Povežite se sa nama

OKO NAS

NAKNADE ZA NEISKORIŠĆENE GODIŠNJE ODMORE: PLJAČKA GRAĐANA: Neumorni funkcioneri

Objavljeno prije

na

Na desetine, a u slučaju nekih opština i na stotine  hiljada eura novca građana potrošeno je na naknade odlazećim lokalnim funkcionerima na ime neiskorišćenih godišnjih odmora. Ta dugogodišnja praksa izvlačenja novca iz budžeta posebno je karakteristična za opštine u kojima se događala smjena vlasti

 

Gotovo svi funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe birača (GB) u Kolašinu,  kada ih je 2014. godine  na vlasti zamijenila koalcija  Demokratskog fronta (DF), Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP), tražili su i dobili naknade za navodno neiskorištene godišnje odmore. Zajedno sa sličnim zahtjevima zaposlenih u Službi zaštite to je građane koštalo oko 200.000 eura. Radi poređenja. kapitalni budžet ove opštine manji je od tog iznosa, za  sve sportske kolašinske klubove izdvaja 15.000 a za projekte svih NVO svega 5.000 eura.

Nakon što je koalicija Zdravo Berane prije pet godina poslala u opoziciju DPS,  uslijedili su slični zahtjevi bivših funkcionera te partije.  Beranci su bili skromniji od kolašinskih partijskih  kolega, pa je nova vlast isplatila oko 20.000 eura po zahtjevima za naknade na ime neiskorištenih godišnjih odmora.

„Naknade su ispaćene po zahtjevima bivšeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića, jednog potpredsjednika i još nekoliko starješina organa. Nijesu postojala rješenja o njihovim godišnjim odmorima tokom predhodnog mandata, pa smo isplatili novac. Da smo odbili da udovoljimo njihovim zahtjevima, jer bi  iznos bio udvostručen troškovima sudskih postupaka“, – kaže glavni administrator beranske Opštine Miladin Tmušić za Monitor.

Predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević je 2016. godine na zahtjev nekolicine rukovodilaca tamošnje lokalne uprave, po istom osnovu, isplatio oko 10.000 eura. Oni su se neiskorištenih odmora sjetili nakon pet i više godina.  I Vukićević je tada kazao da je želio da izbjegne troškove sudskog postupa i kamate jer podnosioci zahtjeva nijesu imali rješenja o korištenju godišnjih odmora.

U Kolašinu,  od bivših funcionera DPS i GB novac po tom osnovu, prije četiri godine,  nijesu tražili samo bivši predsjednik Opštine Darko Brajušković i sekretar za urbanizam Vladan Bulatović.

Ostali funkcioneri te koalicije, nakon što nova izvršna vlast nije udovoljila njihovim zahtjevima, „pravdu“ su potražili pred sudom. Presudama Osnovnog suda bivši potpredsjednici kolašinske opštine Đorđije Živković i Momčilo Bulatović, na primejr, dobili su ukupno 11.000 eura jer, navodno, sve vrijema obavljanja funkcija nijesu dizali glavu s posla.

Tadašnja predsjednica Opštine Željka Vuksanović rekla je da su presude posljedica nepostojanja evidencije o prisutnosti na poslu. Evidenciju o dolasku na posao, zbog koje nije poznato jesu li bivši funkcioneri koristili godišnje odmore, trebalo je da vode upravo oni. Njihov posao bio je i pisanje  rješanja o godišnjim odmorima, podređnima i sebi.  Kako to nijesu radili, uspjeli su da svoje propuste dobro naplate.

Živković (DPS) je  pred sudom tvrdio da na odmor nije išao pet godina, a Bulatović (GB) skoro dva mandata-, od  2008. do 2014. Sud je  slično odlučio i o tužbi bivšeg predsjednika lokalnog parlamenta Mila Šukovića i ostalih funkcionera.

Prema odluci kolašinskog Osnovnog suda, nijesu samo funkcioneri bili godinama neumorni već i vatrogasci.  Zaposleni u toj službi za neiskorištene godišnje odmore iz opštinske kase naplatili  su oko 100. 000 eura.  Vatrogasci su  pred sudom tražili nadokandu, tvrdeći da sedam godina nijesu išli na odmor.

Bivši komandir te službe je, svjedočeći pred sudom, kazao da su svi  koristili odmore i to po nekoliko puta godišnje. On je rekao i da rješenja za odmore nijesu pisana, jer onda zaposlenima ne bi bile isplaćene beneficije po osnovu prekovremenog i noćnog rada, koje su uzimali iako nijesu bili na poslu. Objasnio je i da u internoj evidenciji nije bilježeno da su odsutni zbog odmora. Sve to nije omelo sud da odluči u korist pripadnika Službe zaštite, a na štetu građana.

Iako su, dok su bili na vlasti, oštro kritikovali svoje predhodnike, a  njihove  zahtjeve za naknade nazivali „krpeljskim ponašanjem“, dio fukcionera kolašinske  koalicije DF, SNP i SDP, nakon što su prošle godine prešli u opoziciju, postupili su identično.  I oni  tvrde da nijesu odmarali od 2014. do 2018. Do sada im je na ime neiskorištenih odmora isplaćeno 5.000 eura. Ta cifra, izvjesno je, biće veća,  jer zahtjevima nekih funkcionera još nije udovoljeno, a neki su odlučili da pokrenu i sudske postupke.

Naknade, kako su kazali u lokalnoj upravi,  onima koji su to tražili  isplaćene su na osnovu  rješenja predsjednika Opštine Milosava Bata Bulatovića. Prema podacima iz Seketerijatu za finansije, te naknade nijesu tražili bivša  predsjednica Opštine Željka Vuksanović, glavna aministratorka Perunika Popović i  sekretar za finansije  Goran Rakočević.

„Pojednini bivši fukcioneri tražili su isplate za sve četiri godine mandata, pa su im naknade uglavnom i isplaćivane,  jer nije bilo napisanih rješenja o korištenju odmora za taj period“, – kažu u lokalnoj upravi.

Time što o zahtjevima bivših funkcionera nije odlučivao  sud izbjegnuti  su dodatni troškovi.  Prije pet godina od tužbi funkcionera, najviše koristi imalo je par advokatskih kancelarija.

Prema riječima Tmušića, praksa da se po isteku mandata zahtijevaju naknade za godišnje odmore je sramna.

„Nemam drugu riječ. Sramno je za sve bivše funkcionere, bilo iz koje partije,  da se na takav način ponašaju prema novcu građana. Apsurd je da svoje propsute napalaćuju. U većini slučajeva nema riječi  da odmori nijesu mogli biti korišteni“, – ocjenjuje on.

Tmušić kaže da će pripadnici aktuelne beranske vlast  iskoristiti pravo na godišnje odmore, kako zakon propisuje.   Godišnji odmor državnih službenika i namještenika određuje se prema godinama radnog staža, pa može trajati od 20 do 28 radnih dana.

Ako zaposleni nije iskoristio godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora u kalendarskoj, iz razloga koji su precizirani u zakonu, ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

I u aktuelnoj kolašinskoj vlasti tvrde da se „loša praksa nepotrebnog trošenja novca građana neće ubuduće nastavljati“. Bulatović za Monitor kaže da će svi službenici, namještenici i ostali u lokalnoj upavi godišnje odmore ubuduće koristiti onako kako zakon propisuje.  “Nećemo dozvoliti da se budžetska sredstva rasipaju. Pred nama je toliko posla i obaveza, tako da će  računam  svako ko im  ozbiljno pistupi jedva čekati godišnji odmor”, – rekao  je on.

Funkcioneri čijim je zahtjevima za naknade udovoljeno, mahom, nijesu raspoloženi da odgvore na pitanje zašto godinama nisu koristili  odmor.

„Sud je tako odlučio i ne vidim prostor za novinarsku pažnju na tu temu. Nije ni prvi ni posljednji put da oni koji su na funkcijama, na kraju mandata naplate to što nijesu koristili godišnje odmore“,- kazao je je jedan od starješina organa u izvšnoj  kolašinskoj vlasti.

Navodnu neumornost naplaćaju i u opštinama gdje nije došlo do smjene vlasti, potvrdili su iz nekoliko lokalnih uprava na sjeveru. Nije moguće utvrditi koliko to košta građane. U većini opština ne mogu precizno saopštiti koliko su nakanda po tom osnovu isplatili.  Čelnici izvršnih vlasti kažu da zahtjevima, uglavnom udovoljavaju. Rrijetki su oni koji traže obrazloženje šta je to spriječilo korištenje godišnjih odmora onako kako zakon propisuje.

 

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SJEVER, GRADOVI BEZ BANAKA:  Tamno pa se ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od pet opština na sjeveroistoku Crne Gore, njih tri nema ni jednu bankarsku filijalu, a zaposleni, penzioneri i privatni preduzetnici iz tih opština prinuđeni su da skoro svakodnevno idu u susjedne gradove zbog bankarskih usluga. Banke nemaju  Andrijevica, Gusinje, i  Petnjica

 

Stomatolog dr Rusmin Laličić ima ordinaciju u Gusinju, ali zbog nepostojanja ni jedne bankarske filijale u tom mjestu, on je prinuđen da skoro svakodnevno ide u Berane da predaje pazare.

„Kreditno sam vezan za jednu banku koja nema svoju filijalu u Plavu. Zato moram ići u Berane i tamo predajem pazare. Morao bih to raditi svaki dan, ali eto, činim to svaki drugi, jer je i to vrlo naporno i finansijski neisplativo“ – kaže Laličić.

On objašnjava da se sa istim problemom suočavaju svi privatni preduzetnici u Gusinju, kojih, kako kaže, nije malo.

„Gusinje ima oko hiljadu penzionera i zaposlenih. Većina njih za lična primanja ide u Plav, pod uslovom da tamo postoji njihova bankarska filijala. Znam da ja nijesam jedini koji putuje u Berane“ – kaže Laličić.

Laličić je predsjendik Partije za Gusinje i odbornik u lokalnom parlamentu. On smatra da su lokalne vlasti morale nešto da učine i da se založe da se što hitnije u Gusinju otvori makar jedna banka.

„To je neophodno, posebno u toku ljeta, kada se u ovu varoš slije dijaspora iz čitavog svijeta. Pitajte bilo koga od njih i vidjećete šta će vam reći da je gradu najneohodnije nakon što je povraćen status opštine prije nekoliko godina. Grad bez banke, to je prosto nezamislivo“ – kaže Laličić.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIVLJE DEPONIJE: Ne zna im se broj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora ima zakone o upravljanju otpadom. Ima propisane kazne za nepoštovanje ovog zakona, ima reciklažna dvorišta, ima odlagališta. Ima ogroman broj divljih smetlišta

 

Stari namještaj, brdašca od šuta, betona, zemlje i šljunka, elektronski i plastični otpad, ostatke od hrane i iskorišćene gume, zatiču oni koji kroče na Stari aerodrom, Vrela Ribnička ili na djelove Ćemovskog polja. Nesavjesni građani ne koriste mjesta predviđena za skladištenje otpada, a akcije nadležnih službi tim povodom često su neefikasne.

Da je Ćemovsko polje jedinstven ekološki i ornitološki lokalitet, djeca uče još u osnovnim školama. Ovdje žive brojne biljne i životinjske vrste koje se ne mogu nigdje drugo vidjeti.  Istovremeno, ovdje je na sve strane razbacano sve što vam je potrebno za opremanje doma. Za onoga ko zna da popravlja stvari, Ćemovsko polje je raj. „Namještaj i kućni aparati nestaju prvi sa ovih ilegalnih deponija“, kaže za Monitor Podgoričanin koji tu često dolazi na trim stazu da trči.

Na Ćemovskom polju panjevi su vidljiviji od drveća. Ovdje ljudi besplatno nabavljaju i drva za ogrijev ili druge potrebe. Samo krajem juna 2019. godine aktivisti NVO Green Home otkrili su, na području između ograde Cijevna komerc i želježničke pruge, više od 30 posječenih i isčupanih stabala borova. Neki od ovih borova bili su stari i preko 50 godina. Ovakvi slučajevi nisu rijetki.

Tu se nalazi i aktivna divlja deponija sa koje se šire nesnosni mirisi. Osim komunalnog i plastičnog otpada i leševa uginulih životinja, tu se odlaže građevinski materijal – šljunak, šut, beton. Na ovom nelegalnom smetlištu završila su i stabla nekih od stradalih borova.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAROBLJENI POTENCIJALI: Voća na pretek, fale fabrike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bilo da je riječ o šumskom, ostalom voću ili pečurkama, osnovni problem sjevera je  nedostatak pogona za finalnu proizvodnju,  U tek nekoliko preduzeća obavlja se primarna proizvodnja, a zatim se “blago sjevera”  plasira na inostrana tržišta. U tom lancu najmanje  koristi imaju uzgajivači i berači

 

Uprkos  neospornom bogatstvu sjevera Crne Gore šumskim voćem i biljem, samo mali broj preduzeća se u našoj državi bavi njihovom preradom. Taj problem je prepoznat i u  Strategiji razvoja poljoprivrednih i rurarrnih područja   2015-2020 resornog ministarstva.

“Nekoliko kompanija bavi se preradom voća i povrća, ali su one relativno malog kapaciteta. Svega pet  prerađivačkih postrojenja imaju značajan udio i ulogu na tržištu, a ostali uglavnom manjeg kapaciteta i nijesu u značajnoj mjeri prisutni na tržištu.” piše u tom dokumentu.

Ti podaci se odnose i na pogone za preradu, pored šumskog, i  drugih vrsta voća, kao i na preradu povrća.

Zbog takve situacije na stotine tona šumskih plodova svake godine,  nakon primarne prerade završavaju na stranom tržištu.  Tek nekoliko firmi koje su registrovane za otkup, bavi se i nekom vrstom prerade.

Jedna od njih je i pljevaljska firma  Mivex, koja postoji 16 godina. U tom preduzeći tvrde da  prosječno godišnje prerade 120 tona pečurki i po 40 tona ljekovitog bilja i šumskog voća.

Firma  ima kapacitete za više koraka prerade, a svoje proizvode plasiraju kako na domaće, tako i na evropsko tržište. Pečurku, u savisnosti od vrste, kuvaju, suše ili zamrzavaju. Svi proizvodi bjelopoljskog preduzeća ForestFood-M , takođe završavaju na evropskom tržištu. Predstavnici te firma kažu da godišnje sa sjevera otkupe prosječno po 100 tona šumskog voća i pečurki. To je kapacitete i Ekoprometa, još jedne firma sa sjevera, koja je ima mogućnosti za djelimičnu preradu.

Cjelokupan otkup  pečurke i šumskog voća, uglavnom, borovnica, rožajska firme Sloga  već godinama plasira  na njemačko, italijansko i  francuskom tržištu.

“U tim preduzećima, kao i u našem, , uglavnom se radi primarna prerada pečurki, a šumsko voće zamrzava. Kad je riječ o vrgnju, jednoj od vrsti gljiva, pored zamrznutog i kuvanog, on se priprema i u salamuri. Prodaje se po 15 eura za kilogram na evropskom tržištu. Beračima ove godine za kilogram svježeg vrgnja prve klase plaćamo dva eura. Mada, zbog kišnog vremena, a za razliku od lani, ovog proljeća kvalitet pečurke je bio vrlo loš. “ – kaže Radosav Puletić vlasnik kolašinske firme ,,Otkup i prerada šumskih plodova”.

Lošeg kvaliteta bile su i šumske jagode, a koligram je dostižao cijenu od pet eura. To voće se plasira na inostrana tržišta, objašnjava  Puletić , uglavnom zamrznuto, kao i maline, borovnice i kupine, čija berba počinje kasnije.

Puletić  ističe kako je Crnoj Gori potrebno još prerađivačkih pogona, kako bi se, objašnjava, iskoritili ogromni potencijali sjevera kada je je riječ o proizovodima cijenjenim na evropskom tržištu.

“Osim za šumsko, potrebne su fabrike i za preradu ostalih vrta voća i povrća. Mislim, naravno, na finalne proizivode, za koje mi sada nemamo kapaciteta. Mnogo voća propadne, a voćari nemaju motova da ulažu u imanja i time se bave. Uz to, otvorila bi se mogućnost za veliki broj radnih mjesta. “- kaže on.

Ukoliko se ostavare obećanja, koje su tokom minule godine davali voćarima sjevera iz resornog ministasrtva, situacija bi značajno uskoro mogla da se promijeni. Na sjeveru mnogo očekuju od   buduće fabrike  Kuće voća.u Andrijevici.  To je “jedan od kapitalnih projekata Vlade,  čijom se realizacijom stvara ambijent za razvoj preduzetništva i lokalne ekonomije na području te opštine i  sjevera Crne Gore. “.

Radovi na tom pogonu u poodmakloj su vazi, a država je u tu fabriku uložila oko 1, 5 miona eura.  U Kući voća, kako je planirano, obavljaće se otkup, prerada i pakovanje voća i proizvoda od voća. Prije godinu ministar poljoprivrede I ruralnog razvoja Milutuin Simović je obećao da će  kad fabrika počene da radi biti stvoreni uslovi iza dodatni razvoj voćarstva u tom kraju, koji je poznat po užgoju  jagodastog voće (malina, aronija, borovnica), šljiva i jabuka.

“Voćari će dobiti mogućnost boljeg plasmana, ostvarivanja dodate vrijednosti kroz preradu, a time i mogućnosti za širenje proizvodnje i ostvarivanje većih prihoda. Ujedno, kroz poslovanje Kuće voća, biće dostignuti potrebni standardi kvaliteta i bezbjednosti hrane, potrebni za bolju poziciju naših voćara na tržištu.” – kazao je Simović tada.

Lijepe vijesti stigle su, početkom godine, i Bjelopljcima od kompanije “Franca” iz koje su  najavili izgradnju velike hladnjače koja će moći da prihvati sav višak voća koji se proizvede na teritoriji te opštine. Kako je saopšteno “formirana je kooperativa koju čine pet preduzeća sa kojom će se u narednom periodu povezati preko stotinu proizvođača voća.”

Iz bjelopoljeske kompanije su saopštili da će posebna pažnja biti posvećena  jagodičastom voću, prvenstveno malinama. Hladnjača bi trebalo da ima kapacitet da primi sav rod maline, ali i da duplira broj malinara.

Prema nekim procjenama bjelopljski voćari mogu godišnje da ponude oko 1.000 tona voća, a iz France tvrde da finalni proizvodi mogu da nađu mjesto na tržištu. Početkom ove godine bjelopoljski malinari osnovali su prvi takav klaster u Crnoj Gori. Okuplja uzgajivače malina, ali i vlasnike hladnjača.  Iako ne mogu da zaborave drugu polovinu juna lani, , kada su  u znak protesta zbog  niske cijene, kao i “selektivnog otkupa i bahatog odnosa hladnjačara” više stotina kilograma tog voća prosuli ispred Opštine, nadaju se kvalitetnijoj pomoći iz lokalne uprave.

Skoro dvije i po decenije Kolašincima je obaćavana fabrika za preradu voća. Još 2014. godine tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković, tvrdio je da će fabrika biti podignuta za, najduže, dvije godine. Nažalost, još nema nagovještaja da bi se takav pogon skoro mogao i otvoriti u tom kraju. Potrebe za takvim pogonom su, naročito, ako se uzmu u obzir količine voća uzgajanog  u Morači, više nego očigledne.

Da podizanje manjih pogona za preradu voća nije pretežak izazov  čak ni za pojedinca pokazao je početkom prošlog mjeseca Rožajac Mersad Šutković. On je prepozano potrebu tržišta da ponudi finalni proizvod, pa otvorio fabriku za proizvodnju sokova od bobičastog voća. Pored prihoda koje očekuje, cilj mu je bio  i da pokaže poljoprivrednicima da je sličan posao  moguć, isplativ i održiv.

                                                                                               Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo