Ako je suditi po podacima Turističke organizacije, ovih dana na ulcinjskoj rivijeri boravi za oko pet odsto gostiju više nego prošle godine. Ali, ako bi se sumirali dosadašnji ukupni rezultati juna i jula, onda bi se moglo lako zaključiti da je, sudeći po broju gostiju, gotovo isto kao i lani.
Ono što je, međutim, važnije jeste da se na polovini glavne sezone može ocijeniti da se ove godine tu odmaraju turisti manje platežne moći. Ulcinjski ugostitelji slažu se u procjeni da je potrošnja za oko petinu manja.
Jedina nada da će zarada biti bar približno na nivou prošlogodišnje jeste da se sezona produži na prvu polovinu septembra. A to će najviše zavisiti od vremena.
Ono što je svakako važno jeste da je grad znatno čistiji nego prošle godine, ali da su svi drugi značajni problemi, od parkinga, buke, dilera soba, napuštenih životinja po ulicama, dakle gotovo stihijskom odvijanju sezone, i dalje veoma izraženi. Tako je to kada se turizam ovoj destinaciji još uvijek samo dešava i kada ne postoji destinacijski menadžment.
Sve je praktično prepušteno privatnoj inicijativi i snalaženju. I to Ulcinjanima, uz poslovičnu ljubaznost, predivne resurse i niske cijene, nekako uspijeva. Potvrđuje to i niz poznatih ličnosti koje su se ove sezone odmarale na ulcinjskoj rivijeri.
Od njih su svakako najpoznatiji čuvena svjetska muzička zvijezda kosovskog porijekla Rita Ora, koja je ovdje bila u društvu šampiona Formule 1 Luisa Hamiltona. Ora na Adi ima kućicu i kaže da joj izuzetno prija mir na tom rajskom prostoru.
Hamilton je bio oduševljen ljepotom Velike plaže. Na kupalištu D’Olcinium pokušao je da surfuje, ali tih dana nije bilo dovoljno vjetra. ,,Ovdje je čaroban zalazak sunca”, kazao je on.
I s Istoka su na ulcinjsku rivijeru stizale čuvene ličnosti, među kojima je najpoznatije ime glumac iz Turske Erkan Petekkaja, nazvan i turski Džordž Kluni. Naša publika ga zna iz serija Kako vrijeme prolazi i Dila, gdje je tumačio glavne likove.
Petekkaja je bio smješten u ekskluzivnim apartmanima Eneida, u naselju Liman, iza Starog grada. ,,Ovdje je perfektno. Odlično se osjećam. Trebao mi je odmor, a u Eneidi to zaista imate”, rekao je on.
,,Boravak ovih zvijezda velika je reklama za Ulcinj, koju mi još uvijek ne znamo dobro iskoristiti. Jedan grad se upravo u svijetu prepoznaje po tome koliko tu boravi poznatih ličnosti, koliko je knjiga o njemu napisano, filmova snimljeno”, kaže istaknuti turistički radnik Ismet Karamanaga.
On navodi i da je mnogo bolje trebalo iskoristiti činjenicu da je čuveni engleski istoričar Noel Malkolm nedavno napisao fascinantnu knjigu o dvije ulcinjske familije koje su obilježile istoriju velikih evropskih imperija u 16. stoljeću, a da je i španska novinarka Angela Rodicio objavila knjigu u kojoj tvrdi da je Ulcinj zapravo izgubljena ljubav jednog od najvećih svjetskih pisaca Miguela de Servantesa, odnosno da je ime njegove Dulčineje u romanu Don Kihot izvedenica od toponima Ulcinj, koji se, kako onda, tako i danas, u romanskim jezicima nazivao Dulcigno.
,,Uz podatak da je ovdje posljednje godine svog života proveo posljednji lažni mesija Šabataj Cvi, to je dovoljno da, uz pametnu promociju, naše ostalo kulturno blago i prirodne ljepote, Ulcinj postane poznata destinacija na mnogo širem prostoru od Balkana”, smatra Karamanaga.
Tome će, svakako, pogodovati i činjenica da uskoro u Ulcinju počinje snimanje filma Biser Bojane. Prema riječima reditelja, producenta i glumca Milutina-Mime Karadžića, ideja je da se oživi ljepota mentaliteta i prirode koja okružuje Adu s Bojanom i Solanom.
U ovom projektu braće Karadžić učestvovaće veći broj glumaca iz regije, među kojima su i Enver Petrovci, Milena Dravić, Bora Stjepanović…
,,U pitanju je romantična komedija za koju je brat Milan napisao fantastičan scenario. Za sada je u planu samo snimanje filma, ali nećemo isključiti ni mogućnost da od ovog projekta napravimo seriju”, kazao je popularni Mima.
Bosansko-hercegovački akademik Rusmir Mahmutćehajić kaže da je izuzetno važno da ljudi koji kreiraju kulturnu i turističku politiku shvate da Ulcinj predstavlja veliku riznicu za budućnost. „Otvaranjem takvih struktura kakav je Ulcinj, multireligijskih, multijezičkih, u dijalogu, znači svjedočiti da svijet kao takav ima budućnost. A svijet nikada nije imao veću potrebu za dijalogom nego što je ima danas”, tvrdi on.
Ono u čemu se svi slažu jeste da je pretpostavka za to da se napravi nekoliko velikih, kvalitetnih hotela, koji bi imali sve neophodne sadržaje za kongresni turizam.
A da su samo poštovani potpisani privatizacioni ugovori za bivše razrušene hotele, na ulcinjskoj rivijeri do sada bi bilo oko 3.500 hiljade ležaja u najvišim kategorijama smještaja. Tako je, na primjer, upravo ovih dana trebalo da bude otvoren hotel Galeb, nekadašnji simbol Ulcinja, koji je podgorička firma Rokšped kupila 2006. godine.
Iz kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore Milorada Vujovića podsjetili su da je taj nekadašnji elitni hotel trebalo da počne s radom najprije 2009. godine. „Naknadno je aneksom ugovora predviđeno da se otvori u avgustu 2016. godine. Nameće se pitanje zašto nijesu realizovane zaštitne klauzule, a hotel ponovo uknjižen na prodavca”, izjavio je javno savjetnik Vujovića Zarija Pejović i upitao Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte koji je trenutni status ugovora i da li su realizovane obaveze koje je postavila firma Rokšped.
Slična je sudbina zadesila hotele Jadran i Lido, Solanu, Građevinsko preduzeće Primorje, Fabriku ćilima Ultep i niz drugih nekadašnjih uspješnih kompanija.
Sve one, kako navode iz Opštinskog odbora URE, svjedoče o tzv. privatizaciji i promašenoj razvojnoj politici koju je Vlada Crne Gore vodila prema Ulcinju. I koja se uporno nastavlja. To potvrđuju mnogi pokazatelji, a dovoljno je pomenuti samo stopu nezaposlenosti, dodaju iz tog Građanskog pokreta.
Da je Ulcinj zaista rastrzan između sila razvoja i destrukcije pokazuje ovonedjeljno usvajanje Zakona o legalizaciji bespravno podignutih objekata u Skupštini Crne Gore, kojim će se, pored ostalog, legalizovati betonsko ruglo u jugozapadnom dijelu Starog grada. I to neposredno nakon što je ta ista Vlada otvorila proceduru za uvrštavanje ovog jedinstvenog urbanističkog kompleksa iz 5. stoljeća prije nove ere na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
U Ulcinju sniman i vestern ,,Old Shatterhand”
Prije više od 50 godina (1964) u Ulcinju je sniman jedan dio veoma popularnog filma Old Shatterhand, po romanu njemačkog pisca Karla Maja. U finalnoj verziji filma uvrštene su sekvence koje su snimane u kanjonu u Vladimirskim Krutama. Film je odlično prošao u evropskim bioskopima, a dobio je i nagradu Zlatni ekran.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice