Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE PRIVILEGIJE ZA POLITIČARE: Država – to smo mi

Objavljeno prije

na

Ko zna za sebe, ne zna za druge. Narodna izreka glasi drugačije, ali ovako interpretirana vjerno odslikava ponašanje čelnika Crne Gore. Nedavno su ozakonili najnoviju privilegiju. Uoči nove godine parlament je usvojio Zakon o sprečavanju korupcije, po kojem će državni čelnici moći da se penzionišu kad to požele, a ne kao ostali zaposleni kad ispune dosta stroge propise o penzijskom i invalidskom osiguranju. Novi zakon je ograničenog dometa – važi samo za predsjednike države, Skupštine i Vlade. I to retroaktivno od 1992. godine.

Privilegovanu penziju po novom zakonu mogu da dobiju Milo Đukanović, sedmostruki premijer i jednom predsjednik Crne Gore, Ranko Krivokapić, Svetozar Marović, Filip Vujanović, Vesna Perović i Igor Lukšić. Njima može da se pridruži i Momir Bulatović, koji je bio predsjednik Crne Gore od 1990. do 1998. godine.

Zakon o privilegovanim penzijama izglasan je iako je Ustavni sud 2010. proglasio neustavnom odredbu o „državnim penzijama”. Prema članu 108 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je sada usvojen u sklopu antikorupcijskog seta zakona da bi se ispunili za-htjevi iz poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, za premijera, šefa države i predsjednika parlamenta ne važe uslovi iz Zakona o pen-zijsko-invalidskom osiguranju.

Podsjetimo da voljom poslanika DPS-a i SDP-a radnicima sa sjeve-ra Crne Gore, koji su ostali bez posla zbog stečaja, nije omogućeno da budu prijevremeno penzionisani. Većina u Skupštini, takođe u decembru, nije podržala predlog zakona DF-a, SDP-a, Pozitivne Crne Gore, SNP-a, BS-a i LP-a da se tim radnicima omogući da dobiju penziju. Nedostajao je jedan glas, pošto je dio poslanika Socijaldemokratske partije glasao protiv. Poslanici DPS-a i SDP-a nisu uvažili argumentaciju opozicije da su radnici sa sjevera dubo-ko ušli u šestu deceniju života, da nemaju gdje da se zaposle, niti mogu da prehrane porodice nadničarenjem.

Opozicija je glasala protiv predloženog zakona o antikorupciji, tvrdeći da se njime ne postiže ništa u borbi protiv korupcije. Džaba.

Vladajuća koalicija je krajem prošle godine izglasala i da policajac sa 40 godina života i 20 godina staža može da ide u penziju. Ostalim građanima ti su uslovi mnogo stroži – 40 godina radnog staža ili starosna granica od 67 godina života.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, prosječna „državna penzija” u Crnoj Gori prošle godine iznosila je 1.086, 17 eura, a prosjek ostalih 275 eura. Znači, tzv. državna pen-zija je za 811 eura veća od prosječne.

Najniža penzija u prošloj godini iznosila je 104 eura, a najviša gotovo 2.100 eura. Najvišu penziju prima samo jedan crnogorski građanin, saopšteno je iz Fonda PIO. Izdaci za penzije u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosili su 351.380 000 eura, odnosno u prosjeku mjesečno 31.940.000 eura.

Finansijske privilegije za sebe i ministre poslanici su složno izglasali i prije šest godina. Odlučili su da pravo na penziju imaju poslije dva mandata i sa najmanje 20 godina radnog staža. Na osnovu zakona usvojenog 2008. godine, a koji je nakon dvije godine proglašen neustavnim, penzije su dobili i funkcioneri koji su od 27. decembra 1990. radili u državnim organima SRJ i državne zajednice. Bez obzira na odluku Ustavnog suda, oni i dalje tim penzijama pune novčanike.

,,Ako je prosječna visina penzije objektivni izraz opštih socijalnih i ekonomskih prilika u zemlji, onda visina privilegovane penzije dr-žavnih funkcionera ne smije nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Stoga su, po ocjeni suda, kako je Monitor već pisao, privilegovane penzije izrazito nesrazmjerne prosječnim penzijama u zemlji i nesa-glasne su sa članom 1 Ustava, koji Crnu Goru definiše kao građan-sku državu zasnovanu na principima demokratije, vladavine prava i socijalne pravde.

Odredbama, koje je Ustavni sud ukinuo prije četiri godine, kako se navodi u odluci, nije postignuta pravična ravnoteža između interesa društvene zajednice i vršilaca državnih funkcija. Što bi rekao Orvel -neki su jednakiji.

Neustavne penzije bivših funkcionera poreske obveznike godišnje koštaju preko 14 miliona. Pravnici tvrde da ih je nemoguće ukinuti zbog ustavnih normi koje sprečavaju zabranu jednom stečenih prava. Tako ispada da Ustav štiti stečeno neustavno pravo.

Veliki broj državnih penzionera i dalje je radno aktivan. Inače, predstavljanje građana u Skupštini jedan je od najplaćenijih poslova u državi. Prema prošlogodišnjim podacima, plata poslanika dostiže i 1.700 eura, pa neki uz rad u raznim odborima ,,zarade” i tri hiljade eura mjesečno. To građane godišnje košta oko 1.200.000 eura. Uz to, poslanici imaju dnevnice, plaćen prevoz, telefonske račune…

U Crnoj Gori blizu 79.000 građana prima socijalnu pomoć, više od 4.000 penzionera prima manje od 100 eura, a 45.000 penzionera manje od 275 eura, koliko iznosi prosječna penzija.

Poslanici su prije četiri godine htjeli da donesu novi zakon o zaradama državnih funkcionera kako bi i svojoj generaciji poslanika i ministara obezbijedili doživotno izdržavanje. Odustali su sredinom 2011. zbog javnih kritika. Sada je ta ,,nepravda” ispravljena.

U prvom turnusu među privilegovanim našao se i jedan broj izvođača radova tokom takozvane antibirokratske revolucije, a sada i glavni kreatori onog što se u Crnoj Gori zbiva u protekle dvije i po decenije i koji su na vlast došli zahvaljujući toj revoluciji. Dakićevci, udarna snaga AB revolucije i dalje, kao i većina crnogorskih građana, žive u bijedi i godinama uzaludno traže svoja prava na protestima ispred zgrade Vlade, kada im to dozvole oni za kojima su 1989. krenuli u bolju budućnosti i slavili ih kao ,,mlade, pametne i lijepe”.

Bumerang ponekad pogodi i onog koji ga baci.

Neustavne državne penzije političara

Političari koji su pravo na državne penzije stekli neustavnim Zakonom (prema nepotpunom spisku, jer Monitor prošle godine nije uspio da od državnih organa dobije kompletnu listu uživalaca državnih penzije): Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP), Ranko Kadić (SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS), Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Hasan Kurtagić (DPS), Branko Perović, Žarko Rakčević (SDP), Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Đorđe Džuverović (DPS), Ljubo Glušac (NS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS), Vuksan Simonović (SNP), Srđa Božović (SNP), Predrag Drecun (NS), Savo Parača (DPS)…

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo