U Briselu i Vašingtonu su postali svjesni da je BiH dio mekanog trbuha NATO. Dobijanje kandidatskog statusa je zato još jedna od političkih odluka
MONITOR: Formiranje novog Savjeta ministara BiH, napravljeno je u do sada najkraćem roku. Koji su to interesi ujedinili Dodikov SNSD, HDZ BiH Dragana Čovića sa tzv. proširenom Trojkom?
KUKIĆ: Svatko je u tom procesu imao svoje razloge. Grupaciju političkih partija oko SDP je vodio interes za konačno istiskivanje SDA iz vlasti na razini države. SNSD i HDZ je motiviralo dijelom negativno iskustvo s SDA – prisjetimo se čestih izjava da Izetbegović ne ispoštuje ništa od dogovorenoga – a dijelom procjena da bi s novim partnerima lakše mogli progurati neke od svojih ciljeva – Dodik investicije sa Srbijom zaobilazeći ovlasti BiH, Čović promjene u Ustavu i Izbornom zakonu koje HDZ čine nezaobilaznim faktorom vlasti. Koliko su s tim procjenama bili u pravu teško je reći. No, siguran sam da će vrijeme i to vrlo brzo pokazati.
MONITOR: Problemi traju kada se radi o formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH. Šta se tu događa?
KUKIĆ: Problemi u formiranju federalne vlasti nemaju specijalnih veza s eliminacijom pokreta Za nove generacije iz grupacije osam političkih partija. Jer, ta stranka nema ni jednog zastupnika u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Njezina eliminacija je posljedica šibicarenja unutar same Osmorke. Radi vaših čitatelja, SDP je u Dom naroda birao jednog delegata iz navedene partije kako bi i ona postala parlamentarna. No, onda je on, umjesto da podrži SDP kandidata za državni Dom naroda, predložio kandidata svoje partije i igrankama s nekim članicama Osmorke, partijama koje su i same izmilile iz SDA, SDP-ova kandidata eliminirao.
No, istina je da postoje problemi u formiranju vlasti na razini Federacije. Razlog tome nije parlamentarna većina nego Izborni zakon. Osmorka i HDZ, naime, imaju dvotrećinsku većinu i u Zastupničkom i u Domu naroda federalnog parlamenta. No, problem je što federalnu vladu ne postavlja parlament nego je imenuje predsjednik FBiH uz suglasnost dva podpredsjednika. Problem je i što je Schmidt svojim izmjenama Izbornog zakona, s ciljem da pogoduje HDZ-u, ali i nijemim promatranjem postizborne krađe SDA, njezinom kupovinom delegata Osmorke u Domu naroda, partije oko SDP onemogućio da predlože člana federalnog predsjedništva iz reda Bošnjaka i to pravo omogućio samo SDA-u.
Time je stvorena mogućnost da SDA-ov član federalnog predsjedništva odbije dati suglasnost za vladu u kojoj nije SDA. A to bi za posljedicu moglo imati da postojeća federalna vlada, koja je u tehničkom mandatu i prethodne četiri godine, u tehničkom mandatu nastavi i sljedeće četiri godine u slučaju da ne intervenira visoki predstavnik na način da partijama koje imaju većinu u federalnom parlamentu omogući da formiraju vlast. Hoće li se, pak, to i dogoditi, vrlo je upitno.
MONITOR: Nas koji smo postizbornu situaciju u BiH gledali sa distance, prilično je iznenadila lako sklopljena koalicija na državnom nivou, posebno učešće Osmorke u kojoj su i neke izrazito građanske partije. Čak je lako pređeno i preko strateške teme – članstva BiH u NATO, čime se udovoljilo Dodikovom SNSD-u. Da li je to ono što su htjeli glasači SDP-a i Naše stranke?
KUKIĆ: Prvo, nisam siguran da se u vezi s NATO integracijama išlo naruku Dodiku. Istina je da se u programskom dokumentu one izrijekom ne spominju, ali se ni ne niječu. S druge strane, taj cilj je izdefiniran mnogo prije i danas se može tumačiti tek kao nastavak započetog procesa, a može, ruku na srce, i kao prihvaćanje Dodikova inzistiranja na suradnji s NATO a ne i integriranja u NATO.
Istina je, potom, da u javnom prostoru imate i ovakvih i onakvih tumačenja koalicijskoga sporazuma i da to utječe i na zadovoljstvo jednog dijela članstva i birača građanskih partija, SDP-a posebice. Hoće li, pak, startno nezadovoljstvo i rasti ovisi o politici na kojoj će u sastavu koalicije u budućnosti inzistirati SDP. Osobno im, recimo, ne bih savjetovao logiku velikih ustupaka. Jer, SDP se prije svega doživljava kao alternativu i svi računi, budu li ispostavljani, biti će ispostavljeni njemu, ne Našoj stranci ili nekoj drugoj.
MONITOR: SDA je, za razliku od Izetbegovića, dobila najviše glasova na izborima. Zašto je izgubila „koalicioni kapacitet“, a dobila veliki broj glasova?
KUKIĆ: Dominantne etnonacionalističke partije će još neko vrijeme dobivati najznačajniji dio biračkog tijela, dijelom zbog strahova koji među običnim svijetom još uvijek postoje, a dijelom zbog činjenice da su izgradile stabilnu biračku bazu. Jer, njihovi birači su zaposleni u državnoj upravi, državnim agencijama i javnim poduzećima i glasaju za te partije strahujući da bi, dođe li do promjene, mogli izgubiti radna mjesta.
SDA više nije poželjan partner nikome. Zašto? Nacionalnim partijama zbog neiskrenosti o kojoj njezini lideri sve učestalije govore, a građanskim jer one u BiH žele afirmirati evropski sistem vrijednosti koji se temelji na građanskim i ljudskim pravima, ne pravima iracionalnih kolektiviteta kakvima se operira u BiH.
Za sada su na dobrom putu da iz igre na duže vrijeme eliminiraju SDA, ali to neće značiti ništa dok ista vrata ne pokažu etnonacionalistima uopće. A to zavisi od njih samih, i od dojma kojeg, obnašajući vlast, kod običnih građana stvore u naredne četiri godine.
MONITOR: Može li socijaldemokrata Denis Bećirović kao član Predsjedništva BiH promijeniti nešto u državnoj politici, a i u društvu?
KUKIĆ: Kratkoročno, ne vjerujem. Na srednje i duže staze, budu li mu ishodište socijaldemokratske vrijednosti, svakako. Kako će on djelovati, drugo je pitanje. Bio bih osobno sretan da naredne četiri godine šalje poruke koje kod prosječnog čovjeka otvaraju prostor nade, a ne da nastupa kao zaštitnik ovih ili onih nacionalnih interesa. Što će se od toga događati ostaje za vidjeti.
MONITOR: Šmit je povodom proslave 9. januara kao Dana Republike Srpske, u pismu vlastima u RS, najavio da se sljedeće godine taj dan neće obilježavati u rangu državnog praznika. Naveo je odluke Ustavnog suda BiH kao jedno od obrazloženja. Može li se pretpostaviti da je Šmit spreman da do kraja iskoristi svoja ovlašćenja?
KUKIĆ: Želim vjerovati u to. Hoće li se, pak, to dogoditi, ostaje za vidjeti. Nitko ne spori pravo da se obilježava Dan RS-a. Ali, ako je neustavnim proglašen konkretni datum, onda istrajavanje na njemu znači nepoštivanje Ustavnoga suda a time i ustavnog poretka BiH. I još štošta dakako.
MONITOR: BiH je sredinom decembra dobila status kandidata za ulazak u EU, iako nije ispunila uslove koje joj je Evropska komisija zadala 2019. Da li je ovo bila politička odluka kojom bi se Rusiji dalo do znanja da bez obzira na politiku i izjave Milorada Dodika, Zapad može imati više uticaja u BiH i na Zapadnom Balkanu?
KUKIĆ: Apsolutno politička odluka. I nije ju EU donijela zbog silne ljubavi prema BiH nego zbog svojih vlastitih geopolitičkih interesa. Prisjetimo se, početkom 2000-ih u EU i NATO su primljene Rumunjska i Bugarska iako nisu udovoljavale ni minimumu uvjeta. Zašto? Zbog geopolitičkih ciljeva NATO-a da pod svoju kontrolu stavi prostor do Crnog mora. No, time priča nije završena zbog mekanog trbuha koji se pojavio na prostoru jugoistoka Evrope, prostoru Srbije i BIH posebice. Danas su to, izgleda, osvijestili i u Washingtonu i u Bruxellesu – i otuda odluka o statusu kandidata i za BiH, a siguran sam da će se i u budućnosti gledati kroz prste baš kao i u slučaju Rumunjske i Bugarske.
Zbog isfabrikovanih nacionalnih interesa gube se vrijednosti socijalne pravde i jednakosti šansi
MONITOR: Najnoviji izvještaj Transparensi internešenela pokazuje da je BiH na samom dnu ljestvice po indeksu korupcije u Evropi. Od nje su gore rangirane samo Rusija i Ukrajina. Šta je „osovina“ za tako visok nivo korupcije?
KUKIĆ: Nisu građani BiH genetski zaraženi sindromom nepotizma, kriminala i korupcije. Naprotiv, te pošasti su posljedica socijalnog ambijenta u kojem su prethodnih tridesetak godina živjeli. A navedeni ambijent određuju dvije bitne skupine varijabli. Jedna je u vezi s tranzicijskim procesom, ratom i dugim postratnim stanjem zaoštrenih konflikata koji su bogomdani za različite forme devijantnog ponašanja. Uostalom, najnoviji podaci TI, koji na sami vrh izbacuju Rusiju i Ukrajinu, u prilog tome svjedoče na najuvjerljiviji način.
Druga grupa varijabli je u vezi s dominantnom političkom paradigmom koja opterećuje BiH prethodnih tridesetak godina. U pitanju je paradigma koja zarad isfabriciranih nacionalnih interesa iz svoga vidokruga gubi vrijednosti socijalne pravde i jednakosti šansi, ali i ista ljudska i građanska prava bez obzira na nacionalnu, konfesionalnu, socijalnu i inu pripadnost. Ako jedna zajednica egzistira u uvjetima dominacije takve političke paradigme, sva društvena zla, među njima i kriminal i korupcija, se podrazumijevaju kao logična posljedica.
A to, onda, znači da je početak oslobađanja od svakog, pa i tog tipa društvene devijantnosti u izravnoj vezi s promjenom političke paradigme koja je zajahala BiH od 1990. godine do danas. Nju nam, opet, neće darovati ni bog ni car. Morat ćemo to uraditi sami.
U odlukama Kristjana Šmita ima dobrih i loših elemenata
MONITOR: Ovih dana je grupa bivših njemačkih diplomata i stručnjaka za Balkan, kako tvrdi Špigl, u pismu Komitetu za spoljne poslove Bundestaga, tražila smjenu Kristjana Šmita. Navodi se da su odluke visokog predstavnika za BiH nanijele „trajnu štetu mirovnom procesu u BiH i ugledu Njemačke“. Kako ocjenjujete ovu inicijativu?
KUKIĆ: U BiH je dominantna logika isključivosti. Može devet tvojih odluka biti odlične, a samo jedna da se jednoj grupi ne sviđa i zbog toga te je ta grupa spremna osuditi na smrt. To se događa i Schmidtu. Njegovoj odluci iz izborne noći se može štošta prigovoriti, i ja sam to u više navrata i činio – u vezi s retroaktivnom primjenom nametnutih zakonskih rješenja, u vezi s načinom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, njome nije eliminirana postojeća diskriminacija građana i slično.
Grijeh je, međutim, zbog toga ne vidjeti i sve ono pozitivno što ta odluka sadrži. Odlukom su, recimo, reducirane ovlasti Doma naroda isključivo na pitanja koja su Ustavom definirana kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, propisanim rokovima je onemogućena opstrukcija u izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije i u formiranju drugih organa izvršne vlasti, onemogućeni su raniji opstrukcijski scenariji s formiranjem Ustavnog suda itd.
Bojim se da od slične logike „boluje“ i dio evropskih političara, pa i u Njemačkoj. A ispravno bi bilo pohvaliti sve što je dobro i tražiti korekcije onog što je protiv BiH kao evropske države i društva.
Nastasja RADOVIĆ
Stav1 sedmica
DUHANKESA4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
FELJTON4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
IN ENGLISH4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS2 sedmice