Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEPONIJE OTPADA U KOLAŠINU I MOJKOVCU: Privremene, a zagađuju Taru decenijama

Objavljeno prije

na

Deponije otpada u Kolašinu i Mojkovcu na obalama su Tare. Njihova sanacija, pa čak i izmještanje kontinuirano su u lokalnim planskim dokumentima. Na terenu stanje je decenijama isto, a deponija u Kolašinu je „privremena” već 40 godina

 

Kolašinska gradska deponija u Bakovićima, zvanično, privremeni je prostor za odlaganje smeća, iako postoji već četiri decenije. Za sve to vrijeme, njeno izmještanje, uređenje, unapređenje – postoji  samo u lokalnim planovima. Lokacija je na obali Tare, na rubu industrijske zone, u blizini nekoliko naselja. Kad se zapali, mještanima zagorčava život, a ekolozi tvrde da Taru kontinuirano zagađuje. Posljednji put, sanacija deponije iz lokalne uprave obećana je lani.  Identična obećanja kolašinska vlast je dala i 2013. godine.

Održavanje kolašinske deponije godinama je izuzetno zahtjevno. Količina otpada na njoj povećava se zbog razvoja grada kao i brojnih investicija koje se realizuju. Mnogo novca je godinama trošeno  i za lokalizovanje požara. U izvještaju o radu Komunalnog preduzeća za prošlu godinu piše da su na privremenom skadištu komunalnog otpada na Bakovićima deponovali više od 3.630 tona otpada. To je, u odnosu na prethodnu godinu, više za 629 tona.

Darko Brajušković, tadašnji predsjednik Opštine, prije devet godina je najavio „da je u okviru DUP industriske zone, tretiran i prostor gdje se nalazi sadašnja deponija“. Obećao je da će lokacija na kojoj je odlagalište otpada „uskoro biti rekultivisan“.

„Dok se ne napravi rješenje deponija za nekoliko opština, naša deponija će biti na jednom drugom lokalitetu, siguran sam mnogo pogodnijem nego što je ovaj, koji će biti dalje od magistrale i od rijeke. Otpad će se odlagati na tom novom lokalitetu, već do kraja ove godine“, kazao je tada Brajušković.

Novi ambiciozi planovi i krupna obećanja, formalizovana u Lokalnom planu upravljanja komunalnim otpadom, stigla su prije četiri godine. Tim dokumentom je definisano „da će se privremena deponija u Bakovićima koristiti do 2020. godine, uz modernizaciju i adaptaciju prema međunarodnim standardima“. U Planu je i opisano stanje tog prostora. Izračunali su da će modernizacija i adaptacija „privremenog“ odlagališta otpada koštati 230.000 eura. Dokument je dobio saglasnost tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma i Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj i pozitivno mišljenje JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).

Planom se predviđa da se na istoj lokaciji izgradi centar za reciklažu i pretovarna stanica. Takođe, Opština je obećala da će kontinuirano raditi „na podizanju nivoa svijesti građana o odlaganju otpada i edukaciji zaposlenih u Komunalnom preduzeću“. Izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, deponije čvrstog otpada, kao i deponije za građevinski otpad u Kolašinu, u planu su Komunalnog preduzeća i lani. U prošlogodišnjem planu to preduzeće je naglasilo da im je prioritet da se unaprijedi sistem upravljanja otpadom. Objasnili su i da će im za to biti  potrebni ozbiljni investicioni projekti.

Direktor preduzeća Milivoje Bulatović kazao je Monitoru da od planova za reciklažno dvorište „sada ništa nema“. Objašnjava da je Uprava javnih radova je „svojevremeno izdvojila 200.000 eura za tu namjenu, ali je to stopirano“. Bulatović objašnjava kako čine sve da na nedjeljnom nivou saniraju koliko mogu depononiju“.

„Planovi koje smo pisali su vam poznati. Međutim, jasno je i da je malo urađeno. Ne znam zbog čega je stopiran projekta reciklažnog dvorišta, jer je Uprava javnih radova izdvojila bila novac za to. Sanacija deponije, u okviru naših mogućnosti, obavlja se svakodnevno. Na primjer, komunalni otpad zagrćemo zemljom, gume odvajamo… Prema posljednjim planovima, trebalo je da izgradimo reciklažno dvorište, da korisimo transfer stanicu u Mojkovcu, jer je to jeftinije. Naravno, sve to bi funkcionisalo da je izgrađena regionalna deponija u Bijelom Polju“, objašnjava Bulatović.

U kolašinskoj lokalnoj upravi i u Komunalnom preduzeću smatraju da se odlaganje otpada treba rješavati međuopštinskom saradnjom. Organizacija regionalnih i međugradskih deponija je, tvrde, neophodna.

Iz NVO Green Home lani su planove kolašinskog Komunalnog okarkaterisali kao neozbiljne i preambiciozne. U toj organizaciji su kazali kako je saniranje deponija dugotrajan proces. Ocijenili su da je nemoguće tako složen višedecenijski proces riješiti u kratkom roku, naročito „zbog ogromnih naslaga najrazličitijih materijala i otpada, koje su gomilane decenijama”.

Iz Mojkovca, na čijem ulazu, u mjestu Podbišće, prolaznike kraj puta dočekuju gomile otpada svih kategorija, godinama su, takođe, stizala slična obećanja kao i iz komšijske opštine.  Posljednje, prije par sedmica, stiglo je od nove vlasti, to jest, od predsjednika Opštine Veska Delića. Opština, kazao je on novinarima, trenutno traži investitora i nada se da će dobiti dva miliona iz EU fondova kako bi riješili problem divlje deponije koja je prijetnja i za rijeku Taru. Najavio je da bi narednih mjeseci trebalo da bude pušten u rad reciklažni centar.

U mojkovačkoj lokalnoj upravi Monitoru su kazali da su reciklažni centar i transfer stanica završeni. Navodno, problem je samo što još nemaju izvještaj nadzora nad izvođačima radova.  Objašnjavaju i da postoji problem sa bazenom za vodu. Kad on bude završen, tvrde, biće puštena u rad i stanica.

Delić je ranije optužio bivši menadžment Komunalnog preduzeća i za stanje na divljoj deponiji pored Tare.  Kaže da je praktikovano da se zemlja istovara na putu ka skijalištu i tako suzi prostor za odlaganje ostalog otpada. Prije nekoliko sedmica RTCG je objavila kako je velika divlja deponija, koja se nalazi na pola puta između Mojkovca i skretnice za Biogradsko jezero, prijetnja za rijeku Taru.

Navodno, bageri smeće valjaju u rijeku, kako bi oslobodili plato za novi otpad. Deponija je u oblasti Fly fishing zone sa upozorenjima na tablama da se ne odlaže otpad.

Predstavnici civilnog sektora više puta su ukazivali da Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede i Ministarstvo ekologije treba da sinhronizuju rad lokalnih samouprava u rješavanju kolašinske i mojkovačke deponije, te da sa državnog nivoa mora stići  stručna i finansijska pomoć opštinama koje nemaju kapaciteta za rješavanje problema odlaganja otpada. Za sada, očigledno je, to nije bilo među najvećim brigama nadležnih resora u Vladi.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo