Povežite se sa nama

Izdvojeno

NEDOSTAJE LJEKOVA ZA HIV POZITIVNE OSOBE: Pacijenti uznemireni, nadlažni bez pravog odgovora

Objavljeno prije

na

Udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, obratilo se više pacijenata sa molbom da im se pomogne u nabavci ljekova koje moraju redovno da uzimaju

 

Prethodnih dana udruženju pacijenata sa HIV-om i AIDS-om, Crnogorskoj fondaciji za HIV i virusne hepatitise, za pomoć obratilo se više pacijenata. Razlog je – nedostatak ljekova koje uzimaju.

,,Nedostaje terapija za neke pacijente, ali i pravi odgovor nadležnih zbog čega je nema. Terapiju pozitivni na HIV moraju da uzimaju doživotno i redovno, svakog dana u određeno vrijeme. U slučaju da ostanu bez ljekova, vrlo lako se može dogoditi povećanje virusnih kopija u krvi pacijenta, čime se pogoršava zdravstveno stanje i nastaje mogućnost prenosa HIV infekcije”, navodi se u dopisu koji je ta fondacija prije desetak dana uputila Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Montefarmu, a u koji je Monitor imao uvid.

Inficirani HIV-om imaju problem sa dobijanjem dva lijeka, isentresa i prezista, koja su dio antiretrovirusne terapije, koju ne smiju da prekidaju. To znači da nikako ne smije da dođe do nestašice ljekova.

Iz Apoteka Crne Gore Montefarm, koje nabavljaju ljekove za pacijente sa HIV-om, za Monitor objašnjavaju da se stocrin, još jedan od ljekova u terapiji koju dobijaju HIV pozitivne osobe, više ne proizvodi. Prilikom pregovora u Ministarstvu zdravlja, u decembru prošle godine, Komisija za pregovore je predočila dobavljaču predlog ljekara Klinike za infektivne bolesti da se strocin skine sa Liste ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG). ,,Predstavnici proizvođača Merck Sharp & Dohme d.o.o (MSD), biofarmaceutske kompanije, na sastanku su se saglasili sa predlogom”, kazali su.

Sa time su upoznati i infektolozi koji prate liječenje HIV pozitivnih pacijenta. Oni su,  kako navode iz Montefarma, reagovali uključivanjem adekvatne terapijske zamjene, što je uobičajena praksa kada nedostaje određeni lijek.

Na posljednjem tenderu za prezist nije bilo ponuda od dobavljača od koga su do sada dobijali lijek.

Infektolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uložili su, prema riječima izvršnog direktora Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Borisa Vuksanovića, napor da pacijentima olakšaju uzimanje terapije. Početkom ove godine, uveden je novi lijek – isentres, od 600 miligrama. ,,Od početka distribucije tog lijeka imamo problem sa njegovom nabavkom i  rokom trajanja. Pacijenti uzimaju terapiju mjesečno, a rok lijeka je bio do kraja marta ove godine. Trenutno je nabavljen lijek koji težimo da zamijenimo, isentres od 400 miligrama, da bismo olakšali pacijentima uzimanje terapije. No, nikako da do toga dođe”, navodi se u pomenutom dopisu.

Vuksanović ističe da su pacijenti zbunjeni, jer se upotreba ta dva lijeka razlikuje. ,,Obraćaju nam se u strahu da ne pogriješe pri konzumiranju terapije. Sve informacije koje imamo od nadležnih institucija dobili smo putem medija. To je nedopustivo, jer smo jedino udruženje za HIV i virusne hepatitise koje okuplja ne samo inficirane, već i njihove porodice i prijatelje kako bismo pomogli u njihovoj reintegraciji u društvo, a pacijenti nam se stalno obraćaju”, kaže Vuksanović za Monitor.

Isentres je, kako navode iz Montefarma, dostupan pacijentima u obje jačine, a rokovi trajanja ističu u 2023. i 2024. ,,Proizvođač garantuje da je lijek bezbjedan za primjenu do datuma naznačenog na kutiji i to je jedini relevantni podatak kojim se vode naši farmaceuti prilikom izdavanja lijeka na recept. Nakon isteka roka, lijek se povlači iz prometa i nema bojazni od njegove dalje distribucije”, navode u odgovoru Monitoru.

O budućnosti terapije za dva pacijenta koji su se javili udruženju za HIV i virusne hepatitise i koji uzimaju prezist, ne zna se gotovo ništa. ,,Neprihvatljivo nam je da se sve završi na tome što tender nije prošao. Uporno nema nabavke tog lijeka a u pitanju je život pacijenata. Mi smo im  u saradnji sa Savjetovalištem za HIV pri Institutu za javno zdravlje (IZJZ) i Klinikom za infektivne bolesti obezbijedili ljekove za mjesec dana, ali šta dalje?”, pita se Vuksanović.

Na probleme u proizvodnji, odluke proizvođača da zaustave plasman određenog lijeka ili infektologa, koju terapiju će primijeniti, iz Montefarma, tvrde, ne mogu da utiču. ,,Važnost antiretroviralne terapije nam je poznata, kao i mnogih drugih koje se koriste u različitim protokolima liječenja. Međutim, nabavku ljekova za HIV pozitivne pacijente vršimo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i za sve ostale terapije za liječenje rijetkih oboljenja. Drugim riječima, ne uvozimo ljekove direktno od proizvođača”.

Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989, do kraja 2020. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 318 osoba inficiranih ovim virusom. Gotovo polovina ih je u momentu otkrivanja infekcije bilo u posljednjem, najtežem stadijumu te infekcije – AIDS-u. U istom periodu 61 osoba je umrla od AIDS-a. Podaci za 2021. godinu još nijesu dostupni. To je zvanična statistika. Pitanje je koliki je stvaran broj inficiranih HIV-om, jer Crna Gora ima nisku stopu testiranja na tu infekciju.

Terapija za HIV se u Crnoj Gori primjenjuje od 1998. Do sada su, prema riječima Vuksanovića, Ministarstvo zdravlja, kao i Nacionalni fond za zdrastveno osiguranje nalazili način da pacijentima obezbijede redovno snabdijevanje. ,,Neko se igra sa zdravljem građana. Ako država nije u stanju da brine o građanima i nabavlja ljekove kao što rade za sve druge bolesti, treba pacijentima omogućiti  nabavku terapije van Crne Gore i refundirati sredstva utrošena za to, kako ne bi prekidali liječenje”, predlaže izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise.

Monitoru iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanje da li bi takav prijedlog bio prihvatljiv.

 

Povećan priliv upita osoba sa HIV-om iz Ukrajine da nastave liječenje u Crnoj Gori

,,Zbog rata u Ukrajini, imamo povećan priliv upita osoba koje žive sa HIV-om, a koje dolaze iz te zemlje, o tome kako da nastave liječenje u Crnoj Gori. Zbog trenutne situacije sa nedostatkom ljekova, važno je napomenuti da, ukoliko pacijent ne uzima terapiju, može doći do rasta ili povećanja kopija HIV virusa u organizmu, i lakšeg prenosa infekcije”, upozorava za Monitor izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise Boris Vuksanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je do sada imala dobar odgovor na HIV infekciju, ali bez adekvatne procedure ili zbog loše komunikacije između državnih resora, može se povećati broj novoinficiranih osoba.

Na osnovu odluke Crne Gore, objavljene u Službenom listu, sve izbjeglice iz Ukrajine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od godinu dana.

Iz Ministarstva zdravlja nedavno je saopšteno da je prva državljanka Ukrajine koja se porodila u Kliničkom centru Crne Gore jedna od više desetina državljana/ki te zemlje koji su u našoj državi dobili punu zdravstvenu zaštitu. Među njima ima i onkoloških pacijenata. ,,Državljani Ukrajine koji imaju potrebu za bilo kojom zdravstvenom uslugom u Crnoj Gori to pravo ostvaruju pod istim uslovima i ravnopravno sa svim stanovnicima Crne Gore. Prethodno je samo neophodno da se prijave Direkciji za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom u okviru Ministarstva unutrašnjiih poslova Crne Gore”, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

Vuksanović poziva nadležne da zajedničkim djelovanjem spriječe širenje HIV infekcije u Crnoj Gori.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo