Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVI CJENOVNIK MORSKOG DOBRA: RIBARI I RESTORATERI NA BOJANI OGORČENI

Objavljeno prije

na

Po novom cjenovniku,  , vlasnici kućica i restorana na obalama Bojane moraće od 1. januara ove godine da plaćaju Javnom preduzeću  za upravljanje morskim dobrom gotovo dva puta više za korišćenje državnog zemljišta

 

“U Morskom dobru  su samo gledali koliko im para treba, a nas doveli pred svršen čin. Niko nas ništa nije ni pitao, niti nas je ko obavijestio, kao da se radi o državnoj tajni”, kaže vlasnik najstarijeg restorana na Bojani Miško Leković.

Restorateri i ribari kažu da je to neizdržljiv namet. Oni su  revoltirani zato što nijesu  konsultovani. Posebno  su ozlojeđeni na postupanje predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra Džaudeta Cakulija, njihovog sugrađanina, koji se na toj poziciji nalazi od 2013. godine, a koji, kažu, ništa ne čini da zaštiti njihova prava i interese.

Cakuli je početkom prošlog mjeseca potpisao novi cjenovnik prema kojem će ubuduće vlasnici montažnih ribarskih kućica na Bojani morati plaćati godišnje od 228 do 3.500 eura kao naknadu za korišćenje državnog zemljišta, odnosno na izgrađene objekte površine do 35, odnosno 100 kvadrata.
“Zakup prostora za montažni objekat kiosk, ostava ili garaža za čamce do 35 kvadrata košta 350 eura godišnje, ili deset eura po kvadratu. Za te objekte površine od 35 do 60 kvadrata, naknada iznosi 15 eura po kvadratu. Ako su površine od 61 do 100 kvadrata cijena je 25, a za veće od 100 kvadrata 35 eura”, stoji u toj odluci. Navodi se i da se za platformu ili terasu naknada plaća četiri eura po kvadratu, dok vez sa nadstrešnicom staje 300 eura godišnje.

“Ne može se sve jednako tretirati, odnosno sanitarni čvor, kuhinja, sala ili terasa. Oni su to sve stavili u jedan koš“, kaže Leković.

Na obalama Bojane trenutno ima blizu 600 objekata. Prije 19 godina bilo ih je oko 230, odnosno 2,5 puta manje. Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Ulcinj za period 2019-2023, koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma usvojilo 25. decembra prošle godine, planirano je 520 objekata: 312 na desnoj, a 208 na lijevoj obali rijeke.

Restorateri su izračunali da će oni koji su do sada plaćali 10 hiljada eura ubuduće trebati da plate oko 18 hiljada, a neko kome su do sada obaveze bile 15 hiljada moraće da izdvoji dodatnih 12 hiljada za Morsko dobro.

Oni su sa situacijom upoznali predstavnike lokalne vlasti i Ministarstva za održivi razvoj i turizam očekujući da će se postići  kompromis i cijene umanjiti bar za trećinu.

Čini se da, za sada, na to nijesu spremni u Morskom dobru gdje nezvanično ističu da se za sličan objekat kao na Bojani u Budvi za naknadu plaća sedam do osam puta više.

Novi cjenovnik se ne odnosi na restorane i ugostiteljske objekte koji se nalaze na plažama. U tom segmentu cijene nijesu mijenjane u odnosu na prošlu godinu.

U Građanskom pokretu URA u Ulcinju tvrde da je ova odluka Morskog dobra  organizovana pljačka građana i privrednika. Skandaloznim se ocjenjuje činjenica da se uvid u novi cjenovnik može osigurati jedino kroz institut o slobodnom pristupu informacijama!?

“A novi cjenovnik treba da se primjenjuje u narednih pet godina. Nema veće netransparentnosti nego kriti cjenovnik od građana i privrednih subjekata koji uredno pune budžet ovog preduzeća. To je   nepoštovanje i bahatost prema građanima i privrednicima koji finansiraju Morsko dobro i preko čijih leđa menadžment uzima plate veće od  2.000 eura mjesečno.  Pritom, pravih investicija u Ulcinju, nema, a i kad ih je bilo, rađene su pogrešno, što vidimo na primjeru lučice Kacema”, kaže predsjednik ulcinjskog odbora URE i odbornik  Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, ogromno povećanje osnovne cijene zakupa i povećanje po kvadratu  pokazuje da ljudi koji sjede u foteljama nemaju osjećaj za realnost.

„Nakon što je novim Zakonom o finansiranju lokalne samouprave oduzeta mogućnost vraćanja sredstava od Morskog dobra, to  znači da će Opština Ulcinj izgubiti oko 3,5 miliona eura u narednom petogodišnjem periodu. To je skandalozno i neka služi na čast partijama iz Ulcinja koje herojski podržavaju ovakvu destruktivnu politiku prema svom gradu“, poručuje  Bajraktari.

Do 31. decembra prošle godine na snazi je bila odredba zakona kojom je polovina sredstava prikupljenih na teritoriji jedne opštine od davanja u zakup lokacija u zoni morskog dobra bila vraćana toj lokalnoj samoupravi. U budžet Opštine Ulcinj se, po tom osnovu, godišnje slivalo oko 700.000 eura.

Lokalna samouprava i Morsko dobro su veoma malo ulagali u taj lijepi i najprofitabilniji prostor. Od 2008.  prihodovano je oko tri miliona eura od naplate zakupa zemljišta vlasnicima objekata na obalama Bojane. Ali , kako se navodi u izvještaju Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL), “dinamiku ubiranja prihoda sa Bojane nije pratila ista ili bar približno slična dinamika ulaganja u zaštitu i revitalizaciju tog lokaliteta”.

Tek nakon što je desni rukavac u ljeto 2017. godine prvi put u istoriji zatvoren uloženo je 320.000 eura za finansiranje radova na osiguravanju bolje protočnosti rijeke. Ti su radovi izvođeni na mjestu gdje se Bojana račva, a u januaru ove godine su nastavljeni na ušću.

Desnim rukavcem sada protiče oko 10 odsto vode, ili dva puta manje nego što je to dogovoreno sa Albanijom.

Pozitivno je  što se konačno razumjelo da pijesak izvađen iz korita Bojane treba da bude upotrijebljen za tzv. prihranjivanje plaže na Adi, koja se dramatičnom brzinom smanjuje. I monitoring rijeke je bolje regulisan, pa se vodostaj redovno mjeri. Taj posao povjeren je Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore.

“Projekat bagerisanja daje rezultate.  Dobro je što smo preko evropskih fondova dobili novac za postavljanje nove stanice i opreme, pa ćemo svakodnevno imati precizna mjerenja o protoku rijeke“, kazao je direktor te institucije Luka Mitrović.

Evropljani su, platili te račune, dok će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom sredstva izdvojena za bagerisanje Bojane, novim cjenovnikom, pokušati da naplati od restoratera i ribara.

 

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo