Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEDOSTAJE LJEKOVA ZA HIV POZITIVNE OSOBE: Pacijenti uznemireni, nadlažni bez pravog odgovora

Objavljeno prije

na

Udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, obratilo se više pacijenata sa molbom da im se pomogne u nabavci ljekova koje moraju redovno da uzimaju

 

Prethodnih dana udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, za pomoć obratilo se više pacijenata. Razlog je – nedostatak ljekova koje uzimaju.

,,Nedostaje terapija za neke pacijente, ali i pravi odgovor nadležnih zbog čega je nema. Terapiju pozitivni na HIV moraju da uzimaju doživotno i redovno, svakog dana u određeno vrijeme. U slučaju da ostanu bez ljekova, vrlo lako se može dogoditi povećanje virusnih kopija u krvi pacijenta, čime se pogoršava zdravstveno stanje i nastaje mogućnost prenosa HIV infekcije”, navodi se u dopisu koji je ta fondacija prije desetak dana uputila Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Montefarmu, a u koji je Monitor imao uvid.

Inficirani HIV-om imaju problem sa dobijanjem dva lijeka, isentresa i prezista, koja su dio antiretrovirusne terapije, koju ne smiju da prekidaju. To znači da nikako ne smije da dođe do nestašice ljekova.

Iz Apoteka Crne Gore Montefarm, koje nabavljaju ljekove za pacijente sa HIV-om, za Monitor objašnjavaju da se stocrin, još jedan od ljekova u terapiji koju dobijaju HIV pozitivne osobe, više ne proizvodi. Prilikom pregovora u Ministarstvu zdravlja, u decembru prošle godine, Komisija za pregovore je predočila dobavljaču predlog ljekara Klinike za infektivne bolesti da se strocin skine sa Liste ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG). ,,Predstavnici proizvođača Merck Sharp & Dohme d.o.o (MSD), biofarmaceutske kompanije, na sastanku su se saglasili sa predlogom”, kazali su.

Sa time su upoznati i infektolozi koji prate liječenje HIV pozitivnih pacijenta. Oni su,  kako navode iz Montefarma, reagovali uključivanjem adekvatne terapijske zamjene, što je uobičajena praksa kada nedostaje određeni lijek.

Na posljednjem tenderu za prezist nije bilo ponuda od dobavljača od koga su do sada dobijali lijek.

Infektolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uložili su, prema riječima izvršnog direktora Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Borisa Vuksanovića, napor da pacijentima olakšaju uzimanje terapije. Početkom ove godine, uveden je novi lijek – isentres, od 600 miligrama. ,,Od početka distribucije tog lijeka imamo problem sa njegovom nabavkom i  rokom trajanja. Pacijenti uzimaju terapiju mjesečno, a rok lijeka je bio do kraja marta ove godine. Trenutno je nabavljen lijek koji težimo da zamijenimo, isentres od 400 miligrama, da bismo olakšali pacijentima uzimanje terapije. No, nikako da do toga dođe”, navodi se u pomenutom dopisu.

Vuksanović ističe da su pacijenti zbunjeni, jer se upotreba ta dva lijeka razlikuje. ,,Obraćaju nam se u strahu da ne pogriješe pri konzumiranju terapije. Sve informacije koje imamo od nadležnih institucija dobili smo putem medija. To je nedopustivo, jer smo jedino udruženje za HIV i virusne hepatitise koje okuplja ne samo inficirane, već i njihove porodice i prijatelje kako bismo pomogli u njihovoj reintegraciji u društvo, a pacijenti nam se stalno obraćaju”, kaže Vuksanović za Monitor.

Isentres je, kako navode iz Montefarma, dostupan pacijentima u obje jačine, a rokovi trajanja ističu u 2023. i 2024. ,,Proizvođač garantuje da je lijek bezbjedan za primjenu do datuma naznačenog na kutiji i to je jedini relevantni podatak kojim se vode naši farmaceuti prilikom izdavanja lijeka na recept. Nakon isteka roka, lijek se povlači iz prometa i nema bojazni od njegove dalje distribucije”, navode u odgovoru Monitoru.

O budućnosti terapije za dva pacijenta koji su se javili udruženju za HIV i virusne hepatitise i koji uzimaju prezist, ne zna se gotovo ništa. ,,Neprihvatljivo nam je da se sve završi na tome što tender nije prošao. Uporno nema nabavke tog lijeka a u pitanju je život pacijenata. Mi smo im  u saradnji sa Savjetovalištem za HIV pri Institutu za javno zdravlje (IZJZ) i Klinikom za infektivne bolesti obezbijedili ljekove za mjesec dana, ali šta dalje?”, pita se Vuksanović.

Na probleme u proizvodnji, odluke proizvođača da zaustave plasman određenog lijeka ili infektologa, koju terapiju će primijeniti, iz Montefarma, tvrde, ne mogu da utiču. ,,Važnost antiretroviralne terapije nam je poznata, kao i mnogih drugih koje se koriste u različitim protokolima liječenja. Međutim, nabavku ljekova za HIV pozitivne pacijente vršimo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i za sve ostale terapije za liječenje rijetkih oboljenja. Drugim riječima, ne uvozimo ljekove direktno od proizvođača”.

Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989, do kraja 2020. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 318 osoba inficiranih ovim virusom. Gotovo polovina ih je u momentu otkrivanja infekcije bilo u posljednjem, najtežem stadijumu te infekcije – AIDS-u. U istom periodu 61 osoba je umrla od AIDS-a. Podaci za 2021. godinu još nijesu dostupni. To je zvanična statistika. Pitanje je koliki je stvaran broj inficiranih HIV-om, jer Crna Gora ima nisku stopu testiranja na tu infekciju.

Terapija za HIV se u Crnoj Gori primjenjuje od 1998. Do sada su, prema riječima Vuksanovića, Ministarstvo zdravlja, kao i Nacionalni fond za zdrastveno osiguranje nalazili način da pacijentima obezbijede redovno snabdijevanje. ,,Neko se igra sa zdravljem građana. Ako država nije u stanju da brine o građanima i nabavlja ljekove kao što rade za sve druge bolesti, treba pacijentima omogućiti  nabavku terapije van Crne Gore i refundirati sredstva utrošena za to, kako ne bi prekidali liječenje”, predlaže izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise.

Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanje da li bi takav prijedlog bio prihvatljiv.

 

Povećan priliv upita osoba sa HIV-om iz Ukrajine da nastave liječenje u Crnoj Gori

,,Zbog rata u Ukrajini, imamo povećan priliv upita osoba koje žive sa HIV-om, a koje dolaze iz te zemlje, o tome kako da nastave liječenje u Crnoj Gori. Zbog trenutne situacije sa nedostatkom ljekova, važno je napomenuti da, ukoliko pacijent ne uzima terapiju, može doći do rasta ili povećanja kopija HIV virusa u organizmu, i lakšeg prenosa infekcije”, upozorava za Monitor izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Boris Vuksanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je do sada imala dobar odgovor na HIV infekciju, ali bez adekvatne procedure ili zbog loše komunikacije između državnih resora, može se povećati broj novoinficiranih osoba.

Na osnovu odluke Crne Gore, objavljene u Službenom listu, sve izbjeglice iz Ukrajine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od godinu dana.

Iz Ministarstva zdravlja nedavno je saopšteno da je prva državljanka Ukrajine koja se porodila u Kliničkom centru Crne Gore jedna od više desetina državljana/ki te zemlje koji su u našoj državi dobili punu zdravstvenu zaštitu. Među njima ima i onkoloških pacijenata. ,,Državljani Ukrajine koji imaju potrebu za bilo kojom zdravstvenom uslugom u Crnoj Gori to pravo ostvaruju pod istim uslovima i ravnopravno sa svim stanovnicima Crne Gore. Prethodno je samo neophodno da se prijave Direkciji za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom u okviru Ministarstva unutrašnjiih poslova Crne Gore”, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Vuksanović poziva nadležne da zajedničkim djelovanjem spriječe širenje HIV infekcije u Crnoj Gori.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo