Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od Berana, pa do Budve

Objavljeno prije

na

Članovi Šarićevog narkoklana Goran Soković i Dejan Šekularac, za kojima je raspisana Interpolova međunarodna potjernica, nakon bjekstva iz Crne Gore dugo su nalazili utočište na sjeveru Kosova. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije tvrdi da su ta dva bjegunca bili pod direktnom zaštitom nedavno uhapšenog Zvonka Veselinovića, čovjeka koji je u zoni Kosovske Mitrovice i okolnih mjesta kontrolisao sav šverc i sve kriminalne djelatnosti i bio pri tome duboko involviran u politiku. Prema riječima tog izvora, Soković i Šekularac su mnogo prije nego je Veselinović uhapšen otputovali sa lažnim dokumentima daleko od Kosova.

„Na Kosovu su se jedno vrijeme slobodno kretali kao i svi drugi kriminalci. Odatle su otišli za Tunis, u jedno ljetovalište, gdje se i danas nalaze”, tvrdi Monitorov policijski izvor.

Ovaj izvor kaže da je na sjeveru Kosova utočište prije dva mjeseca pronašao i jedan Beranac, koji je pobjegao nakon svjedočenja Draška Vukovića, za koga se pretpostavlja da je mogao biti naručilac eksplozije u lokalu u višespratnici u centru Berana početkom novembra.

„Nema preciznih informacija da li je taj bjegunac još tamo, s obzirom na to da su braća Veselinovići, Zvonko i Žarko, uhapšeni prošlog mjeseca. Postoji vjerovatnoća da jeste, jer ta kriminalna grupacija još strogo kontroliše sva dešavanja na sjeveru Kosova, bez obzira na hapšenje njihovih vođa”, objašnjava ovaj izvor.

Braća Veselinović uhapšeni su prošlog mjeseca u blizini Kopaonika. Mediji u Srbiji su taj događaj pomno pratili i zbog činjenice da su Veselinovići pod plaštom borbe za srpske nacionalne interese počeli navodno da ugrožavaju državnu bezbjednost te zemlje. Međunarodne vlasti na Kosovu su Zvonka optužile da je bio direktni naručilac nemira i paljenja graničnih prelaza između Kosova i Srbije. Nedavno je i komandant Kfora Erhard Drevs zvanično izjavio da je Zvonko Veselinović glavni organizator septembarskih nereda na Jarinju, dok je nasilnu grupu u Jagnjenici, krajem novembra, navodno predvodio njegov brat Žarko. Nakon tih optužbi, Euleks je protiv Zvonka pokrenuo istragu zbog organizovanja nereda.

Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal u međuvremenu je podnijelo zahtjev za sprovođenje istrage protiv Zvonka i još dvojice osumnjičenih zbog sumnje da su protivpravno prisvojili 32 kamiona u vlasništvu lizing kompanije Hipo-Alpe Adrija lizing vrijednosti preko 300 miliona dinara. To je Tanjugu izjavio tužilac Miljko Radisavljević.

Vozila su između ostalog korišćena i za izgradnju auto puta Priština-Tirana. Sav prihod koji je ostvaren po osnovu korišćenja tih vozila zadržali su za sebe i prisvojili, pribavljajući time protivpravnu imovinsku korist. Istražni sudija saslušao je početkom ove sedmice svu trojicu osumnjičenih i donio rješenje o sprovođenju istrage i odredio im do mjesec dana pritvora.

Viši sud u Kraljevu je odmah nakon hapšenja na Kopaoniku pokrenuo istragu protiv Zvonka Veselinovića zbog krivičnog djela nedozvoljenog držanja pištolja. Protiv njegovog brata Žarka istragu vodi Specijalni sud u Beogradu zbog sumnje da je jednog sudiju osnovnog suda u Raškoj podstrekavao na zloupotrebu službenog položaja.

Hapšenje Zvonka Veselinovića, kako piše beogradski Novi magazin, uslijedilo je poslije šest mjeseci intenzivnog obavještajnog rada. Braća Veselinović intenzivno su praćena, kao i svi njihovi kontakti. Mada je postojala namjera da Veselinovića uhapse Kfor i Euleks, međunarodna uprava na Kosovu je od toga odustala, jer je procijenjeno da bi taj potez bio rizičan. Zamka za Veselinoviće pripremana je nekoliko mjeseci. Njima je sastanak na Kopaoniku zakazao jedan njihov poslovni partner, koji je time možda i nehotice „učinio uslugu” policiji.

Veselinovići su došli na Kopaonik džipom, naoružani ličnim naoružanjem i imali su dokumenta na tuđa imena. Nijesu se plašili kontrole srpske policije, jer im to nije bio prvi put da dolaze na Kopaonik koji je na 15 minuta od za njih „sigurne” teritorije. Korišćenjem starih veza s lokalnom policijom Veselinovići su do sada izbjegavali hapšenje, ali ovog puta čak ni lokalni policajci nisu bili upoznati s tim da se sprema njihovo hapšenje.

Hapšenjem Zvonka Veselinovića, najmoćnijeg čovjeka na sjeveru Kosova, uzdrman je kriminalni sistem u koji je uvezano stotinjak uticajnih ljudi sa tog područja. Novi magazin je pokušao da napravi šemu veza lokalnih biznismena, političara i kriminalaca sa Zvonkom Veselinovićem, kojeg su kao nosioca kriminalnih djelatnosti na sjeveru Kosova označile srpske obavještajne službe.

Veselinović je proteklih godina najviše novca zaradio na legalizovanom švercu naftnih derivata koji je prekinut uredbom Vlade Srbije iz jula 2010 godine, kada im je nametnuta naplata PDV-a. Do tada je Veselinović na sjeveru Kosova stvorio poslovno carstvo koje se temeljilo na trgovini naftnim derivatima, ali i švercu narkotika i ostalim kriminalnim djelatnostima.

Srpski mediji pišu ono što tvrdi i Monitorov izvor iz crnogorske policije. Pored šverca, Veselinović je od sjevera Kosova napravio „sigurnu” kuću za kriminalno bratstvo iz regiona, a sumnja se da su se tu skrivala i lica sa potjernica nekih evropskih država. Navodno je zarađivao i zelenašenjem, jer je keš uz visoke kamate pozajmljivao kriminalcima s kojima sarađuje i koje skriva i štiti na području Kosova kada imaju problema. Novi magazin piše da se više od stotinu kriminalaca iz Srbije i regiona krije na Kosovu.

U šemi Veselinovićevih veza mjesto su našli i neki političari, biznismeni i kriminalci iz Crne Gore. U toj mreži iz Crne Gore su navodno bili Rajko Kuljača, predsjednik opštine Budva, Darko Šarić, balkanski narko bos, N. Lekić, narko bos sa Crnogorskog primorja.

Monitorov izvor iz crnogorske policije potvrđuje da su skupocjeni automobili budvanskih registarskih oznaka često viđani na sjeveru Kosova.

,,Opštinski audi A8 budvanskih oznaka viđen je upravo ispred kuće Zvonka Veselinovića”, kaže naš izvor.

On objašnjava da se Veselinović pojavljivao kao investitor i ulagač u građevinskim poslovima u Budvi preko fiktivnih firmi i trećih lica.

,,Njegov prljavo zarađeni novac dijelom je opran i na sjeveru Crne Gore kroz neke investicije. Veselinović je u našoj državi imao partnere za prodaju kradenih vozila. To je jedna od njegovih kriminalnih aktivnosti koja mu je bila jako unosna. Sa braćom Osmani, koji čine dio klana Keljmendi, švercovao je naftu, ali je taj posao išao preko Srbije”, objašnjava Monitorov policijski izvor.

Upletenost kriminalnih grupa iz Crne Gore slikovito je opisana povezanošću Zvonka Veselinovića i sa kriminalnom grupom iz Berana, koja je, kako je Monitor to ranije pisao, oslonjena na kriminalne grupe u Jagodini. Jagodina je istovremeno Veselinovićima bila glavna stanica za šverc prema graničnom prelazu Jarinje.

Veselinovići prema Monitorovom izvoru vode porijeklo iz Crne Gore i njihove veze sa crnogorskim kriminalnim grupacijama uvijek su bile veoma jake.

„Da je to tako, govori i podatak da su u trenutku hapšenja kod sebe imali lične karte iz Crne Gore, odnosno iz Berana, naravno na lažna imena”, kaže naš izvor iz crnogorske policije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo