Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVI CJENOVNIK MORSKOG DOBRA: RIBARI I RESTORATERI NA BOJANI OGORČENI

Objavljeno prije

na

Po novom cjenovniku,  , vlasnici kućica i restorana na obalama Bojane moraće od 1. januara ove godine da plaćaju Javnom preduzeću  za upravljanje morskim dobrom gotovo dva puta više za korišćenje državnog zemljišta

 

“U Morskom dobru  su samo gledali koliko im para treba, a nas doveli pred svršen čin. Niko nas ništa nije ni pitao, niti nas je ko obavijestio, kao da se radi o državnoj tajni”, kaže vlasnik najstarijeg restorana na Bojani Miško Leković.

Restorateri i ribari kažu da je to neizdržljiv namet. Oni su  revoltirani zato što nijesu  konsultovani. Posebno  su ozlojeđeni na postupanje predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra Džaudeta Cakulija, njihovog sugrađanina, koji se na toj poziciji nalazi od 2013. godine, a koji, kažu, ništa ne čini da zaštiti njihova prava i interese.

Cakuli je početkom prošlog mjeseca potpisao novi cjenovnik prema kojem će ubuduće vlasnici montažnih ribarskih kućica na Bojani morati plaćati godišnje od 228 do 3.500 eura kao naknadu za korišćenje državnog zemljišta, odnosno na izgrađene objekte površine do 35, odnosno 100 kvadrata.
“Zakup prostora za montažni objekat kiosk, ostava ili garaža za čamce do 35 kvadrata košta 350 eura godišnje, ili deset eura po kvadratu. Za te objekte površine od 35 do 60 kvadrata, naknada iznosi 15 eura po kvadratu. Ako su površine od 61 do 100 kvadrata cijena je 25, a za veće od 100 kvadrata 35 eura”, stoji u toj odluci. Navodi se i da se za platformu ili terasu naknada plaća četiri eura po kvadratu, dok vez sa nadstrešnicom staje 300 eura godišnje.

“Ne može se sve jednako tretirati, odnosno sanitarni čvor, kuhinja, sala ili terasa. Oni su to sve stavili u jedan koš“, kaže Leković.

Na obalama Bojane trenutno ima blizu 600 objekata. Prije 19 godina bilo ih je oko 230, odnosno 2,5 puta manje. Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Ulcinj za period 2019-2023, koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma usvojilo 25. decembra prošle godine, planirano je 520 objekata: 312 na desnoj, a 208 na lijevoj obali rijeke.

Restorateri su izračunali da će oni koji su do sada plaćali 10 hiljada eura ubuduće trebati da plate oko 18 hiljada, a neko kome su do sada obaveze bile 15 hiljada moraće da izdvoji dodatnih 12 hiljada za Morsko dobro.

Oni su sa situacijom upoznali predstavnike lokalne vlasti i Ministarstva za održivi razvoj i turizam očekujući da će se postići  kompromis i cijene umanjiti bar za trećinu.

Čini se da, za sada, na to nijesu spremni u Morskom dobru gdje nezvanično ističu da se za sličan objekat kao na Bojani u Budvi za naknadu plaća sedam do osam puta više.

Novi cjenovnik se ne odnosi na restorane i ugostiteljske objekte koji se nalaze na plažama. U tom segmentu cijene nijesu mijenjane u odnosu na prošlu godinu.

U Građanskom pokretu URA u Ulcinju tvrde da je ova odluka Morskog dobra  organizovana pljačka građana i privrednika. Skandaloznim se ocjenjuje činjenica da se uvid u novi cjenovnik može osigurati jedino kroz institut o slobodnom pristupu informacijama!?

“A novi cjenovnik treba da se primjenjuje u narednih pet godina. Nema veće netransparentnosti nego kriti cjenovnik od građana i privrednih subjekata koji uredno pune budžet ovog preduzeća. To je   nepoštovanje i bahatost prema građanima i privrednicima koji finansiraju Morsko dobro i preko čijih leđa menadžment uzima plate veće od  2.000 eura mjesečno.  Pritom, pravih investicija u Ulcinju, nema, a i kad ih je bilo, rađene su pogrešno, što vidimo na primjeru lučice Kacema”, kaže predsjednik ulcinjskog odbora URE i odbornik  Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, ogromno povećanje osnovne cijene zakupa i povećanje po kvadratu  pokazuje da ljudi koji sjede u foteljama nemaju osjećaj za realnost.

„Nakon što je novim Zakonom o finansiranju lokalne samouprave oduzeta mogućnost vraćanja sredstava od Morskog dobra, to  znači da će Opština Ulcinj izgubiti oko 3,5 miliona eura u narednom petogodišnjem periodu. To je skandalozno i neka služi na čast partijama iz Ulcinja koje herojski podržavaju ovakvu destruktivnu politiku prema svom gradu“, poručuje  Bajraktari.

Do 31. decembra prošle godine na snazi je bila odredba zakona kojom je polovina sredstava prikupljenih na teritoriji jedne opštine od davanja u zakup lokacija u zoni morskog dobra bila vraćana toj lokalnoj samoupravi. U budžet Opštine Ulcinj se, po tom osnovu, godišnje slivalo oko 700.000 eura.

Lokalna samouprava i Morsko dobro su veoma malo ulagali u taj lijepi i najprofitabilniji prostor. Od 2008.  prihodovano je oko tri miliona eura od naplate zakupa zemljišta vlasnicima objekata na obalama Bojane. Ali , kako se navodi u izvještaju Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL), “dinamiku ubiranja prihoda sa Bojane nije pratila ista ili bar približno slična dinamika ulaganja u zaštitu i revitalizaciju tog lokaliteta”.

Tek nakon što je desni rukavac u ljeto 2017. godine prvi put u istoriji zatvoren uloženo je 320.000 eura za finansiranje radova na osiguravanju bolje protočnosti rijeke. Ti su radovi izvođeni na mjestu gdje se Bojana račva, a u januaru ove godine su nastavljeni na ušću.

Desnim rukavcem sada protiče oko 10 odsto vode, ili dva puta manje nego što je to dogovoreno sa Albanijom.

Pozitivno je  što se konačno razumjelo da pijesak izvađen iz korita Bojane treba da bude upotrijebljen za tzv. prihranjivanje plaže na Adi, koja se dramatičnom brzinom smanjuje. I monitoring rijeke je bolje regulisan, pa se vodostaj redovno mjeri. Taj posao povjeren je Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore.

“Projekat bagerisanja daje rezultate.  Dobro je što smo preko evropskih fondova dobili novac za postavljanje nove stanice i opreme, pa ćemo svakodnevno imati precizna mjerenja o protoku rijeke“, kazao je direktor te institucije Luka Mitrović.

Evropljani su, platili te račune, dok će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom sredstva izdvojena za bagerisanje Bojane, novim cjenovnikom, pokušati da naplati od restoratera i ribara.

 

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo