Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA NADA ZA BERANSKI AERODROM: Njemački investitor traži šansu

Objavljeno prije

na

Njemački državljanin Majk Štajnmiler zainteresovan je za aktiviranje aerodroma u Beranama. Tvrdi da samo traži šansu, te da je otvoren da javnosti da na uvid sve relevantne podatke o svom projektu i kompaniji. Vlada, ipak, i dalje ćuti o ovoj ponudi

 

Njemački državljanin Majk Štajnmiler prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je ovih dana stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja. No, zbog toga što su brojni investitori širili lažne nade, lokalna javnost misli da je to samo još jedno od predizbornih obećanja.

Štajnmiler, međutim, tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboravljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

„Za nekoliko dana počinje Minhenska konferencija gdje je moja kompanija zvanični partner. Ja iza sebe imam veliki broj projekata, i sigurno zbog projekta u Beranama ne bih dovodio u pitanje svoju poslovnu reputaciju, ni u Njemačkoj, ni u međunarodnim okvirima” – kaže Štajnmiler.

On tako odgovara na pitanje kako će uvjeriti stanovnike Berana i sjevera da njegova obećanja nijesu neiskrena. Kaže, međutim, da početak valorizacije aerodroma u Beranama u ovom trenutku zavisi isključivo od Vlade Crne Gore, koja iz njemu nepoznatih razloga ne odgovara na njegove dopise.

„Lopta je u rukama Vlade, to je u ovom trenutku takozvano usko grlo. Sve što su do sada tražili od mene, pružio sam na uvid i dao sam. Ne znam zašto već neko vrijeme ćute” – kaže Štajnmiler.

On je potvrdio da je jednom prilikom za njega intervenisala njemačka Ambasada, i to onda kada je pokušavao da dobije prolaz kod Vlade Zdravka Krivokapića, ali tada nije naišao na razumijevanje.

„Nije htio niko da nas primi. Kada je tadašnji njemački ambasador pozvao telefonom, u deset sati naveče primljeni smo na kratak razgovor. Jednom i više nikad. Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – tvrdi Štajnmiler.

Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji jedan švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura. „Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – kazao je Štajnmiler.

On se početkom sedmice sastao sa predsjednikom opštine Berane Vukom Todorovićem i skoro čitavim rukovodstvom tog sjevernog grada. Sa opštinskim arhitektima i urbanistima, pravnicima. Sastanak je trajao neobično dugo, nakon čega je predsjednik opštine rekao da cijeni namjere potencijalnog njemačkog investitora i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.

„Ovdje ima mnogo stvari koje su u nadležnosti države, i bez odluke Vlade u vezi sa tim, Opština Berane ne može ništa preduzimati. U svakom slučaju, do Opštine Berane sugurno neće biti i mi ćemo podržati sve” – rekao je Todorović.

On je izjavio da će Štajnmileru dostaviti podatke potrebne za kompletiranje projekta.

„Nakon toga, kada budemo vidjeli čitav projekat, inicirali bismo zajednički sastanak u Vladi Crne Gore, jer je u njenoj nadležnosti davanje koncesija, kao i mnogih drugih stvari” – kazao je Todorović.

Predsjednik opštine Berane smatra da su „benefiti od ovog projekta veliki za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru.”

Majk Štajnmiler vlasnik je kompanije Elite-private-jet-sevice i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije aerodroma u Beranama.

„Četiri puta sam se sastao s premijerom Dritanom Abazovićem. Došli smo do toga da pošaljem pismo o namjerama što sam i učinio 25. maja prošle godine. Iz Vlade su 7. juna potvrdili da su dobili pismo o namjerama i odredili termin sastanka. Potom smo imali sastanak kod premijera, na kojem su bili i drugi ministri. Traženo je da pismo o namjerama pošaljem i Ministarstvu kapitalnih investicija. To sam učinio 13. juna. Dobio sam potvrdu da je i to pismo stiglo, ali od tada čekam” – kaže Štajnmiler.

Ovaj četrdesettrogodišnji čovjek je bivši vojni pilot. Pilotsku karijeru je završio 2004. godine, od kada se posvetio poslovima u civilnom avio-saobraćaju. Tvrdi da je vrlo brzo postao najmlađi svjetski organizator letova u civilnom saobraćaju, kao i da je te godine nominovan i za najboljeg svjetskog menadžera u avio-saobraćaju.

Njegova kompanija Elite-private-jet-sevice već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični  prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako neka delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio-prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

„Tražimo samo koncesije na dvadeset godina. Pustite nas da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – tvrdi Štajnmiler.

On je spreman da javnosti stavi na uvid sva dokumenta koje je do sada pripremio, kao i pisma namjera koja je poslao predsjedniku Vlade i ministru kapitalnih investicija. Ministar kapitalnih investicija je kasnije izjavio da nije dobio od Njemca nikavku ponudu, a Štajmiler je na to novinarima pokazao odgovor iz tog ministarstva u kojem ga putem mejla obavještavaju da su dobili pismo namjera.

Pregledom na internetu može su utvrditi da se izjave državnih zvaničnika o planovima za beranski aerodrom, izgradnji takozvanog air parka sa dva propratna biznisa, poklapaju sa datumima o kojima govori ovaj njemački državljanin. Predsjednik tehničke Vlade Dritan Abazović nedavno je na samitu u Davosu aktuelizovao to pitanje, kazavši da Crna Gora ne odustaje od otvaranja trećeg aerodroma.

Vlasnik kompanije Elite-private-jet-sevice ističe da je spreman da predstavi sve detalje u vezi sa aerodromom i izgradnjom dviju fabrika, o kojima je bilo riječi i sa predstavnicima Vlade.

„Na tražim nikakvu finansijsku pomoć. Investicija je u potpunosti naša, ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner s najpoznatijim evropskim i svjetskim avio-prevoznicima.

„Ono što obećam, ja to završim” .

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. U protekle tri i po decenije, od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje. Razumljiva je skepsa u javnosti. Postavlja se pitanje, šta uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama o koncesijama, može da izgubi Berane.

                                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo