Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NORMALIZOVANA KULTURA PRISLUŠKIVANJA I PRAĆENJA: Objelodanjena javna tahna

Objavljeno prije

na

Nedavna izjava potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića  da je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić nalogodavac nezakonitog praćenja antirežimskih političara, aktivista nevladinog sektora i novinara je zapravo prvo javno priznanje nečega što svi ionako znaju

 

Kultura prisluškivanja i praćenja kao i život pod takvim saznanjem i/ili vjerovanjem je odavno maltene normalizovana u Crnoj Gori. Takva percepcija nije samo proizvod komunističke vladavine već seže do poznijeg otomanskog perioda vladavine Balkanom čije tekovine su kasnije preuzele Kraljevina Crna Gora i Jugoslavija. Nedavna izjava potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića na pressu da je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić nalogodavac nezakonitog praćenja antirežimskih političara, aktivista nevladinog sektora i novinara je zapravo prvo javno priznanje nečega što svi ionako znaju. Abazović je dalje izjavio da je ANB materijal prošloga ljeta završavao na kospirativnom portalu udar.me u jeku predizborne kampanje i da je tada čest gost Peruničićeve Agencije bio DPS-ov ministar odbrane Predrag Bošković. Peruničić i Bošković su negirali da su radili mimo zakona.

Kada je u pitanju sam portal Udar, njegov modus operandi je imao sve elemente policijsko-udbaške kuhinje kojima su asistirali i drugi državni organi. Materijal koji je izbacivan bez potpisa i ikakvih dokaza je sadržao i ogroman broj uvreda i napada na lično i porodično dostojanstvo prokazanih kritičara režima koji su jedan za drugim žigosani kao navodni saradnici srpske tajne službe. Među „otkrivenim agentima“ srpske službe su se našli i istraživački novinari Vijesti Siniša Luković i Vuk Lajović kao i urednik portala Borba Dražen Živković kojima su operativci Peruničićevog ANB-a prišili i kodna imena i operativne veze. Na ovakvu kampanju prljavština niko od državnih organa niti iz tužilaštva nije reagovao ali jesu međunarodne organizacije za ljudska i medijska prava. Nadležno Ministarstvo kulture nije htjelo odgovoriti na novinarske upite da li je i kada portal Udar podnio zahtjev za registraciju i ako nije da li su preduzeti koraci za prikupljanje podataka o istom. Iz Agencije za elektronske medije su se pozvali na novi zakon o medijima koji je stupio na snagu 14. avgusta 2020. i kako oni više nisu nadležni iako je portal Udar počeo objave još u vrijeme dok je ista agencija bila nadležna. Od firme Domen.me gdje je Udar imao registrovan domen takođe nije bilo pomoći. Domen.me je izjavio Društvu profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) da je „registrant zaštitio svoju privatnost“ pa tako oni kao nisu znali ko je vlasnik portala.

Iz državnih tužilaštava takođe niko nije htio odgovoriti na upite medija i DPNCG-a da li su po službenoj dužnosti pokrenuli izviđaje da se utvrdi identitet vlasnika portala i ispitaju teške optužbe da su pojedine osobe aktivni saradnici stranih obavještajnih službi u Crnoj Gori.

Međutim kada su ranije pojedini građani putem društvenih mreža iznosili oštre kritike na račun tadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića i predsjednika Republike Mila Đukanovića isti su brzinski uhapšeni i procesuirani. Takođe Velimir Čabarkapa je dobio prvostepeno dva mjeseca zatvora zbog prepjeva crnogorske himne na društvenim mrežama dok je poslanik Skupštine Crne Gore Nebojša Medojević uhapšen bez skidanja imuniteta i „stavljen u zatvor“ 14 dana zbog kritika na račun glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i odbijanja da otkrije svoje izvore informacija.

Po nezvaničnim informacijama koje je Monitor dobio broj nezakonito prisluškivanih građana dostiže cifru od čak 400 osoba, što ako bi se ispostavilo tačnim, predstavlja proporcionalno najveći broj prisluškivanih građana po glavi stanovnika u Evropi. Crna Gora je već evropski rekorder po broju policajaca po glavi stanovnika (635 na 100 hiljada) dok je na drugom mjestu režimski srodna Srbija (596 na 100 hiljada).

Od prisluškivanih osoba, kako nam izvori navode, ne radi se samo o osobama iz nezavisnih medija, NVO sektora i bivše opozicije već i o znatnom broju ljudi koji su služili ili još služe DPS-u i Đukanoviću. Dio njih su bili pod obradama policije i tajne službe kako bi se našlo dovoljno prljavština protiv njih i tako osigurala njihova lojalnost. Pogotovo je to slučaj sa jednim dijelom istaknutih tužilaca i sudija kojima je tolerisano ili čak preporučivano uzimanje mita u slučajevima koji nemaju politički senzibilitet da bi se našli „na usluzi državi“ kad to zatreba.

Druga grupa prisluškivanih podanika režima pripada suprostavljenim klanovima unutar bivše vlasti, prvenstveno tzv. Grandovci protiv Mojkovčana koji su se međusobno špijunirali i povremeno puštali informacije medijima jedni protiv drugih. Međutim, količina kompromitujućeg materijala koju su klanovi u DPS vlasti akumulirali jedni protiv drugih je, sa druge strane, osiguravala da će vlast ipak ostati homogena i pored suprostavljenih poslovnih interesa i želje da baš taj klan predvodi u pohari državne imovine.

Mimo ovih grupa postojalo je i legitimno prisluškivanje za račun stranih partnerskih službi kao i za suzbijanje određenih manjih oblika kriminala u kojima državni vrh nije vidio svoj interes.

Ostaje tek da se vidi koliko će novih detalja biti dostupno javnosti i da li će Specijalno tužilaštvo opet ćutati ili možda procesuirati sitnije igrače. Znatan dio bivše opozicije, a sada parlamentarne većine, se nada da će se početi sa otvaranjem arhiva tajne policije i stavljanjem na uvid građanima, tj. onima koji su bili meta praćenja i prisluškivanja. Postavljenjem Dejana Vukšića za v.d. direktora ANB-a počelo je i pospremanje u toj kući. Prvi rezultati su potvrdili strahovanja javnosti kao i ranija pisanja Monitora da je došlo do masovnog uništavanja ili sklanjanja dokumentacije, pogotovo onog dijela koji se odnosi na nelegalne aktivnosti ANB-a u zadnjih 30 godina koje su bile u službi zaštite režima umjesto ustavnog poretka.

Sadašnji rukovodilac ANB-a je uspio povratiti nešto dokumentacije, dijelom i  preko savjesnih službenika koji su tajno napravili kopije određenih fajlova prije nego su uništeni. Prethodna ekipa je, kako Monitor pouzdano saznaje, napravila i neke tehničke previde tako da je, nakon uništenja dokumentacije, ostalo nešto neizbrisanih dokumenta u memorijama štampača, skenera i tzv. pomoćnih back-up sistema. Na osnovu toga se mogla napraviti gruba rekonstrukcija onoga što nedostaje.

U oktobru prošle godine je Nezavisno udruženje pravnika (NUP) predložilo plan sveobuhvatne reforme pravosuđa naglasivši „da je javna tajna da se nijedan sudija nije mogao izabrati bez mišljenja SDB-a, odnosno ANB-a. Jasno je da nisu sve sudije saradnici nekadašnje SDB, odnosno ANB-a, ali je sigurno da jedan ogroman broj jeste, kao i da je primao novac i ostvarivao druge privilegije“. Udruženje je predložilo da se u Zakonu o sudovima doda novi član po kome državni tužilac, član Sudskog savjeta i član Tužilačkog savjeta „ne može biti lice koje je ili koje je bilo član tajne organizacije“ pa bi se preko toga zakona mogao promijeniti i dobar dio članova pomenutih savjeta. Međutim, nepoznanica je da li je uopšte i koliko ostalo dokumentacije o političkim protivnicima i mreži saradnika ANB-a u državnim institucijama, pogotovo u pravosuđu. NUP smatra da bi Skupština trebala formirati državnu komisiju za provjeru koja bi utvrdila koje sudije su saradnici tajne službe. Sadašnja Vlada se nada da bi i tu mogli pomoći savjesni službenici Agencije ili zviždači.

Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbijednost iz 2015. godine predviđa članom 18 da je „Agencija dužna da građanina, na njegov pisani zahtjev, obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka i da mu, na njegov pisani zahtjev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima“. Istim članom ANB je dužan odgovoriti na zahtjev u roku od 30 dana. Dosadašnji pokušaji pojedinaca da se pozovu na zakon i dobiju pristup dokumentima su odbijani. Do sada je ANB vođen Peruničićem ili ćutao ili kasno slao odgovore pozivajući se na stav 3 istog člana da „Agencija nije dužna da postupi u skladu sa stavom 2 ovog člana, ako bi obavještenje otežalo ili onemogućilo izvršenje poslova Agencije ili bi moglo dovesti do ugrožavanja bezbjednosti drugog lica“, o čemu je trebalo pisano obavijestiti podnosioca u roku od 15 dana.

Pristup invidualnim dosijeima tajne službe je odavno pravno uređen i implementiran u drugim zemljama bivšeg komunizma, pogotovo u DDR-u (bivša Istočna Njemačka) gdje je tajna služba Štazi na vrhuncu brojala skoro pola miliona agenata i doušnika u zemlji od 16 miliona stanovnika. Njemačka vlada je otvorila arhive Štazia (tj.ono što nije bilo uništeno) i od 1991. do 2011. preko 2,75 miliona istočnih Njemaca je podnijelo zahtjev za uvid u vlastite dosijee koje je vodila komunistička vlast. U najužem okruženju pristup fajlovima je najbolje uređen u Albaniji. Albanci su osim otvaranja arhiva pretvorili bivšu centralu zloglasnog Sigurimija (tzv. Kuća lišća) u javni muzej.

Crnogorski zakon takođe predviđa kontrolu imovine bivših i sadašnjih obavještajaca što doskora Agencija nije činila i na šta je upozorila i Državna revizorska institucija (DRI) još 2012. u svom izvještaju. Basnoslovna bogatstva pojedinih bivših funkcionera Agencije i njihovi sumnjivi poslovi samo potvrđuju vjerovanja velikog dijela javnosti o potrebi temeljne reforme društva.

Novi direktor je već nekoliko puta rekao da će ANB ubuduće raditi u skladu sa zakonom i u interesu države i građana.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom  27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako

Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.

,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.

Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.

Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.

Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.

Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane

,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.

Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.

,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.

Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.

Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.

Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.

Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.

Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.

Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.

,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.

Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.

Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna  na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali –  nikako.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij

 

U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.

Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.

Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je,  njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.

Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.

Ono što je objavljeno u  tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu  zapravo  prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.

Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA.   Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.

Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je  iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.

Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).

Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.

Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.

Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.

Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“,  rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.

Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo