Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nikad više

Objavljeno prije

na

Novoizgrađeni brod Kotor, a uskoro i Bar daju nadu da se naše pomorstvo pomalo kreće u pravom smjeru, smatraju u Udruženju pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore. Dugogodišnji direktor Prekookeanske plovidbe u Baru, kapetan duge plovidbe Luka-Batko Đakonović kaže da je ovo značajna stvar za Crnu Goru. „Čim imate dovoljno kadra, onda je to solidna osnova da se oforme dobre ekipe na brodovima. Ali, nužan je takođe kvalitetan menadžment na kopnu”, dodaje on. ZAKUP: Ali, tek što je Kotor sagrađen, izdat je – u jednogodišnji zakup južnokorejskoj kompaniji STX Pan Ocean! „Brod dnevno troši 25 tona nafte, a do Crne Gore bi mu trebalo 25 dana. Kad dođe u Mediteran i bude na dan-dva od Crne Gore, brod će biti dovezen u Boku na zvanično krštenje”, saopšteno je iz Crnogorske plovidbe. Nije zvanično objavljeno koliki je iznos zakupa broda, kao ni da li su da bi brod bio registrovan pod crnogorskom zastavom plaćeni porez na dodatu vrijednost i carina, što je na njegovu kupovnu cijenu znatna svota. Veliko je takođe pitanje da li je kupovina broda za rasute terete dobar potez za Crnu Goru. Inače, činjenica je da iako su kineski brodovi lošijeg kvaliteta nego oni koji se izrađuju u Evropi, njihova cijena i brzina gradnje privlače brodarske kompanije da ih kupuju. Kina je postala najveći graditelj brodova na svijetu. Niskim cijenama i podsticajima države naprosto je pregazila megadivove Japan i Južnu Koreju.

KRIZA: Svi naši sagovornici napominju da na svjetskom pomorskom tržištu već godinama vlada kriza. Čak i najveće kompanije teško se s njom nose. „Najlakše je sada uzeti kredit, zadužiti buduće generacije i kupiti brodove. Muka je kako brod uposliti, jer su troškovi njegovog tekućeg održavanja ogromni”, kaže stručnjak za transportnu politiku Emin Duraković. On tvrdi da je bilo bolje s tim novcem kupiti šest ili sedam polovnih kontejnerskih brodova, koji bi plovili po Mediteranu, a koji su profitabilniji od ovih koji su u Kini kupljeni za prijevoz rasutih tereta, a na kojima bi se zaposlio veliki broj naših pomoraca. Prema njegovim riječima, prije toga trebalo je obaviti dogovore s tzv. strateškim alijansama, odnosno velikim pomorskim kompanijama koje dominantno vrše transport. I član Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice kapetan Lado Vuković kaže da je nužan veliki oprez. „Vozarine su niske, a istovremeno su niske i cijene brodova, pa se neki manji brodovi mogu naći za relativno povoljne cijene”, ističe on. No, problem je što je za kupovinu polovnih brodova teško naći kredit od banaka.

SANKCIJE: Evidentno je, takođe, da bi već na samom početku brodovi te državne kompanije zaplovili pod teškim bremenom hipoteka prošlosti. Jer, crnogorska vlast uspjela je svojom politikom u vrijeme „nepravednih i ničim izazvanih sankcija” međunarodne zajednice prema nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji da potopi prekrasnu crnogorsku trgovačku flotu od 43 broda, ukupne nosivosti 1,4 miliona tona i prosječne starosti od 14 godina. Kotor je prema broju registarskih tona po glavi stanovnika bio najpomorskiji grad na planeti! Ta je flota 1989. ostvarila prihod od 131 milion dolara, koliko je zvanično iznosila i zarada od turizma. Nakon tog nezapamćenog brodoloma, tačnije zločina i kasnije tranzicione pljačke, trebaće decenije da se ta flota obnovi. Tužno iskustvo barske privatne kompanije Nimont u prvoj deceniji ovog milenijuma dovoljno je poučno za sve koji ozbiljno razmišljaju o grani privrede po kojoj je Crnogorsko primorje bilo poznato stoljećima. Stoga Duraković tvrdi da ne postoji vizija obnove pomorske flote, a da je ono što se radi u suprotnosti s usvojenom Strategijom razvoja saobraćaja.

FLOTA: Vjetrovi s kopna (razorena ekonomija i politička baruština) očito nijesu naklonjeni hiljadama crnogorskih pomoraca, koji su se pokazali kao žilavi, uporni i vješti i „hljeb sa sedam kora” morali u prethodne dvije decenije da zarađuju na tuđim brodovima. Na žalost, još dugo će tako ostati. Jer, kada krajem marta iz daleke Kine zaplovi i Bar, na ta dva broda pod crnogorskom zastavom posadu će činiti manje od 50 ljudi! Zvanično je saopšteno da će se flota, „pod povoljnim kreditnim aranžmanima”, obogatiti sa još dva broda. Nije rečeno kada će se to desiti i da li će i oni ići u najam. Ali, cilj će biti postignut: biće dovoljno materjala za političku propagandu i predizborne govore vladajuće koalicije. Istovremeno je Atlantska plovidba iz Dubrovnika najavila da će samo tokom ove godine iz brodogradilišta na Dalekom istoku preuzeti sedam novih brodova.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo