Povežite se sa nama

INTERVJU

SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK IZ BIH: „Pokazati vrata“ svim etnonacionalistima

Objavljeno prije

na

U Briselu i Vašingtonu su postali svjesni da je BiH dio mekanog trbuha NATO. Dobijanje kandidatskog statusa je zato još jedna od političkih odluka

 

MONITOR: Formiranje novog Savjeta ministara BiH, napravljeno je u do sada najkraćem roku. Koji su to interesi ujedinili Dodikov SNSD, HDZ BiH Dragana Čovića sa tzv. proširenom Trojkom?

KUKIĆ:  Svatko je u tom procesu imao svoje razloge. Grupaciju političkih partija oko SDP je vodio interes za konačno istiskivanje SDA iz vlasti na razini države. SNSD i HDZ je motiviralo dijelom negativno iskustvo s SDA – prisjetimo se čestih izjava da Izetbegović ne ispoštuje ništa od dogovorenoga – a dijelom procjena da bi s novim partnerima lakše mogli progurati neke od svojih ciljeva – Dodik investicije sa Srbijom zaobilazeći ovlasti BiH, Čović promjene u Ustavu i Izbornom zakonu koje HDZ čine nezaobilaznim faktorom vlasti. Koliko su s tim procjenama bili u pravu teško je reći. No, siguran sam da će vrijeme i to vrlo brzo pokazati.

MONITOR: Problemi traju kada se radi o formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH. Šta se tu događa?

KUKIĆ: Problemi u formiranju federalne vlasti nemaju specijalnih veza s eliminacijom pokreta Za nove generacije iz grupacije osam političkih partija. Jer, ta stranka nema ni jednog zastupnika u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Njezina eliminacija je posljedica šibicarenja unutar same Osmorke. Radi vaših čitatelja, SDP je u Dom naroda birao jednog delegata iz navedene partije kako bi i ona postala parlamentarna. No, onda je on, umjesto da podrži SDP kandidata za državni Dom naroda, predložio kandidata svoje partije i igrankama s nekim članicama Osmorke, partijama koje su i same izmilile iz SDA, SDP-ova kandidata eliminirao.

No, istina je da postoje problemi u formiranju vlasti na razini Federacije. Razlog tome nije parlamentarna većina nego Izborni zakon. Osmorka i HDZ, naime, imaju dvotrećinsku većinu i u Zastupničkom i u Domu naroda federalnog parlamenta. No, problem je što federalnu vladu ne postavlja parlament nego je imenuje predsjednik FBiH uz suglasnost dva podpredsjednika. Problem je i  što je Schmidt svojim izmjenama Izbornog zakona, s ciljem da pogoduje HDZ-u, ali i nijemim promatranjem postizborne krađe SDA, njezinom kupovinom delegata Osmorke u Domu naroda, partije oko SDP onemogućio da predlože člana federalnog predsjedništva iz reda Bošnjaka i to pravo omogućio samo SDA-u.

Time je stvorena mogućnost da SDA-ov član federalnog predsjedništva odbije dati suglasnost za vladu u kojoj nije SDA. A to bi za posljedicu moglo imati da postojeća federalna vlada, koja je u tehničkom mandatu i prethodne četiri godine, u tehničkom mandatu nastavi i sljedeće četiri godine u slučaju da ne intervenira visoki predstavnik na način da partijama koje imaju većinu u federalnom parlamentu omogući da formiraju vlast. Hoće li se, pak, to i dogoditi, vrlo je upitno.

MONITOR: Nas koji smo postizbornu situaciju u BiH gledali sa distance, prilično je iznenadila lako sklopljena koalicija na državnom nivou, posebno učešće Osmorke u kojoj su i neke izrazito građanske partije. Čak je lako pređeno i preko strateške teme – članstva BiH u NATO, čime se udovoljilo Dodikovom SNSD-u. Da li je to ono što su htjeli glasači SDP-a i Naše stranke?

KUKIĆ: Prvo, nisam siguran da se u vezi s NATO integracijama išlo naruku Dodiku. Istina je da se u programskom dokumentu one izrijekom ne spominju, ali se ni ne niječu. S druge strane, taj cilj je izdefiniran mnogo prije i danas se može tumačiti tek kao nastavak započetog procesa, a može, ruku na srce, i kao prihvaćanje Dodikova inzistiranja na suradnji s NATO a ne i integriranja u NATO.

Istina je, potom, da u javnom prostoru imate i ovakvih i onakvih tumačenja koalicijskoga sporazuma i da to utječe i na zadovoljstvo jednog dijela članstva i birača građanskih partija, SDP-a posebice. Hoće li, pak, startno nezadovoljstvo i rasti ovisi o politici na kojoj će u sastavu koalicije u budućnosti inzistirati SDP. Osobno im, recimo, ne bih savjetovao logiku velikih ustupaka. Jer, SDP se prije svega doživljava kao alternativu i svi računi, budu li ispostavljani, biti će ispostavljeni njemu, ne Našoj stranci ili nekoj drugoj.

MONITOR: SDA je, za razliku od Izetbegovića, dobila najviše glasova na izborima. Zašto je izgubila „koalicioni kapacitet“, a dobila veliki broj glasova?

KUKIĆ: Dominantne etnonacionalističke partije će još neko vrijeme dobivati najznačajniji dio biračkog tijela, dijelom zbog strahova koji među običnim svijetom još uvijek postoje, a dijelom zbog činjenice da su izgradile stabilnu biračku bazu. Jer, njihovi birači su zaposleni u državnoj upravi, državnim agencijama i javnim poduzećima i glasaju za te partije strahujući da bi, dođe li do promjene, mogli izgubiti radna mjesta.

SDA više nije poželjan partner nikome. Zašto? Nacionalnim partijama zbog neiskrenosti o kojoj njezini lideri sve učestalije govore, a građanskim jer one u BiH žele afirmirati evropski sistem vrijednosti koji se temelji na građanskim i ljudskim pravima, ne pravima iracionalnih kolektiviteta kakvima se operira u BiH.

Za sada su na dobrom putu da iz igre na duže vrijeme eliminiraju SDA, ali to neće značiti ništa dok ista vrata ne pokažu etnonacionalistima uopće. A to zavisi od njih samih, i od dojma kojeg, obnašajući vlast, kod običnih građana stvore u naredne četiri godine.

MONITOR: Može li socijaldemokrata Denis Bećirović kao član Predsjedništva BiH promijeniti nešto u državnoj politici, a i u društvu?

KUKIĆ: Kratkoročno, ne vjerujem. Na srednje i duže staze, budu li mu ishodište socijaldemokratske vrijednosti, svakako. Kako će on djelovati, drugo je pitanje. Bio bih osobno sretan da naredne četiri godine šalje poruke koje kod prosječnog čovjeka otvaraju prostor nade, a ne da nastupa kao zaštitnik ovih ili onih nacionalnih interesa. Što će se od toga događati ostaje za vidjeti.

MONITOR: Šmit je povodom proslave 9. januara kao Dana Republike Srpske, u pismu vlastima u RS, najavio da se sljedeće godine taj dan neće obilježavati u rangu državnog praznika. Naveo je odluke Ustavnog suda BiH kao jedno od obrazloženja. Može li se pretpostaviti da je Šmit spreman da do kraja iskoristi svoja ovlašćenja?

KUKIĆ: Želim vjerovati u to. Hoće li se, pak, to dogoditi, ostaje za vidjeti. Nitko ne spori pravo da se obilježava Dan RS-a. Ali, ako je neustavnim proglašen konkretni datum, onda istrajavanje na njemu znači nepoštivanje Ustavnoga suda a time i ustavnog poretka BiH. I još štošta dakako.

MONITOR: BiH je sredinom decembra dobila status kandidata za ulazak u EU, iako nije ispunila uslove koje joj je Evropska komisija zadala 2019. Da li je ovo bila politička odluka kojom bi se Rusiji dalo do znanja da bez obzira na politiku i izjave Milorada Dodika, Zapad može imati više uticaja u BiH i na Zapadnom Balkanu?

KUKIĆ: Apsolutno politička odluka. I nije ju EU donijela zbog silne ljubavi prema BiH nego zbog svojih vlastitih geopolitičkih interesa. Prisjetimo se, početkom 2000-ih u EU i NATO su primljene Rumunjska i Bugarska iako nisu udovoljavale ni minimumu uvjeta. Zašto? Zbog geopolitičkih ciljeva NATO-a da pod svoju kontrolu stavi prostor do Crnog mora. No, time priča nije završena zbog mekanog trbuha koji se pojavio na prostoru jugoistoka Evrope, prostoru Srbije i BIH posebice. Danas su to, izgleda, osvijestili i u Washingtonu i u Bruxellesu – i otuda odluka o statusu kandidata i za BiH, a siguran sam da će se i u budućnosti gledati kroz prste baš kao i u slučaju Rumunjske i Bugarske.

 

Zbog isfabrikovanih nacionalnih interesa gube se vrijednosti socijalne pravde i jednakosti šansi

MONITOR: Najnoviji izvještaj Transparensi internešenela pokazuje da je BiH na samom dnu ljestvice po indeksu korupcije u Evropi. Od nje su gore rangirane samo Rusija i Ukrajina. Šta je „osovina“ za tako visok nivo korupcije?

KUKIĆ: Nisu građani BiH genetski zaraženi sindromom nepotizma, kriminala i korupcije. Naprotiv, te pošasti su posljedica socijalnog ambijenta u kojem su prethodnih tridesetak godina živjeli. A navedeni ambijent određuju dvije bitne skupine varijabli. Jedna je u vezi s tranzicijskim procesom, ratom i dugim postratnim stanjem zaoštrenih konflikata koji su bogomdani za različite forme devijantnog ponašanja. Uostalom, najnoviji podaci TI, koji na sami vrh izbacuju Rusiju i Ukrajinu, u prilog tome svjedoče na najuvjerljiviji način.

Druga grupa varijabli je u vezi s dominantnom političkom paradigmom koja opterećuje BiH prethodnih tridesetak godina. U pitanju je paradigma koja zarad isfabriciranih nacionalnih interesa iz svoga vidokruga gubi vrijednosti socijalne pravde i jednakosti šansi, ali i ista ljudska i građanska prava bez obzira na nacionalnu, konfesionalnu, socijalnu i inu pripadnost. Ako jedna zajednica egzistira u uvjetima dominacije takve političke paradigme, sva društvena zla, među njima i kriminal i korupcija, se podrazumijevaju kao logična posljedica.

A to, onda, znači da je početak oslobađanja od svakog, pa i tog tipa društvene devijantnosti u izravnoj vezi s promjenom političke paradigme koja je zajahala BiH od 1990. godine do danas. Nju nam, opet, neće darovati ni bog ni car. Morat ćemo to uraditi sami.

 

U odlukama Kristjana Šmita ima dobrih i loših elemenata

MONITOR: Ovih dana je grupa bivših njemačkih diplomata i stručnjaka za Balkan, kako tvrdi Špigl, u pismu Komitetu za spoljne poslove Bundestaga, tražila smjenu Kristjana Šmita. Navodi se da su odluke visokog predstavnika za BiH nanijele „trajnu štetu mirovnom procesu u BiH i ugledu Njemačke“. Kako ocjenjujete ovu inicijativu?

KUKIĆ: U BiH je dominantna logika isključivosti. Može devet tvojih odluka biti odlične, a samo jedna da se jednoj grupi ne sviđa i zbog toga te je ta grupa spremna osuditi na smrt. To se događa i Schmidtu. Njegovoj odluci iz izborne noći se može štošta prigovoriti, i ja sam to u više navrata i činio – u vezi s retroaktivnom primjenom nametnutih zakonskih rješenja, u vezi s načinom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, njome nije eliminirana postojeća diskriminacija građana i slično.

Grijeh je, međutim, zbog toga ne vidjeti i sve ono pozitivno što ta odluka sadrži. Odlukom su, recimo, reducirane ovlasti Doma naroda isključivo na pitanja koja su Ustavom definirana kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, propisanim rokovima je onemogućena opstrukcija u izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije i u formiranju drugih organa izvršne vlasti, onemogućeni su raniji opstrukcijski scenariji s formiranjem Ustavnog suda itd.

Bojim se da od slične logike „boluje“ i dio evropskih političara, pa i u Njemačkoj. A ispravno bi bilo pohvaliti sve što je dobro i tražiti korekcije onog što je protiv BiH kao evropske države i društva.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo