Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA NADA ZA BERANSKI AERODROM: Njemački investitor traži šansu

Objavljeno prije

1 mjesec

na

Njemački državljanin Majk Štajnmiler zainteresovan je za aktiviranje aerodroma u Beranama. Tvrdi da samo traži šansu, te da je otvoren da javnosti da na uvid sve relevantne podatke o svom projektu i kompaniji. Vlada, ipak, i dalje ćuti o ovoj ponudi

 

Njemački državljanin Majk Štajnmiler prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je ovih dana stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja. No, zbog toga što su brojni investitori širili lažne nade, lokalna javnost misli da je to samo još jedno od predizbornih obećanja.

Štajnmiler, međutim, tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboravljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

„Za nekoliko dana počinje Minhenska konferencija gdje je moja kompanija zvanični partner. Ja iza sebe imam veliki broj projekata, i sigurno zbog projekta u Beranama ne bih dovodio u pitanje svoju poslovnu reputaciju, ni u Njemačkoj, ni u međunarodnim okvirima” – kaže Štajnmiler.

On tako odgovara na pitanje kako će uvjeriti stanovnike Berana i sjevera da njegova obećanja nijesu neiskrena. Kaže, međutim, da početak valorizacije aerodroma u Beranama u ovom trenutku zavisi isključivo od Vlade Crne Gore, koja iz njemu nepoznatih razloga ne odgovara na njegove dopise.

„Lopta je u rukama Vlade, to je u ovom trenutku takozvano usko grlo. Sve što su do sada tražili od mene, pružio sam na uvid i dao sam. Ne znam zašto već neko vrijeme ćute” – kaže Štajnmiler.

On je potvrdio da je jednom prilikom za njega intervenisala njemačka Ambasada, i to onda kada je pokušavao da dobije prolaz kod Vlade Zdravka Krivokapića, ali tada nije naišao na razumijevanje.

„Nije htio niko da nas primi. Kada je tadašnji njemački ambasador pozvao telefonom, u deset sati naveče primljeni smo na kratak razgovor. Jednom i više nikad. Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – tvrdi Štajnmiler.

Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji jedan švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura. „Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – kazao je Štajnmiler.

On se početkom sedmice sastao sa predsjednikom opštine Berane Vukom Todorovićem i skoro čitavim rukovodstvom tog sjevernog grada. Sa opštinskim arhitektima i urbanistima, pravnicima. Sastanak je trajao neobično dugo, nakon čega je predsjednik opštine rekao da cijeni namjere potencijalnog njemačkog investitora i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.

„Ovdje ima mnogo stvari koje su u nadležnosti države, i bez odluke Vlade u vezi sa tim, Opština Berane ne može ništa preduzimati. U svakom slučaju, do Opštine Berane sugurno neće biti i mi ćemo podržati sve” – rekao je Todorović.

On je izjavio da će Štajnmileru dostaviti podatke potrebne za kompletiranje projekta.

„Nakon toga, kada budemo vidjeli čitav projekat, inicirali bismo zajednički sastanak u Vladi Crne Gore, jer je u njenoj nadležnosti davanje koncesija, kao i mnogih drugih stvari” – kazao je Todorović.

Predsjednik opštine Berane smatra da su „benefiti od ovog projekta veliki za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru.”

Majk Štajnmiler vlasnik je kompanije Elite-private-jet-sevice i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije aerodroma u Beranama.

„Četiri puta sam se sastao s premijerom Dritanom Abazovićem. Došli smo do toga da pošaljem pismo o namjerama što sam i učinio 25. maja prošle godine. Iz Vlade su 7. juna potvrdili da su dobili pismo o namjerama i odredili termin sastanka. Potom smo imali sastanak kod premijera, na kojem su bili i drugi ministri. Traženo je da pismo o namjerama pošaljem i Ministarstvu kapitalnih investicija. To sam učinio 13. juna. Dobio sam potvrdu da je i to pismo stiglo, ali od tada čekam” – kaže Štajnmiler.

Ovaj četrdesettrogodišnji čovjek je bivši vojni pilot. Pilotsku karijeru je završio 2004. godine, od kada se posvetio poslovima u civilnom avio-saobraćaju. Tvrdi da je vrlo brzo postao najmlađi svjetski organizator letova u civilnom saobraćaju, kao i da je te godine nominovan i za najboljeg svjetskog menadžera u avio-saobraćaju.

Njegova kompanija Elite-private-jet-sevice već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični  prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako neka delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio-prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

„Tražimo samo koncesije na dvadeset godina. Pustite nas da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – tvrdi Štajnmiler.

On je spreman da javnosti stavi na uvid sva dokumenta koje je do sada pripremio, kao i pisma namjera koja je poslao predsjedniku Vlade i ministru kapitalnih investicija. Ministar kapitalnih investicija je kasnije izjavio da nije dobio od Njemca nikavku ponudu, a Štajmiler je na to novinarima pokazao odgovor iz tog ministarstva u kojem ga putem mejla obavještavaju da su dobili pismo namjera.

Pregledom na internetu može su utvrditi da se izjave državnih zvaničnika o planovima za beranski aerodrom, izgradnji takozvanog air parka sa dva propratna biznisa, poklapaju sa datumima o kojima govori ovaj njemački državljanin. Predsjednik tehničke Vlade Dritan Abazović nedavno je na samitu u Davosu aktuelizovao to pitanje, kazavši da Crna Gora ne odustaje od otvaranja trećeg aerodroma.

Vlasnik kompanije Elite-private-jet-sevice ističe da je spreman da predstavi sve detalje u vezi sa aerodromom i izgradnjom dviju fabrika, o kojima je bilo riječi i sa predstavnicima Vlade.

„Na tražim nikakvu finansijsku pomoć. Investicija je u potpunosti naša, ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner s najpoznatijim evropskim i svjetskim avio-prevoznicima.

„Ono što obećam, ja to završim” .

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. U protekle tri i po decenije, od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje. Razumljiva je skepsa u javnosti. Postavlja se pitanje, šta uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama o koncesijama, može da izgubi Berane.

                                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo