Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILOVAN SEKULIĆ, SEKRETAR ANTIFAŠISTIČKOG UDRUŽENJA UBNORA TIVAT: Građansko društvo i antifašizam nemaju alternativu

Objavljeno prije

9 mjeseci

na

„Malo je u cijeloj Crnoj Gori živih učesnika NOB-a i moguće je da ćemo vremenom promijeniti ime, pa umjesto Udruženje boraca…, zvaćemo se Udruženje antifašista… Mi znamo da je fašizam pobijeđen, ali i da nije uništen. On se i danas javlja u raznim oblicima i kod nas“, tvrdi Sekulić

 

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Opštine Tivat je dobrovoljna, patriotska, nestrananačka  organizacija, registrovano kao nevladina organizacija. Članstvo, odlučno u ubjeđenju  da neće zaboraviti, ali i  da zaboravljeni ne smiju biti: Onih, blizu milion i sedamsto hiljada jugoslovenskih žrtava palih od 1941. do 1945. godine. Ni slavne ofanzive, ali ni hrabre pojedince. Poput onih koji su 1943. godine Vrhovnom štabu i Titu javljali: ,,Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucnje naših pušaka, Njemci neće proći…“. Čojstvo i junaštvo Milana Spasića  i Sergeja Mašere, jedine kraljevske oficire koje je ordenom narodnih heroja SFRJ, posthumno odlikovao Josip Broz Tito. Poručnike bojnog broda, koji su, žrtvujući živote, minirali i potopili razarač Zagreb i spriječili da dospije neprijatelju u ruke. Da neće zaboraviti ni onih 97 poginulih tivatskih partizana i 32 civilne žrtve fašističkog terora. Među njima i dvanaestogodišnju Savetu Jokić i njenog sedamnaestogodišnjeg brata Uroša, djecu poginulu od nagazne mine.

Na sve one brojne junake o kojima u ovoj organizaciji razmišljaju: ,,Nema ništa uzvišenije nego umirati za druge, a ništa tužnije nego kad drugi zaborave na one koji su umirali za njih, pozdravom koji se polako zaboravlja, smrt fašizmu, sloboda narodu” (Dragiša Ćosović, bivši predsjednik UBNORA Tivat.). Ali, i da obilježe značajne istorijske događaje Crne Gore: Trinaestojulski ustanak, Dan državnosti, ali i dan kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla nezavisnost…

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Opštine Tivat broji preko 200 članova, ali i ogranke u gotovo svim gradovima Crne Gore saznajemo u razgovoru za Monitor od  Milovana  Sekulića, sekretara UBNORA Tivat. U Kotoru, Budvi, Cetinju, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Podgorici. Svi zajedno dio su SUBNORA Crne Gore. Danas, najmlađi član UBNORA ima samo petnaest, a najstariji 92 godine. Ali, sa ponosom podsjeća Sekulić da je, godinu unazad preminuli, admiral Branko Mamula, nekad načelnik Generalštaba JNA, savezni sekretar za Narodnu odbranu i admiral flote, takođe bio član tivatskog UBNORA. Sve do svoje 101. godine.

„Malo je, u cijeloj Crnoj Gori živih učesnika NOB-a i moguće je da ćemo vremenom promijeniti ime, pa umjesto Udruženje boraca…, zvaćemo se Udruženje antifašista, ali o tome će odluku donijeti Opštinski odbor udruženja. Naravno,  i dalje ćemo  baštiniti tekovine i vrijednosti NOB-a i socijalističke revolucije. Mi znamo da je fašizam pobijeđen, ali i da nije uništen. On se i danas javlja u raznim oblicima i kod nas“, tvrdi Sekulić.

Uslov za prijem u UBNORA isključivo je antifašističko opredjeljenje. ,,Lijepo je prepoznati da su naši članovi iz partizanskih familija, i jesu većinom, ali to nije preduslov za članstvo”, kaže sekretar ovog udruženja i dodaje da je i njega preporučila partizanska prošlost njegovih roditelja. Otac je iz sarajevske kasarne, kao ratni vojni zarobljenik odveden u Gernsheim, ,,njemački logor smrti” i tamo ostao zatočen četiri godine. Ujak poginuo u partizanima u sedamnaestoj godini. A, na posleratnoj radnoj akciji, na pruzi između Podgorice i Nikšića, počelo je i poznanstvo njegovih roditelja.

Milovan Sekulić je tokom radnog vijeka obavljao i funciju predsjednika i sekretara Kluba Jugoslovena u Njemačkoj, bio je i jedan od urednika biltena Bratstvo jedinstvo koji se štampao na srpsko-hrvatskom jeziku. U vrijeme raspada Jugoslavije izabran je za predsjednika Saveza komunista – pokret za Jugoslaviju za Opštinu Tivat.

Na čelu UBNORA, saznajemo od Sekulića, je  Darko Vuković, aktivni oficir Mornarice Vojske Crne Gore i kapetan bojnog broda. Vuković je  bivši komandant Mornarice Vojske Crne Gore, a  obavljao je i razne dužnosti u Generalštabu Vojske CG, Ministarstvu odbrane CG i vojno-diplomatskoj službi. Između ostalog, bio je oficir za vezu u NATO i vojni savjetnik pri misije CG u NATO štabu u Briselu, načelnik Direkcije za kontrolu naoružanja u Ministrastvu odbrane i izaslanik odbrane Crne Gore u Ujedinjenom kraljevstvu u Londonu. Trenutno je na dužnosti nerezidentnog izaslanika odbrane CG u Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji. Kapetan Darko Vuković završio je komandno štabno usavršavanje u Školi nacionalne odbrane u Beogradu i Pomorski ratni koledž Ratne mornarice SAD-a.

Riječi  Darka Vukovića, kojima je UBNORA opisao kao ,,…patriotsko udruženje članova koji vole i poštuju prije svega svoju porodicu, svoju kuću, svoju ulicu, svoj grad i svoju državu, kao i antifašističko udrženje koje razumije i shvata ovu istorijsku tekovinu širokih svjetskih razmjera i osnovnog temelja savremene Evrope”, najbolje opisuju smisao postojanja udruženja.

Novoizabrane opštinsko rukovodstvo Tivat  obustavilo je praksu obezbjeđivanja finansijske pomoći, utvrđenu zakonom iz 1992. godine ovom i sličnim udruženjima. Sredstva se daju samo ako projekat, sa kojim UBNOR aplicira, bude odobren. Dobijena sredstva i skromni iznos članarine, od jednog eura mjesečno, donekle pokriju potrebe, priča Sekulić. Iako, dešava se da ih upravo nedostatak novca spriječi da prisustvuju ili organizuju događaje.Tako da ove godine nisu prisustvovali obilježavanju Igmanskog marša, ali su organizovali i prisustvovali brojnim drugim manifestacijama.

Poput komemorativnih skupova na godišnjicu tragedije koja se desila u vodama tivatskog zaliva, decembra 1944. UBNORA Tivat, zajedno sa Mornaricom,  organizovali su polaganje vijenaca na zajedničkoj grobnici u Donjoj Lastvi, a potom i bacanje cvijeća u more. Na mjesto na kojem je brod Cetinje naišao na podvodnu minu koju su postavili njemački fašisti. Poginulo je tada  240 putnika, uglavnom  lokalnog stanovništa Boke, a među njima 15 partizana italijanske brigade Garibaldi. Prijedlog UBNORA, da se podigne novi spomenik žrtvama ali i da se o ovoj tragediji piše u udžbenicima istorije,  do danas nije realizovan.

Zajedno sa predstavnicima boračkih organizacija sa prostora bivše Jugoslavije, predstavnici UBNORA Tivat sastaju se i na kompleksu muzeja Bitka za ranjenike na Neretvi u Jablanici. Godinama, tu se obilježava, događaj poznat kao ,,najhumanija bitka Drugog svjetskog rata“. Zavijore zastave sa crvenom petokrakom, položi se  cvijeće na spomen-obilježje, a  karanfili se bace u Neretvu. Zajedno sa brojnim građanima Bosne i Hercegovine, okupi se narod cijele regije, da sa  titovkama na glavi i majicama sa maršalovim likom, glasno pošalje poruku da građansko društvo i antifašizam nemaju alternativu.

Neizostavno, sa brojnim delegacijama iz bivše SFRJ, tivatski antifašisti ne zaboravljaju ni da obilježe godišnjicu epopeje na Sutjesci i poklone se sjenima 7.500 palih boraca. Više od trećine partizana  koji su bili u borbi, poginulo je. Najviše dalmatinskih i crnogorskih  boraca ali, što je slučaj nezabilježen  u istoriji ratovanja, i 597 žena. Da odaju čast onima koji su vođeni slobodarskim idejom,  spremno dali svoje živote. Okupe se u Dolini heroja,  polože cvijeće na spomenik na Tjentištu i zapjevaju: ,,Dok Sutjeska voda teče, poginuti Sava neće”.

,,Boračke organizacije registrovane su u svim bivšim jugoslovenskim republikama, uključujući Sloveniju i Hrvatsku. I gotovo kod svih je ista želja, da se ponovo, možda na jedan novi način, konstituiše ona Titova Jugoslavija“, tvrdi naš sagovornik.

Sekulić ne krije nezadovoljstvo činjenicom da je školskim programima premalo obuhvaćen period NOB-a. Upravo to je i motivisalo članove  UBNORA u 16 crnogorskih  gradova koji su, uz pomoć SUBNOR- a i  Ministarstva prosvjete, za srednjoškolce organizovali kvizove na temu NOB-a. ,,Takmičenje je organizovano i sa tivatskim srednjim školama nekoliko puta. Interes ali i znanje omladine prijatno su iznenađenje”, zaključuje Milovan Sekulić.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

PREDIZBORNI SAMODOPRINOS HAOTIZACIJI TRIDESETO AVGUSTOVSKIH POBJEDNIKA: Do Kvon u našem sokaku

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Nezvanično Monitor saznaje da je Glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović odbio formirati predmet po prijemu Kvonovog pisma, u kojem pominje Milenka Spajića  što je izazvalo nezadovoljstvo čelnih ljudi Vlade

 

Hapšenje dva državljanina Južne Koreje 23. marta na podgoričkom aerodromu u pokušaju ukrcaja na privatni avion za Dubai je vratilo, poslije dužeg vremena, Crnu Goru na naslovne stupce svih globalnih medija. Privedeni su Kvon Do-Hjung (poznatiji kao Do Kvon) i Hon Čang Jon za kojima je Interpol raspisao crvenu potjernicu zbog masovnih manipulacija sa kriptovalutama zbog kojih su investitori i ulagači širom planete oštećeni za 42 milijarde dolara. Kvon je nekadašnji kralj kriptovaluta je suosnivač i izvršni direktor Terraform Labs-a sa sjedištem u Singapuru čiji su kriptovalutni sistemi terraUSD i Luna  doživjeli krah u maju prošle godine nakon što im je cijena pala sa rekordnih 116 dolara na pedeseti dio jednog centa. Vlasti u Seulu se nakon toga pokrenule nekoliko krivičnih istraga zbog varanja i kršenja zakona o tržištu kapitala, a u septembru prošle godine izdat je nalog za hapšenje Kvona i još pet njegovih saradnika. U tom trenutku za Kvona se vjerovalo da je u Singapuru sa kojim Seul nema ugovor o ekstradiciji. Kasnije su korejski mediji javili da je Kvon preko Dubaija odletio za Srbiju citirajući neimenovanog seulskog sigurnosnog zvaničnika a u februaru je javljeno su napravljeni kontakti sa srpskom vladom oko lociranja i ekstradicije Kvona.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je po hapšenju izjavio da je Do Kvon jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca čiji ulazak u zemlju nije evidentiran i da je sa svojim kolegom probao napustiti Crnu Goru sa krivotvorenim pasošem Kostarike, a pronađena su im i južnokorejska i lažna belgijska dokumenta. Ministar Adžić je saopštio da Kvona potražuju Južna Koreja, Singapur i Sjedinjene Američke Države. Pride toga, objavljeno je i da su policija i osnovni tužilac oduzeli tri laptopa i pet mobilnih telefona.

Dva i po mjeseca nakon hapšenja, u zadnjoj sedmici predizborne kampanje, Kvon i njegovi zaplijenjeni elektronski uređaji će opet postati fokus naših medija i borbe političkih partija u sve prljavijoj utakmici. Meta je opet lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić čija skoro osnovana partija je doživjela astronomski rast. Spajić je prvo u martu uspješno izbačen iz predsjedničke trke, nakon asistencije Vučićeve vlasti koja je prvi put o komunikaciji sa zvaničnom Podgoricom podijelila informacije da neko lice (u ovom slučaju Spajić) ima prebivalište i državljanstvo Srbije. Nevješto Spajićevo pravdanje i hvatanje samog sebe u neistinama mu izgleda nisu nanijeli dovoljnu političku štetu, kojoj su se nadali njegovi oponenti. Nakon izbora je išla i prijava Vlade i njenog ministra finansija Aleksandra Damjanovića Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog Spajićeve uloge u zaduživanju Crne Gore za 750 miliona eura kroz emisiju obveznica na berzi u Londonu. Optužbe o tom poslu su već neko vrijeme pripremane baražnom vatrom Nebojše Medojevića i Raška Konjevića (koji se kasnije ogradio od ranijih izjava) Prijava je bila zasnovana na manipulacijama i iskrivljivanju činjenica o čemu je Monitor već pisao i najavio da se priprema novi napad u susret glasanju 11. juna.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

11 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo