu odluku Skupštine u postupku razrješenja Vukčevića. U slučaju Đurovića, treći put u četiri prethodne godine, koliko traje sudski postupak, predmet se nalazi pred Višim sudom.

﮼Vjerujem da će i u mom slučaju Viši sud presuditi u moju korist i potvrditi presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom se poništava odluka Skupštine. Nakon četiri godine sudskog postupka i pokušaja medijske diskreditacije i pritiska od strane DPS kontrolisanih medija, teško je govoriti o bilo kavoj pravdi”, kaže Đurović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Možda bi pohvale dobili i od crnogorske javnosti, ako bi makar na trenutak zaboravila, da je policija sinoć hapšenjem Kašćelana samo radila svoj posao, onaj za koji je plaćaju građani Crne Gore. Zato umjesto hvalospjeva, slijedi podsjećanje da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane.

Isto tako ne treba zaboraviti da su upravo crnogorski istražitelji dozvolili da se Kašćelan brani sa slobode u sudskom postupku u kojem mu se sudi za zelenaštvo na organizovan način.

Ta odluka donijeta je krajem 2019. godine, nakon što je sud prihvatio jemstvo u iznosu nešto više od 500.000 eura u protiv vrijednosti nekretnina.

U istom predmetu sudi se nedavno uhapšenima Igoru M. Božoviću i njegovom sinu Vladimiru Božoviću. Otac i sin uhapšeni su sredinom aprila u Portugalu po potjernici NCB Intertpol Podgorica. Za navodnim pripadnicima kavačkog klana policija je tragala godinama, a prilikom hapšenja kod njih je pronašla pištolj i falsifikovana dokumenta Bugarske i Hrvatske, sa drugim identitetima.

Iz Uprave policije saopšteno je da su Božovići uhapšeni ciljanim traganjem i razmjenom operativnih podataka službenika Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL Eurpol SIRENE, sa partnerskom službom iz Portugalije, a uz podršku Europol-a i ENFAST mreže.

Za Božovićem je policija tragala od avgustra 2017. godine, a njegov sin Vladimir bježao je istražiteljima od 12. septembra 2016. godine. Igor Božović, kojeg Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je početkom novembra 2011. godine sa Kašćelnom stvorio kriminalnu organizaciju, bio je u zatvoru kada je policija u Kotoru hapsila kavčane. Spuške bedeme napustio je 4. avgusta 2017. godine, a Specijalno državno tužilaštvo tek 12 dana kasnije tražilo je od Višeg suda da Božoviću odrede pritvor.

Da se nadamo da će najnovija hapšenja biti uvod u neku novu priču obračuna sa kriminalnim klanovima.

 

I Kašćelan bio meta

Specijalno državno tužilaštvo i službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala nedavno su, kako je saopšteno, spriječili ubistvo Kašćelana.

Prema tim navodima, trebalo je da bude likvidiran 22. januara dok je blindiranim automobilom dolazio na suđenje u Viši sud u Podgorici.

Kašćelan je tog dana trebalo da bude napadnut na jednom od semafora u Podgorici dok se nalazio u automobilu – plan kriminalne grupe bio je da aktiviraju improvizovanu eksplozivnu napravu, koju bi postavili tako što bi motociklom prišli njegovom vozilu i magnetom je prikačili.

 

,,Pao” Cetinjanin

Crnogorski državljanin Ivan Armuš uhapšen je u nedelju u velikoj akciji kolumbijske policije, koja ga je označila kao jednog od vođa balkanskog kartela!

Kako je navela policija te države, Armuš je uhapšen u sklopu zapljene 494 kilograma kokaina na luksuznoj jedrilici koja je iz luke Kartahena trebalo da isplovi za Lisabon. Otkriveno je da je, osim za slanje velikih pošiljki kokaina u Evropu, ovaj Cetinjanin bio zadužen i za snabdijevanje američkog tržišta.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo