Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE PRIVILEGIJE ZA POLITIČARE: Država – to smo mi

Objavljeno prije

na

Ko zna za sebe, ne zna za druge. Narodna izreka glasi drugačije, ali ovako interpretirana vjerno odslikava ponašanje čelnika Crne Gore. Nedavno su ozakonili najnoviju privilegiju. Uoči nove godine parlament je usvojio Zakon o sprečavanju korupcije, po kojem će državni čelnici moći da se penzionišu kad to požele, a ne kao ostali zaposleni kad ispune dosta stroge propise o penzijskom i invalidskom osiguranju. Novi zakon je ograničenog dometa – važi samo za predsjednike države, Skupštine i Vlade. I to retroaktivno od 1992. godine.

Privilegovanu penziju po novom zakonu mogu da dobiju Milo Đukanović, sedmostruki premijer i jednom predsjednik Crne Gore, Ranko Krivokapić, Svetozar Marović, Filip Vujanović, Vesna Perović i Igor Lukšić. Njima može da se pridruži i Momir Bulatović, koji je bio predsjednik Crne Gore od 1990. do 1998. godine.

Zakon o privilegovanim penzijama izglasan je iako je Ustavni sud 2010. proglasio neustavnom odredbu o „državnim penzijama”. Prema članu 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je sada usvojen u sklopu antikorupcijskog seta zakona da bi se ispunili za-htjevi iz poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, za premijera, šefa države i predsjednika parlamenta ne važe uslovi iz Zakona o pen-zijsko-invalidskom osiguranju.

Podsjetimo da voljom poslanika DPS-a i SDP-a radnicima sa sjeve-ra Crne Gore, koji su ostali bez posla zbog stečaja, nije omogućeno da budu prijevremeno penzionisani. Većina u Skupštini, takođe u decembru, nije podržala predlog zakona DF-a, SDP-a, Pozitivne Crne Gore, SNP-a, BS-a i LP-a da se tim radnicima omogući da dobiju penziju. Nedostajao je jedan glas, pošto je dio poslanika Socijaldemokratske partije glasao protiv. Poslanici DPS-a i SDP-a nisu uvažili argumentaciju opozicije da su radnici sa sjevera dubo-ko ušli u šestu deceniju života, da nemaju gdje da se zaposle, niti mogu da prehrane porodice nadničarenjem.

Opozicija je glasala protiv predloženog zakona o antikorupciji, tvrdeći da se njime ne postiže ništa u borbi protiv korupcije. Džaba.

Vladajuća koalicija je krajem prošle godine izglasala i da policajac sa 40 godina života i 20 godina staža može da ide u penziju. Ostalim građanima ti su uslovi mnogo stroži – 40 godina radnog staža ili starosna granica od 67 godina života.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna „državna penzija” u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 1.086, 17 eura, a prosjek ostalih 275 eura. Znači, tzv. državna pen-zija je za 811 eura veća od prosječne.

Najniža penzija u prošloj godini iznosila je 104 eura, a najviša gotovo 2.100 eura. Najvišu penziju prima samo jedan crnogorski građanin, saopšteno je iz Fonda PIO. Izdaci za penzije u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosili su 351.380 000 eura, odnosno u prosjeku mjesečno 31.940.000 eura.

Finansijske privilegije za sebe i ministre poslanici su složno izglasali i prije šest godina. Odlučili su da pravo na penziju imaju poslije dva mandata i sa najmanje 20 godina radnog staža. Na osnovu zakona usvojenog 2008. godine, a koji je nakon dvije godine proglašen neustavnim, penzije su dobili i funkcioneri koji su od 27. decembra 1990. radili u državnim organima SRJ i državne zajednice. Bez obzira na odluku Ustavnog suda, oni i dalje tim penzijama pune novčanike.

,,Ako je prosječna visina penzije objektivni izraz opštih socijalnih i ekonomskih prilika u zemlji, onda visina privilegovane penzije dr-žavnih funkcionera ne smije nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Stoga su, po ocjeni suda, kako je Monitor već pisao, privilegovane penzije izrazito nesrazmjerne prosječnim penzijama u zemlji i nesa-glasne su sa članom 1 Ustava, koji Crnu Goru definiše kao građan-sku državu zasnovanu na principima demokratije, vladavine prava i socijalne pravde.

Odredbama, koje je Ustavni sud ukinuo prije četiri godine, kako se navodi u odluci, nije postignuta pravična ravnoteža između interesa društvene zajednice i vršilaca državnih funkcija. Što bi rekao Orvel -neki su jednakiji.

Neustavne penzije bivših funkcionera poreske obveznike godišnje koštaju preko 14 miliona. Pravnici tvrde da ih je nemoguće ukinuti zbog ustavnih normi koje sprečavaju zabranu jednom stečenih prava. Tako ispada da Ustav štiti stečeno neustavno pravo.

Veliki broj državnih penzionera i dalje je radno aktivan. Inače, predstavljanje građana u Skupštini jedan je od najplaćenijih poslova u državi. Prema prošlogodišnjim podacima, plata poslanika dostiže i 1.700 eura, pa neki uz rad u raznim odborima ,,zarade” i tri hiljade eura mjesečno. To građane godišnje košta oko 1.200.000 eura. Uz to, poslanici imaju dnevnice, plaćen prevoz, telefonske račune…

U Crnoj Gori blizu 79.000 građana prima socijalnu pomoć, više od 4.000 penzionera prima manje od 100 eura, a 45.000 penzionera manje od 275 eura, koliko iznosi prosječna penzija.

Poslanici su prije četiri godine htjeli da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i svojoj generaciji poslanika i ministara obezbijedili doživotno izdržavanje. Odustali su sredinom 2011. zbog javnih kritika. Sada je ta ,,nepravda” ispravljena.

U prvom turnusu među privilegovanim našao se i jedan broj izvođača radova tokom takozvane antibirokratske revolucije, a sada i glavni kreatori onog što se u Crnoj Gori zbiva u protekle dvije i po decenije i koji su na vlast došli zahvaljujući toj revoluciji. Dakićevci, udarna snaga AB revolucije i dalje, kao i većina crnogorskih građana, žive u bijedi i godinama uzaludno traže svoja prava na protestima ispred zgrade Vlade, kada im to dozvole oni za kojima su 1989. krenuli u bolju budućnosti i slavili ih kao ,,mlade, pametne i lijepe”.

Bumerang ponekad pogodi i onog koji ga baci.

Neustavne državne penzije političara

Političari koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim Zakonom (prema nepotpunom spisku, jer Monitor prošle godine nije uspio da od državnih organa dobije kompletnu listu uživalaca državnih penzije): Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović, Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS)…

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo