Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILOVAN SEKULIĆ, SEKRETAR ANTIFAŠISTIČKOG UDRUŽENJA UBNORA TIVAT: Građansko društvo i antifašizam nemaju alternativu

Objavljeno prije

na

„Malo je u cijeloj Crnoj Gori živih učesnika NOB-a i moguće je da ćemo vremenom promijeniti ime, pa umjesto Udruženje boraca…, zvaćemo se Udruženje antifašista… Mi znamo da je fašizam pobijeđen, ali i da nije uništen. On se i danas javlja u raznim oblicima i kod nas“, tvrdi Sekulić

 

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Opštine Tivat je dobrovoljna, patriotska, nestrananačka  organizacija, registrovano kao nevladina organizacija. Članstvo, odlučno u ubjeđenju  da neće zaboraviti, ali i  da zaboravljeni ne smiju biti: Onih, blizu milion i sedamsto hiljada jugoslovenskih žrtava palih od 1941. do 1945. godine. Ni slavne ofanzive, ali ni hrabre pojedince. Poput onih koji su 1943. godine Vrhovnom štabu i Titu javljali: ,,Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucnje naših pušaka, Njemci neće proći…“. Čojstvo i junaštvo Milana Spasića  i Sergeja Mašere, jedine kraljevske oficire koje je ordenom narodnih heroja SFRJ, posthumno odlikovao Josip Broz Tito. Poručnike bojnog broda, koji su, žrtvujući živote, minirali i potopili razarač Zagreb i spriječili da dospije neprijatelju u ruke. Da neće zaboraviti ni onih 97 poginulih tivatskih partizana i 32 civilne žrtve fašističkog terora. Među njima i dvanaestogodišnju Savetu Jokić i njenog sedamnaestogodišnjeg brata Uroša, djecu poginulu od nagazne mine.

Na sve one brojne junake o kojima u ovoj organizaciji razmišljaju: ,,Nema ništa uzvišenije nego umirati za druge, a ništa tužnije nego kad drugi zaborave na one koji su umirali za njih, pozdravom koji se polako zaboravlja, smrt fašizmu, sloboda narodu” (Dragiša Ćosović, bivši predsjednik UBNORA Tivat.). Ali, i da obilježe značajne istorijske događaje Crne Gore: Trinaestojulski ustanak, Dan državnosti, ali i dan kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu stekla nezavisnost…

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Opštine Tivat broji preko 200 članova, ali i ogranke u gotovo svim gradovima Crne Gore saznajemo u razgovoru za Monitor od  Milovana  Sekulića, sekretara UBNORA Tivat. U Kotoru, Budvi, Cetinju, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Podgorici. Svi zajedno dio su SUBNORA Crne Gore. Danas, najmlađi član UBNORA ima samo petnaest, a najstariji 92 godine. Ali, sa ponosom podsjeća Sekulić da je, godinu unazad preminuli, admiral Branko Mamula, nekad načelnik Generalštaba JNA, savezni sekretar za Narodnu odbranu i admiral flote, takođe bio član tivatskog UBNORA. Sve do svoje 101. godine.

„Malo je, u cijeloj Crnoj Gori živih učesnika NOB-a i moguće je da ćemo vremenom promijeniti ime, pa umjesto Udruženje boraca…, zvaćemo se Udruženje antifašista, ali o tome će odluku donijeti Opštinski odbor udruženja. Naravno,  i dalje ćemo  baštiniti tekovine i vrijednosti NOB-a i socijalističke revolucije. Mi znamo da je fašizam pobijeđen, ali i da nije uništen. On se i danas javlja u raznim oblicima i kod nas“, tvrdi Sekulić.

Uslov za prijem u UBNORA isključivo je antifašističko opredjeljenje. ,,Lijepo je prepoznati da su naši članovi iz partizanskih familija, i jesu većinom, ali to nije preduslov za članstvo”, kaže sekretar ovog udruženja i dodaje da je i njega preporučila partizanska prošlost njegovih roditelja. Otac je iz sarajevske kasarne, kao ratni vojni zarobljenik odveden u Gernsheim, ,,njemački logor smrti” i tamo ostao zatočen četiri godine. Ujak poginuo u partizanima u sedamnaestoj godini. A, na posleratnoj radnoj akciji, na pruzi između Podgorice i Nikšića, počelo je i poznanstvo njegovih roditelja.

Milovan Sekulić je tokom radnog vijeka obavljao i funciju predsjednika i sekretara Kluba Jugoslovena u Njemačkoj, bio je i jedan od urednika biltena Bratstvo jedinstvo koji se štampao na srpsko-hrvatskom jeziku. U vrijeme raspada Jugoslavije izabran je za predsjednika Saveza komunista – pokret za Jugoslaviju za Opštinu Tivat.

Na čelu UBNORA, saznajemo od Sekulića, je  Darko Vuković, aktivni oficir Mornarice Vojske Crne Gore i kapetan bojnog broda. Vuković je  bivši komandant Mornarice Vojske Crne Gore, a  obavljao je i razne dužnosti u Generalštabu Vojske CG, Ministarstvu odbrane CG i vojno-diplomatskoj službi. Između ostalog, bio je oficir za vezu u NATO i vojni savjetnik pri misije CG u NATO štabu u Briselu, načelnik Direkcije za kontrolu naoružanja u Ministrastvu odbrane i izaslanik odbrane Crne Gore u Ujedinjenom kraljevstvu u Londonu. Trenutno je na dužnosti nerezidentnog izaslanika odbrane CG u Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Italiji. Kapetan Darko Vuković završio je komandno štabno usavršavanje u Školi nacionalne odbrane u Beogradu i Pomorski ratni koledž Ratne mornarice SAD-a.

Riječi  Darka Vukovića, kojima je UBNORA opisao kao ,,…patriotsko udruženje članova koji vole i poštuju prije svega svoju porodicu, svoju kuću, svoju ulicu, svoj grad i svoju državu, kao i antifašističko udrženje koje razumije i shvata ovu istorijsku tekovinu širokih svjetskih razmjera i osnovnog temelja savremene Evrope”, najbolje opisuju smisao postojanja udruženja.

Novoizabrane opštinsko rukovodstvo Tivat  obustavilo je praksu obezbjeđivanja finansijske pomoći, utvrđenu zakonom iz 1992. godine ovom i sličnim udruženjima. Sredstva se daju samo ako projekat, sa kojim UBNOR aplicira, bude odobren. Dobijena sredstva i skromni iznos članarine, od jednog eura mjesečno, donekle pokriju potrebe, priča Sekulić. Iako, dešava se da ih upravo nedostatak novca spriječi da prisustvuju ili organizuju događaje.Tako da ove godine nisu prisustvovali obilježavanju Igmanskog marša, ali su organizovali i prisustvovali brojnim drugim manifestacijama.

Poput komemorativnih skupova na godišnjicu tragedije koja se desila u vodama tivatskog zaliva, decembra 1944. UBNORA Tivat, zajedno sa Mornaricom,  organizovali su polaganje vijenaca na zajedničkoj grobnici u Donjoj Lastvi, a potom i bacanje cvijeća u more. Na mjesto na kojem je brod Cetinje naišao na podvodnu minu koju su postavili njemački fašisti. Poginulo je tada  240 putnika, uglavnom  lokalnog stanovništa Boke, a među njima 15 partizana italijanske brigade Garibaldi. Prijedlog UBNORA, da se podigne novi spomenik žrtvama ali i da se o ovoj tragediji piše u udžbenicima istorije,  do danas nije realizovan.

Zajedno sa predstavnicima boračkih organizacija sa prostora bivše Jugoslavije, predstavnici UBNORA Tivat sastaju se i na kompleksu muzeja Bitka za ranjenike na Neretvi u Jablanici. Godinama, tu se obilježava, događaj poznat kao ,,najhumanija bitka Drugog svjetskog rata“. Zavijore zastave sa crvenom petokrakom, položi se  cvijeće na spomen-obilježje, a  karanfili se bace u Neretvu. Zajedno sa brojnim građanima Bosne i Hercegovine, okupi se narod cijele regije, da sa  titovkama na glavi i majicama sa maršalovim likom, glasno pošalje poruku da građansko društvo i antifašizam nemaju alternativu.

Neizostavno, sa brojnim delegacijama iz bivše SFRJ, tivatski antifašisti ne zaboravljaju ni da obilježe godišnjicu epopeje na Sutjesci i poklone se sjenima 7.500 palih boraca. Više od trećine partizana  koji su bili u borbi, poginulo je. Najviše dalmatinskih i crnogorskih  boraca ali, što je slučaj nezabilježen  u istoriji ratovanja, i 597 žena. Da odaju čast onima koji su vođeni slobodarskim idejom,  spremno dali svoje živote. Okupe se u Dolini heroja,  polože cvijeće na spomenik na Tjentištu i zapjevaju: ,,Dok Sutjeska voda teče, poginuti Sava neće”.

,,Boračke organizacije registrovane su u svim bivšim jugoslovenskim republikama, uključujući Sloveniju i Hrvatsku. I gotovo kod svih je ista želja, da se ponovo, možda na jedan novi način, konstituiše ona Titova Jugoslavija“, tvrdi naš sagovornik.

Sekulić ne krije nezadovoljstvo činjenicom da je školskim programima premalo obuhvaćen period NOB-a. Upravo to je i motivisalo članove  UBNORA u 16 crnogorskih  gradova koji su, uz pomoć SUBNOR- a i  Ministarstva prosvjete, za srednjoškolce organizovali kvizove na temu NOB-a. ,,Takmičenje je organizovano i sa tivatskim srednjim školama nekoliko puta. Interes ali i znanje omladine prijatno su iznenađenje”, zaključuje Milovan Sekulić.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo