Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEDOSTAJE LJEKOVA ZA HIV POZITIVNE OSOBE: Pacijenti uznemireni, nadlažni bez pravog odgovora

Objavljeno prije

na

Udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, obratilo se više pacijenata sa molbom da im se pomogne u nabavci ljekova koje moraju redovno da uzimaju

 

Prethodnih dana udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, za pomoć obratilo se više pacijenata. Razlog je – nedostatak ljekova koje uzimaju.

,,Nedostaje terapija za neke pacijente, ali i pravi odgovor nadležnih zbog čega je nema. Terapiju pozitivni na HIV moraju da uzimaju doživotno i redovno, svakog dana u određeno vrijeme. U slučaju da ostanu bez ljekova, vrlo lako se može dogoditi povećanje virusnih kopija u krvi pacijenta, čime se pogoršava zdravstveno stanje i nastaje mogućnost prenosa HIV infekcije”, navodi se u dopisu koji je ta fondacija prije desetak dana uputila Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Montefarmu, a u koji je Monitor imao uvid.

Inficirani HIV-om imaju problem sa dobijanjem dva lijeka, isentresa i prezista, koja su dio antiretrovirusne terapije, koju ne smiju da prekidaju. To znači da nikako ne smije da dođe do nestašice ljekova.

Iz Apoteka Crne Gore Montefarm, koje nabavljaju ljekove za pacijente sa HIV-om, za Monitor objašnjavaju da se stocrin, još jedan od ljekova u terapiji koju dobijaju HIV pozitivne osobe, više ne proizvodi. Prilikom pregovora u Ministarstvu zdravlja, u decembru prošle godine, Komisija za pregovore je predočila dobavljaču predlog ljekara Klinike za infektivne bolesti da se strocin skine sa Liste ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG). ,,Predstavnici proizvođača Merck Sharp & Dohme d.o.o (MSD), biofarmaceutske kompanije, na sastanku su se saglasili sa predlogom”, kazali su.

Sa time su upoznati i infektolozi koji prate liječenje HIV pozitivnih pacijenta. Oni su,  kako navode iz Montefarma, reagovali uključivanjem adekvatne terapijske zamjene, što je uobičajena praksa kada nedostaje određeni lijek.

Na posljednjem tenderu za prezist nije bilo ponuda od dobavljača od koga su do sada dobijali lijek.

Infektolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uložili su, prema riječima izvršnog direktora Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Borisa Vuksanovića, napor da pacijentima olakšaju uzimanje terapije. Početkom ove godine, uveden je novi lijek – isentres, od 600 miligrama. ,,Od početka distribucije tog lijeka imamo problem sa njegovom nabavkom i  rokom trajanja. Pacijenti uzimaju terapiju mjesečno, a rok lijeka je bio do kraja marta ove godine. Trenutno je nabavljen lijek koji težimo da zamijenimo, isentres od 400 miligrama, da bismo olakšali pacijentima uzimanje terapije. No, nikako da do toga dođe”, navodi se u pomenutom dopisu.

Vuksanović ističe da su pacijenti zbunjeni, jer se upotreba ta dva lijeka razlikuje. ,,Obraćaju nam se u strahu da ne pogriješe pri konzumiranju terapije. Sve informacije koje imamo od nadležnih institucija dobili smo putem medija. To je nedopustivo, jer smo jedino udruženje za HIV i virusne hepatitise koje okuplja ne samo inficirane, već i njihove porodice i prijatelje kako bismo pomogli u njihovoj reintegraciji u društvo, a pacijenti nam se stalno obraćaju”, kaže Vuksanović za Monitor.

Isentres je, kako navode iz Montefarma, dostupan pacijentima u obje jačine, a rokovi trajanja ističu u 2023. i 2024. ,,Proizvođač garantuje da je lijek bezbjedan za primjenu do datuma naznačenog na kutiji i to je jedini relevantni podatak kojim se vode naši farmaceuti prilikom izdavanja lijeka na recept. Nakon isteka roka, lijek se povlači iz prometa i nema bojazni od njegove dalje distribucije”, navode u odgovoru Monitoru.

O budućnosti terapije za dva pacijenta koji su se javili udruženju za HIV i virusne hepatitise i koji uzimaju prezist, ne zna se gotovo ništa. ,,Neprihvatljivo nam je da se sve završi na tome što tender nije prošao. Uporno nema nabavke tog lijeka a u pitanju je život pacijenata. Mi smo im  u saradnji sa Savjetovalištem za HIV pri Institutu za javno zdravlje (IZJZ) i Klinikom za infektivne bolesti obezbijedili ljekove za mjesec dana, ali šta dalje?”, pita se Vuksanović.

Na probleme u proizvodnji, odluke proizvođača da zaustave plasman određenog lijeka ili infektologa, koju terapiju će primijeniti, iz Montefarma, tvrde, ne mogu da utiču. ,,Važnost antiretroviralne terapije nam je poznata, kao i mnogih drugih koje se koriste u različitim protokolima liječenja. Međutim, nabavku ljekova za HIV pozitivne pacijente vršimo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i za sve ostale terapije za liječenje rijetkih oboljenja. Drugim riječima, ne uvozimo ljekove direktno od proizvođača”.

Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989, do kraja 2020. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 318 osoba inficiranih ovim virusom. Gotovo polovina ih je u momentu otkrivanja infekcije bilo u posljednjem, najtežem stadijumu te infekcije – AIDS-u. U istom periodu 61 osoba je umrla od AIDS-a. Podaci za 2021. godinu još nijesu dostupni. To je zvanična statistika. Pitanje je koliki je stvaran broj inficiranih HIV-om, jer Crna Gora ima nisku stopu testiranja na tu infekciju.

Terapija za HIV se u Crnoj Gori primjenjuje od 1998. Do sada su, prema riječima Vuksanovića, Ministarstvo zdravlja, kao i Nacionalni fond za zdrastveno osiguranje nalazili način da pacijentima obezbijede redovno snabdijevanje. ,,Neko se igra sa zdravljem građana. Ako država nije u stanju da brine o građanima i nabavlja ljekove kao što rade za sve druge bolesti, treba pacijentima omogućiti  nabavku terapije van Crne Gore i refundirati sredstva utrošena za to, kako ne bi prekidali liječenje”, predlaže izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise.

Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanje da li bi takav prijedlog bio prihvatljiv.

 

Povećan priliv upita osoba sa HIV-om iz Ukrajine da nastave liječenje u Crnoj Gori

,,Zbog rata u Ukrajini, imamo povećan priliv upita osoba koje žive sa HIV-om, a koje dolaze iz te zemlje, o tome kako da nastave liječenje u Crnoj Gori. Zbog trenutne situacije sa nedostatkom ljekova, važno je napomenuti da, ukoliko pacijent ne uzima terapiju, može doći do rasta ili povećanja kopija HIV virusa u organizmu, i lakšeg prenosa infekcije”, upozorava za Monitor izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Boris Vuksanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je do sada imala dobar odgovor na HIV infekciju, ali bez adekvatne procedure ili zbog loše komunikacije između državnih resora, može se povećati broj novoinficiranih osoba.

Na osnovu odluke Crne Gore, objavljene u Službenom listu, sve izbjeglice iz Ukrajine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od godinu dana.

Iz Ministarstva zdravlja nedavno je saopšteno da je prva državljanka Ukrajine koja se porodila u Kliničkom centru Crne Gore jedna od više desetina državljana/ki te zemlje koji su u našoj državi dobili punu zdravstvenu zaštitu. Među njima ima i onkoloških pacijenata. ,,Državljani Ukrajine koji imaju potrebu za bilo kojom zdravstvenom uslugom u Crnoj Gori to pravo ostvaruju pod istim uslovima i ravnopravno sa svim stanovnicima Crne Gore. Prethodno je samo neophodno da se prijave Direkciji za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom u okviru Ministarstva unutrašnjiih poslova Crne Gore”, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Vuksanović poziva nadležne da zajedničkim djelovanjem spriječe širenje HIV infekcije u Crnoj Gori.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo