Povežite se sa nama

OKO NAS

NAMETI: Ljekarska uvjerenja, udar po džepu

Objavljeno prije

na

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ljekarska uvjerenja nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ona koštaju, posebno roditelje čija se djeca bave sportom.  Za ljekarska uvjerenja izdvaja se od pet do preko 100 eura, u zavisnosti od svrhe

 

Za izdavanje ljekarskih uvjerenja u Crnoj Gori ne obezbjeđuju se sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ove potvrde se naplaćuju u domovima zdravlja ili privatnim klinikama. I odraslima, i djeci. Cijene određuju zdravstvene ustanove i one variraju od grada do grada.

U Zakonu o zdravstvenom osiguranju piše da obavezno zdravstveno osiguranje ne uključuje besplatne zdravstvene preglede radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, osim u slučaju izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti nezaposlenog lica u svrhu zapošljavanja.

To znači da iz džepa morate da izdvojite par desetina eura samo za uvjerenja, bilo da želite da polažete vozački, posjedujete vatreno oružje ili usvojite dijete. Na primjer, u Domu zdravlja Podgorica cijena uvjerenja o sposobnosti za upravljanje vozilom u drumskom saobraćaju A i B kategorije iznosi 20 eura, dok je za C i D kategoriju potrebno izdvojiti još 15 eura. Ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad prilikom zasnivanja radnog odnosa košta 20 eura, ako je u pitanju radno mjesto bez otežanih uslova rada. U suprotnom, plaća se 50 eura. Cijena ljekarskog uvjerenja za školovanje u inostranstvu iznosi 25 eura, a pomorci za uvjerenje o radu u vodenom saobraćaju moraju da plate 110 eura. Najmanje košta uvjerenje za kolektivni smještaj, 5 eura.

Udar po džepu najžešće osjete roditelji više djece koja se bave sportom. Oni po uvjerenju plaćaju 20 eura, ako žive u Podgorici. Ako žive u Kotoru, moraće da izdvoje po 50 eura jer tako propisuje Dom zdravlja Kotor.

Sagovornik Monitora, otac troje djece, kaže da mu ljekarska uvjerenja pričinjavaju još jedan u nizu troškova na početku školske godine: ,,Svo troje djece trenira. Ove godine, pored stvari za školu, morao sam da platim 60 eura samo za potvrde. Prošle godine sam u domu zdravlja izvadio dio analiza, tako da sam plaćao po 10 eura kod privatnika. Ove godine su mi to rekli da to ne može. Zbog čega, ne znam“.

Još prije dvije godine ovom temom pozabavilo se NVO Udruženje roditelji na prvom roditeljskom portalu u Crnoj Gori Roditelji.me. Tada je Ministarstvo sporta najavilo besplatne zdravstvene preglede za mlade sportiste, u dječjoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore. Pohvalili su se da će na taj način rasteretiti roditelje, i unaprijediti zdravstvenu zaštitu sportista. Plaćanje potvrda je međutim nastavljeno.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da se ljekarska uvjerenja za djecu koja se bave sportom plaćaju zbog toga što ovakvi zdravstveni pregledi ne spadaju u usluge primarne zdravstvene zaštite. ,,Radi se o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti koja spada u oblast medicine rada i sporta, pa se pregledi naplaćuju po odluci o cijenama zdravstvenih usluga, za koju je Ministarstvo dalo saglasnost”, kažu.

Zanimljivo je da na oficijalnom sajtu Doma zdravlja Podgorica piše da su cijene, formirane na osnovu jedinstvenog cjenovnika preventivnih pregleda i usluga iz oblasti medicine rada koji se primjenjuje na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore, izjednačene na nivou države. Sa tim se ne bi složili stanovnici Podgorice, Kotora ili Berana. Uvjerenje o sposobnosti upravljanja taksi vozilom Podgoričani plaćaju 30, Kotorani 35 a Beranci 50 eura.

Cijene uvjerenja u privatnim klinikama razlikuju se od onih u domovima zdravlja. Neke privatne klinike čak organizuju i popuste. Tako u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Moj doktor u Nikšiću uvjerenja za sportiste i dobijanje ili produženje vozačke dozvole u septembru koštaju 15 eura.

Sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna objašnjava kako je dobila uvjerenje za školovanje u inostranstvu: ,,I moja sestra i ja studiramo izvan Crne Gore. Svake godine, kada se iznova upisujemo na fakultet i apliciramo na konkurs za studentski dom, obnavljamo ljekarska uvjerenja. Srećom pa roditelji poznaju doktora koji nam ih izdaje besplatno, jer bi u suprotnom morale da plaćamo ista dokumenta, samo sa drugim datumima, što je najblaže rečeno besmisleno”.

Ne postoji način da se ljekarska uvjerenja dobiju besplatno, osim ako potražitelji ne poznaju nekog doktora dobre volje koji će im ih izdati na svoju ruku. Nisu svi te sreće.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo