Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE S UPRAVOM ZA NEKRETNINE: Država u državi

Objavljeno prije

na

Kolašinac Mladen Bulatović, Baranka Vera Kirović i Žabljačanin Željko Matijašević, uskoro bi mogli postati incijatori formiranja jednog neuobičajenog udruženja. Planiraju da okupe sve one koji imaju problema s Upravom za nekretnine iz bilo kojeg dijela Crne Gore da dolaze. Takvih je, tvrde, mnogo, ali su i sigurni da svojim dokazima o nezakonitom radu tog državnog organa mogu i te kako zaposliti specijalnog državnog tužioca. Njihova zajednička muka je, kako kažu, samovolja ,,katastarskog klana” u Crnoj Gori. Upravu za nekretnine nazivaju i ,,državom u državi za čiji je rad tužilaštvo do sada bilo nezainteresovano”.

Optužbe na račun bivšeg pomoćnika direktora, a zatim i bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i pojedinih službenika područnih jedinica tog organa, nedavno su zajednički iznijeli novinarima, a najavljuju da će se, ukoliko ne bude adekvatanog interesovanja nadležnih, uskoro ,,radikalnije, ali u skladu sa zakonom obratiti javnosti”. S nestrpljenjem očekuju i kako će tužilaštvo reagovati na već podnesene krivične prijave.

Bulatović, vlasnik već četiri godine završenog, ali neotvorenog hotela Jovana tvrdi da je Kovačević 2012. godine telefonom naredio službenici kolašinskog katastra da upiše, bez ikavog rješenja i akta, teret zabrana otuđenja i opterećenja na taj objekat. Bulatović je nedavno Specijalnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Kovačevića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju.

Kolašinac tvrdi da trpi veliku šetu, zbog toga što već petu godinu ne može da otvori objekat, iako je uredno izmirio sve zakonske obaveze i prema opštini i prema državi. Četiri puta je, kako tvrdi, kolašinska područna jedinica Uprave za neketnine negativno odgvorala na njegove zahtjeve za brisanje tereta, a isto toliko puta, kao drugostepeni organ, Ministarstvo finansija obaralo te akte.

,,Kovačević je telefonom naredio da se upiše tert na ovaj objekat. To su potvrdile dvije službenice kolašinskog katastra, kada su pred nadležnim državnim tužiocem davale izjave povodom moje krivične prijave protiv jedne od njih. Taj zapisnik smo dobili. Pored toga, samo nekoliko dana nakon što smo podnijeli krivičnu prijavu, poslao mi je poruku uvredljivog sadržaja kojom me obavještava da je saznao da sam protiv njega podnio krivičnu prijavu, ali i da zna da će ona biti odbačena”, kazao je vlasnik neotvorenog hotela Jovana.

On poručuje potencijalnim stranim investitorima da je Crna Gora nesigurno područje, jer ,,neko kao Kovačević može telefonskim pozivom da upiše teret na privatnu imovinu, bez ikakvog osnova”. Bulatović je naglasio da je u njegovom hotelu trebalo da bude zaposleno 20 Kolašinca, te da bi, da je u minulih pet godina objekat radio, od toga koristi imale i država i lokalna uprava.

,,Ono u svemu tome najgore svakako je to što je s Kovačevićevom usmenom naredbom prošle godine upoznato nadležno državno tužilaštvo. Postupajući po jednoj od krivičnih prijava nadležni državni tužilac saslušao je službenice područne jedinice koje su eksplicitno izjavile da im je Kovačević telefonom naredio da upišu teret na imovini Bulatovića i kazao da to moraju da urade ‘jer je on izgubio opkladu od 1.000 eura’. Tužilac je to sve, vjerovatno, arhivirao i nije našao za shodno da Kovačevića bar pozove i pita je li tačno da je to uradio”, tvrdi Bulatovićev pravni zastupnik Veselin Radulović.

On kaže da se ,,stiče utisak da tužilaštvo ne zanima šta Kovačević i njemu slični rade, ali da Kovačević vrlo dobro zna šta se dešava u tužilaštvu, budući da je, prije novinara, saznao za krivičnu prijavu Bulatovića”.

Radulović poziva specijalno državno tužilaštvo da hitno postupi po krivičnoj prijavi i nada se ,,da bivši direktor Uprave za nekretnine neće moći i tužilaštvo, kao kolašinski katastar da pozove telefonom”.

Baranka Vera Kirović je, kako kaže, pored ogromnih problema s Kovačevićem isto doživjela i s njegovim prethodnikom Mićom Orlandićem, kao i sa službenicima tamošnje područne jedinice, o čemu je već nekoliko puta upoznavala javnost. Zbog iznošenja dokaza, tvrdi, trpjela je ,,neviđenu torturu i optužbe u medijima”. I ona je protiv odgovornih u Upravi za nekretnine, kao i protiv svojih bivših partnera u poslu, podnijela dvije krivične prijave u julu 2014. i u maju prošle godine.

Ona objašnjava da su njene muke s tim državnim organom počele u martu 2006. godine, kada je pokrenut ,,protivzakoniti upravni postupak”, u vezi imovine preduzeća čiji je bila jedan od osnivača.

,,U martu te godine protivzakonito imenovani punomoćnik preduzeća u kojem sam jedan od osnivača, obraća se dopisom tadašnjem načelniku Uprave za nekretnine i traži brisanje i zamjenu podataka u LN 3143 ko Novi Bar. Tada počinje ‘vrzino kolo’, tog protivzakonito vođenog upravnog postupka. Da su moje riječi tačne ukazuje Ministrstvo finansija od momenta kada je predmet izuzet Ranku Raduloviću kroz više ukidnih rješenja, kao i kroz tri presude Upravnog suda, kojima su moji tužbeni zahtjevi usvajani”, objašnjava ona.

Kako kaže, zakon i obavezujući stavovi drugostepenog organa, Ministarsta finansija i Upravnog suda, ne obavezuju Upravu za nekretnine u Baru.

Kirović tvrdi da je Kovačević s još dvojicom službenika Ministarstva finansija Rankom Radulovićem i Budimirom Klikovcem pokušao da je peko njenog advokata Milića Mirovića ,,reketira”, tražeći 90.000 da bi obustavili upravni postupak.

,,Početkom 2009. godine advokat Milić Mirović me obavijestio da je bio na ručku s Kovačevićem, Radulovićem i Klikovcem iz Ministrstva finansija. Kovačević mi je, preko Mirovića, predloio da mu predam 90.000 eura (po 30. 000 za svu trojicu), kako bi obustavili postupak. Odbila sam i u avgustu Kovačević je donio rješenje, kojim poništava pravosnažni upis iz 2006. godine”, objašnjava Kirović.

Željko Matijašević iz Žabljaka nije bolje sreće. On kaže da ima pravosnažno ostavinsko rješenje, na osnovu kojeg je trebalo da bude uknjižen kao vlasnik jednog dijela imovine koju je naslijedio. To rješenje područna jedinica Uprave za nekretnine u Nikšiću ne sprovodi već osam godina.

,,Osam godina dokazujem da sam vlasnik svoje imovine, ali bez uspjeha. Moj upravni postupak toliko traje, žalim se Ministarstvu, Ministarstvo usvaja moju žalbu, a u katastru istrajavaju. Ne mogu da se uknjižim jer službenici ne postupaju po pravosnažnoj presudi. Riječ je o vrlo vrijednoj imovini. Imam kod kuće 100 kilograma dokumenata koji govore o mojoj borbi s bezakonjem u Upravi za nekretnine”, kaže on.

Matijašević čak tvrdi da mu je zbog uličnih performansa i javno izgovorenih optužbi na račun službenika Uprave za nekretnine nekoliko puta prijećeno likvidacijom.

Kovačević nije odgovarao na telefonske pozive i poruke Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo