Povežite se sa nama

Uncategorized

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE CG: Najslabije plaćeni ljekari u Evropi

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kako ocjenjujete položaj ljekara u Crnoj Gori?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Položaj ljekara u prethodne dvije godine dodatno je pogoršan. Sve veći broj ljekara napušta javni zdravstveni sistem. Problemi su brojni, gomilani godinama unazad.

Krenimo od prekovremenih sati. Članom 63 zakona o radu ljekari su osuđeni na beskrajno veliki broj prekovremenih sati koji se plaćaju bescijenjem. Sindikat je tražio ukidanje ovog člana. Pošto u Crnoj Gori ,,zdravi ne vjeruje bolesnom”, na javnoj raspravi u ime Sindikata doktora prisustvovao je i dječji hirurg dr Velibor Majić koji je u Institutu za bolesti djece bio prinuđen da protekla dva mjeseca dežura čak 20 puta radi obezbjeđivanja kontinuirane zdravstvene zaštite pacijenata. Dakle, svaki treći dan. Za sve ovo dr Majić nije dobio nikakvu nagradu.

Dalje, uslovi rada su katastrofalni i ne mogu se popraviti donacijama. Ljekari rade sa zastarelom opremom i zastarelim tehnologijama, u lošim sanitarnim uslovima, sa nekvelitetnim medicinskim sredstvima. Nedostatak strateškog i akcionog plana za nabavku medicinske opreme dovodi nas u situaciju da tenderi propadaju u većoj mjeri nego što se realizuju. Odgovornost za sve rizike koji proizilaze iz ovih problema snose na kraju ljekari.

Isto tako pogubne za crnogorsko zdravstvo su niske zarade ljekara. Svjedoci smo da je u protekla dva mjeseca Vlada odobrila povećanje plata zaposlenima u javnom sektoru na brojnim pozicijama i do 30%. Da li opet pomenuti da doktor medicine radi za platu od 550 eura, da doktor specijalista ima platu 650, a doktor subspecijalista oko 700 eura? Radnici zaposleni na rampi u tunelu Sozina i fizički radnici na aerodromu Podgorica rade za platu od 800 eura.

Smatramo da kao društvo sa najmanjim brojem ljekara po glavi stanovnika sebi ne možemo dozvoliti nezadovoljnog, nedovoljno plaćenog i obespravljenog ljekara.

MONITOR: Na medijske napise i tvrdnje Vašeg sindikata da sve veći broj ljekara napušta crnogorski zdravstveni sistem, nadležni su reagovali ustvrdivši čak i da se dio ljekara vraća.
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Da odmah pojasnimo građanima – ljekari se ne vraćaju. Ljekari koji su napustili javno zdravstvo i otišli u privatni sektor zasnivaju ugovore o honorarnom angažovanju sa ustanovama poput Kliničkog centra ili sa opštim bolnicama. Takav angažman je skuplji za menadžment nego da je sa ljekarom potpisan ugovor o radu. Radi se o manipulaciji informacijama i klasičnoj obmani u pokušaju da se problem zataška i sakrije od očiju javnosti.

Prema informacijama koje još uvijek pribavljamo, samo zdravstvene ustanove u Podgorici i Nikšiću napustio je 21 jedan ljekar posljednjih godinu dana. Crna Gora pokazuje neozbiljnost time što ne vodi preciznu evidenciju o ljekarima koji napuštaju državu.

Prema dokumentu dobijenom od stručne službe Ljekarske komore, Crnu Goru je od početka 2015. napustilo 67 ljekara. Kada tom broju dodamo i ukupan broj ljekara koji su iz javnog zdravstva prešli u privatno zdravstvo dolazimo do frapantnog podatka da je javno zdravstvo za dvije i po godine napustilo više od 10% ukupnog broja ljekara, ne računajući penzionisane ljekare! Školovanje jednog studenta medicine državu Crnu Goru košta 20.000 eura, a specijaliste i do 100.000 eura. Neshvatljivo je kako i u kojoj mjeri se u Crnoj Gori rasipaju i kadar i novac. Mladi ljekari najčešće odlaze za inostranstvo, Sloveniju, Hrvatsku, Njemačku, Austriju, Skandinavske zemlje, Veliku Britaniju, SAD itd.

MONITOR: Koje su glavne boljke zdravstvenog sistema? Da li vidite neke ozbiljnije pokušaje da se stvari mijenjaju na bolje?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ : Ovo su samo neke od njih:

• Crna Gora prema evropskom potrošačkom indeksu (EHCI) ima drugo najgore zdravstvo u Evropi.

• Crna Gora ima najmanje ljekara po glavi stanovnika (2.2 na 1000 stanovnika) u odnosu na sve države kandidate i članice EU (3.4 na 1000 stanovnika).

• Crna Gora izdvaja najmanji procenat BDP-a za zdravstvo od svih evropskih zemalja (5,0%). Preporuke WHO kreću se oko 6,8%, što bi značilo dodatnih 70 miliona eura.

• Šveđanin za zdravstvo ulaže 5.000 eura, dok od zemalja okruženja, Slovenac izdvaja oko 1.550 eura, Hrvat 750, Bugarin 504 eura, Crnogorac 320 eura.

• Crna Gora shodno ekonomskom potencijalu najslabije plaća svoje ljekare u odnosu na sve zemlje u Evropi (1.3 prosječne zarade u državi).

• Crna Gora je smanjila ulaganja u zdravstvo sa 6,0% BDP u 2009. na 5,1% u 2017.

• Broj bolničkih kreveta u Crnoj Gori iznosi 3.92 na 1000 stanovnika dok u EU iznosi 5.29 na 1000 stanovnika.

• Crna Gora je jedina država u Evropi koja u posljednjih osam godina nije imala kapitalna ulaganja u zdravstvo.

Veliki problem predstavlja partijsko zapošljavanje, partijsko postavljanje direktora, dodjela specijalizacija privilegovanim kroz zloupotrebe načina bodovanja intervjua u samom procesu konkursa itd. Ozbiljnije pokušaje da se stvari mijenju ne vidimo. Primjera radi, građani su bili u prilici da slušaju kako je Vlada kroz kapitalni budžet obezbijedila 11,8 miliona eura za nabavku najsavremenije medicinske opreme. Međutim, već nakon prvog tendera postalo je jasno da ovaj novac ne postoji! Naime, Vlada je za potrebe javnih zdravstvenih ustanova odobrila kreditno zaduženje u iznosu od 11.8 milona eura i to za jedan akcelerator i drugu medicinsku opremu. Da stvar bude gora, zdravstvene ustanove su dužne da kroz tender pronađu ponuđača koji će se sam kreditno zadužiti za kupovinu sopstvene opreme, a tako skup kreditni aranžman vraćaće poreski obveznici narednih pet godina! Koliko je to nepovoljan aranžman svjedoči i ponuda za angio-salu čija procijenjena vrijednost iznosi 595.000 eura, ali uz kreditno zaduženje njena vrijednost je porasla na nevjerovatnih 1.028.000 eura. Ostaje nejasno zašto su izostale državne garancije za ovakve kapitalne investicije koje su se u prošlosti olako davale privatnim firmama.

MONITOR: Godinu je dana od kada je ministar zdravlja Kenan Hrapović na čelu ovog resora. Kako ocjenjujete njegov rad?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Njegov rad je najbolje ocijenila Vlada Crne Gore koja je zacrtala ionako skromne ciljeve od kojih je ministar ostvario jedva 20%. Koliko smo zadovoljni njegovim radom dovoljno govori činjenica da smo u dva navrata tražili od premijera njegovu smjenu. Međutim, kada slušate ministra Hrapovića ne stiče se taj dojam. U posljednje vrijeme svoj nerad i nestručnost ministar kupuje aranžmanima sa reprezentativnim sindikatima zdravstva. Naime, Ministarstvo je ovim sindikatima poklonilo preko dva miliona eura za njihovu „privatnu” stambenu zadrugu Zdravstvo u kojoj se ljekari diskriminišu samo zato što su članovi Sindikata doktora medicine.

MONITOR: Prije mjesec dana tražili ste da se hitno pokrene postupak i utvrdi odgovornost ministra Hrapovića zbog zloupotrebe državnog novca i korišćenje službenih vozila u private svrhe. Je li bilo odgovora na ovu vašu javnu inicijativu?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Nije. Kao ni na prethodne u kojima smo pozvali premijera da ga smijeni jer svojim nestručnim radom ugrožava zdravlje i život ljudi. Kraj godine je blizu, a iza nas su dva propala tendera za nabavku medicinske opreme, ali i jedna uspješna realizacija tendera za kupovinu luksuznih automobila Ministarstvu zdravlja, što šalje jasnu poruku građanima koji su proriteti ovog resora.

Blokada ljekarske komore

MONITOR: Rad ljekarske komore je još uvijek blokiran. Koje sve problem to izazaziva ljekarima?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Nakon blokade Komore, Ministarstvo je preuzelo poslove izdavanja licenci i vođenja registra o njihovom izdavanju. Međutim, umjesto licenci Ministarstvo izdaje neupotrebljivi dokument – Rješenje, koji ne prepoznaje zakon i koji samim tim nema pravnu snagu licence. Izdavanjem izmišljenih rješenja ministar će do kraja godine sve crnogorske ljekare dovesti u zonu krivično-pravne odgovornosti. Naime, članom 408 Krivičnog zakonika prepoznato je krivično djelo – neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem. Ovo znači da bi nakon 1. januara 2018. godine svaki crnogorski ljekar, koji se zatekne na radnom mjestu, trebao biti krivično gonjen. To je prijetnja koja parališe zdravstveni sistem Crne Gore. Samo u Kliničkom centru angažovano je 197 ljekara iz inostranstva od kojih, prema registru Ljekarske komore, nijedan ne posjeduje licencu za rad.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

DNEVNI BORAVAK  ZA STARE U KOLAŠINU ZATVOREN:  Godine čekanja, mjesec i po radovanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama

 

Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku.  Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan  od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo,  koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.

Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze  u  funkcionisanju  tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese.  Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.

„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog  incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.

Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…

Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom  periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.

„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.

Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.

„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.

U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.

„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.

Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.

„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.

Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su  ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Objavljeno prije

na

Objavio:

 Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?

Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći  trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.

Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.

Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.

Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i  uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).

Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.

Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na   assistantcincg@gmail.com.

Komentari

nastavi čitati

Uncategorized

CONDITIONS FOR CONDUCTING PHYSICAL EDUCATION: Coronavirus Returned Youth to Sports

Objavljeno prije

na

Objavio:

Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates

 

The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.

The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.

As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.

– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.

And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.

– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.

We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.

– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.

Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.

– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.

Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.

– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.

Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.

– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.

It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.

 

Balloon sports halls as an alternative

School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.

Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.

School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.

 

Reconstruction and construction of halls

The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.

Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.

Irena CEJOVIC
Elena DABETIC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo