Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE S UPRAVOM ZA NEKRETNINE: Država u državi

Objavljeno prije

na

Kolašinac Mladen Bulatović, Baranka Vera Kirović i Žabljačanin Željko Matijašević, uskoro bi mogli postati incijatori formiranja jednog neuobičajenog udruženja. Planiraju da okupe sve one koji imaju problema s Upravom za nekretnine iz bilo kojeg dijela Crne Gore da dolaze. Takvih je, tvrde, mnogo, ali su i sigurni da svojim dokazima o nezakonitom radu tog državnog organa mogu i te kako zaposliti specijalnog državnog tužioca. Njihova zajednička muka je, kako kažu, samovolja ,,katastarskog klana” u Crnoj Gori. Upravu za nekretnine nazivaju i ,,državom u državi za čiji je rad tužilaštvo do sada bilo nezainteresovano”.

Optužbe na račun bivšeg pomoćnika direktora, a zatim i bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i pojedinih službenika područnih jedinica tog organa, nedavno su zajednički iznijeli novinarima, a najavljuju da će se, ukoliko ne bude adekvatanog interesovanja nadležnih, uskoro ,,radikalnije, ali u skladu sa zakonom obratiti javnosti”. S nestrpljenjem očekuju i kako će tužilaštvo reagovati na već podnesene krivične prijave.

Bulatović, vlasnik već četiri godine završenog, ali neotvorenog hotela Jovana tvrdi da je Kovačević 2012. godine telefonom naredio službenici kolašinskog katastra da upiše, bez ikavog rješenja i akta, teret zabrana otuđenja i opterećenja na taj objekat. Bulatović je nedavno Specijalnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Kovačevića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju.

Kolašinac tvrdi da trpi veliku šetu, zbog toga što već petu godinu ne može da otvori objekat, iako je uredno izmirio sve zakonske obaveze i prema opštini i prema državi. Četiri puta je, kako tvrdi, kolašinska područna jedinica Uprave za neketnine negativno odgvorala na njegove zahtjeve za brisanje tereta, a isto toliko puta, kao drugostepeni organ, Ministarstvo finansija obaralo te akte.

,,Kovačević je telefonom naredio da se upiše tert na ovaj objekat. To su potvrdile dvije službenice kolašinskog katastra, kada su pred nadležnim državnim tužiocem davale izjave povodom moje krivične prijave protiv jedne od njih. Taj zapisnik smo dobili. Pored toga, samo nekoliko dana nakon što smo podnijeli krivičnu prijavu, poslao mi je poruku uvredljivog sadržaja kojom me obavještava da je saznao da sam protiv njega podnio krivičnu prijavu, ali i da zna da će ona biti odbačena”, kazao je vlasnik neotvorenog hotela Jovana.

On poručuje potencijalnim stranim investitorima da je Crna Gora nesigurno područje, jer ,,neko kao Kovačević može telefonskim pozivom da upiše teret na privatnu imovinu, bez ikakvog osnova”. Bulatović je naglasio da je u njegovom hotelu trebalo da bude zaposleno 20 Kolašinca, te da bi, da je u minulih pet godina objekat radio, od toga koristi imale i država i lokalna uprava.

,,Ono u svemu tome najgore svakako je to što je s Kovačevićevom usmenom naredbom prošle godine upoznato nadležno državno tužilaštvo. Postupajući po jednoj od krivičnih prijava nadležni državni tužilac saslušao je službenice područne jedinice koje su eksplicitno izjavile da im je Kovačević telefonom naredio da upišu teret na imovini Bulatovića i kazao da to moraju da urade ‘jer je on izgubio opkladu od 1.000 eura’. Tužilac je to sve, vjerovatno, arhivirao i nije našao za shodno da Kovačevića bar pozove i pita je li tačno da je to uradio”, tvrdi Bulatovićev pravni zastupnik Veselin Radulović.

On kaže da se ,,stiče utisak da tužilaštvo ne zanima šta Kovačević i njemu slični rade, ali da Kovačević vrlo dobro zna šta se dešava u tužilaštvu, budući da je, prije novinara, saznao za krivičnu prijavu Bulatovića”.

Radulović poziva specijalno državno tužilaštvo da hitno postupi po krivičnoj prijavi i nada se ,,da bivši direktor Uprave za nekretnine neće moći i tužilaštvo, kao kolašinski katastar da pozove telefonom”.

Baranka Vera Kirović je, kako kaže, pored ogromnih problema s Kovačevićem isto doživjela i s njegovim prethodnikom Mićom Orlandićem, kao i sa službenicima tamošnje područne jedinice, o čemu je već nekoliko puta upoznavala javnost. Zbog iznošenja dokaza, tvrdi, trpjela je ,,neviđenu torturu i optužbe u medijima”. I ona je protiv odgovornih u Upravi za nekretnine, kao i protiv svojih bivših partnera u poslu, podnijela dvije krivične prijave u julu 2014. i u maju prošle godine.

Ona objašnjava da su njene muke s tim državnim organom počele u martu 2006. godine, kada je pokrenut ,,protivzakoniti upravni postupak”, u vezi imovine preduzeća čiji je bila jedan od osnivača.

,,U martu te godine protivzakonito imenovani punomoćnik preduzeća u kojem sam jedan od osnivača, obraća se dopisom tadašnjem načelniku Uprave za nekretnine i traži brisanje i zamjenu podataka u LN 3143 ko Novi Bar. Tada počinje ‘vrzino kolo’, tog protivzakonito vođenog upravnog postupka. Da su moje riječi tačne ukazuje Ministrstvo finansija od momenta kada je predmet izuzet Ranku Raduloviću kroz više ukidnih rješenja, kao i kroz tri presude Upravnog suda, kojima su moji tužbeni zahtjevi usvajani”, objašnjava ona.

Kako kaže, zakon i obavezujući stavovi drugostepenog organa, Ministarsta finansija i Upravnog suda, ne obavezuju Upravu za nekretnine u Baru.

Kirović tvrdi da je Kovačević s još dvojicom službenika Ministarstva finansija Rankom Radulovićem i Budimirom Klikovcem pokušao da je peko njenog advokata Milića Mirovića ,,reketira”, tražeći 90.000 da bi obustavili upravni postupak.

,,Početkom 2009. godine advokat Milić Mirović me obavijestio da je bio na ručku s Kovačevićem, Radulovićem i Klikovcem iz Ministrstva finansija. Kovačević mi je, preko Mirovića, predloio da mu predam 90.000 eura (po 30. 000 za svu trojicu), kako bi obustavili postupak. Odbila sam i u avgustu Kovačević je donio rješenje, kojim poništava pravosnažni upis iz 2006. godine”, objašnjava Kirović.

Željko Matijašević iz Žabljaka nije bolje sreće. On kaže da ima pravosnažno ostavinsko rješenje, na osnovu kojeg je trebalo da bude uknjižen kao vlasnik jednog dijela imovine koju je naslijedio. To rješenje područna jedinica Uprave za nekretnine u Nikšiću ne sprovodi već osam godina.

,,Osam godina dokazujem da sam vlasnik svoje imovine, ali bez uspjeha. Moj upravni postupak toliko traje, žalim se Ministarstvu, Ministarstvo usvaja moju žalbu, a u katastru istrajavaju. Ne mogu da se uknjižim jer službenici ne postupaju po pravosnažnoj presudi. Riječ je o vrlo vrijednoj imovini. Imam kod kuće 100 kilograma dokumenata koji govore o mojoj borbi s bezakonjem u Upravi za nekretnine”, kaže on.

Matijašević čak tvrdi da mu je zbog uličnih performansa i javno izgovorenih optužbi na račun službenika Uprave za nekretnine nekoliko puta prijećeno likvidacijom.

Kovačević nije odgovarao na telefonske pozive i poruke Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo