Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVO POKRETANJE PROJEKTA IZGRADNJE LUKE VIRPAZAR: Vlada „bode oči“ građanima i međunarodnim konvencijama

Objavljeno prije

na

Ministarstvo kapitalnih investicija poslalo je Agenciji za zaštitu životne sredine Elaborat o procjeni uticaja Luke Virpazar na životnu sredinu, kako bi se ispunili procesni uslovi dobijanja građevinske dozvole za milionski projekat

 

Skadarsko jezero kao vrhunsko zimovalište za jahte. Dugo se u javnosti govorilo na ovu temu. Morska voda, navodno, zimi oštećuje velika luksuzna plovila na crnogorskom i albanskom primorju, a jezerska bi bila idealna za ovu svrhu. Uzevši u obzir profil većine vlasnika i korisnika ovakvih plovila u pomenute dvije države, ne čudi da je nekome ovakva ideja pala na um. Većina ekoloških aktivista i naučnika smatra da, iako je riječ o naizgled isplativom projektu, on može imati dalekosežne negativne posljedice za očuvan ekosistem kakvo je Skadarsko jezero.

Još od početka 21. vijeka postoji plan o plovnom saobraćaju između Albanije i Crne Gore, koji bi se obavljao preko Skadarskog jezera. Pominje se čak i iskopavanje dna Bojane kako bi je ponovo učinili plovnom, kakva je bila prije par vjekova. Albanska strana nema adekvatnih lokacija za luku koja bi primila velika plovila, dok Crna Gora, koja gazduje sa dvije trećine jezera, može sebi da priušti takav projekat. U Crnoj Gori jezero uživa najveći stepen zaštite kao nacionalni park. Jedine kočnice projektima, koje su u prošlosti podržavali i sprovodili čelnici različitih vladinih resora, bila je Evropska komisija, ekolozi i nevladin sektor.

Nakon što su (tadašnja) Republika Crna Gora i Albanija potpisale sporazum o međunarodnom jezerskom saobraćaju, Vlada je počela da u javnost „gura“ projekat izgradnje luke u Virpazaru. Ideju su objasnili obavezom da uspostave granični prelaz između dvije zemlje, zbog čega bi morali izgraditi luku po standardima struke. Takvim rješenjem nezadovoljni su bili i mještani Skadarskog jezera, koje je u međuvremenu zaštićeno RAMSAR konvencijom, ali i ekolozi i nevladin sektor.

Projekat je jedno vrijeme zaćutao, ali su se pojavili „investitori“ koji bi uložili milione u megalomanske projekte izgradnje elitnih „eko turističkih naselja“, koja bi sadržala male luke za jahte. Najpoznatiji od njih je projekat „Porto Skadar Lejk“, koji je upisan u prostorne planove, ali nije dobio dozvole za pristupni put. Veliki je otpor stanovništva i ekološkog NVO sektora. Posebno je sporan Elaborat izrade uticaja na životnu sredinu, koji je odobrio takav projekat. Neke nevladine organizacije su tvrdile da prilikom izrade analiza biolozi nijesu ni obišli područje Mihailovića, gdje je planirana izgradnja naselja.

Predstavnici nove Vlade su obećali da neće biti Porto Skadar Lejka u Nacionalnom parku Skadarsko jezero. To je jedna od rijetkih pozitivnih stvari koje je učinila vlast, čiji se ključni konstituenti predstavljaju kao „partija zelenih“. Ministarstvo kapitalnih investicija, kojim rukovodi Mladen Bojanić, ekspertski kadar blizak upravo „zelenima“, ponovo je stavio na sto*** stari projekat izgradnje Luke Virpazar. Tim projektom je planirana izgradnja u dvije faze – luke za brodove i glisere, restoran i uslužni objekti za carinu, policiju i lučku kapetaniju i pristupni putevi za sve navedeno. Planirano je i da se obnovi linija sa Skadrom, a kao kruna, da rijekom Bojanom ulaze plovila s mora.

,,Sve to ne bi bilo sporno, da to nije područje koje je prepoznato kao cjelina koju treba štititi, pa je i proglašeno nacionalnim parkom. Ali mi ne bismo bili mi da i tome ne doskočimo, pa smo izmislili podjelu prirodne cjeline na zone, od one zone gdje se ne smije ništa raditi, do zone gdje se može raditi sve i time se obesmislio sam koncept zaštite ove cjeline. Naravno, to su uradili veoma učeni ljudi koji poznaju zakon, pa i način kako ga iskoristiti u cilju megalomanskih projekata, a na štetu prirode”, govorili su predstavnici građanskog pokreta URA o ovom projektu. Dok nisu bili na vlasti.

Iz resora Mladena Bojanića saopštili su Monitoru da je u Virpazaru planirana izgradnja prve faze Luke Virpazar sa pratećim objektima. Riječ je o izgradnji kafića sa turističkim pultom, vanjskom terasom, suvenirnicom  i prostorima za zaposlene, dok drugu čine javni toaleti sa tehničkom prostorijom. Planirani objekti su prizemni, procijenjene površine od 150 i 100 kvadratnih metara.

„Cilj ovog projekta jeste razvoj multimodalnog saobraćaja i uspostavljanje unutrašnjih plovnih puteva i pomorskih linija“, pojašnjavju iz Ministarstva.

Izgradnja luke se dijelom finansira kroz projekat prekogranične trilateralne saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore (ALMONIT MTC). Ministarstvu su odobrena budžetska sredstva u ukupnom iznosu od 2,4 miliona eura, od kojih su 85 odsto sredstva iz IPA fondova, dok preostalih 15 odsto predstavlja nacionalno kofinansiranje. Dio odobrenih sredstava utrošen je na izradu tehničke dokumentacije, koja podrazumijeva pripremu idejnog rješenja, kao i idejnog i glavnog projekta prve faze Luke Virpazar.

Ekološka aktivistkinja Nataša Kovačević istakla je da Evropska unija kroz IPA sredstva finansira projekat koji će ugroziti životnu sredinu u nacionalnom parku, zaštićenom području međunarodnim sporazumima Natura 2000, EMERALD i RAMSAR. Ovim projektom se, ističe, krše odredbe ovih sporazuma.

„Ispred Savjeta Evrope se vodi slučaj otvoren već više od godinu protiv Crne Gore za neodrživu gradnju na Skadarskom jezeru, pri čemu prva obavezujuća preporuka Stalnog odbora sekretarijata Bernske konvencije je da se obustavi svaka dalja gradnja do donošenja prostornog plana posebne namjene za Skadarsko jezero i nove zonacije utemeljene na očuvanju prirode“, navodi Kovačevićeva.

Ona tvrdi da situaciju prate Evropska Komisija i RAMSAR, zbog čega Delegacija EU u Crnoj Gori treba da izvijesti Evropsku komisiju. Takođe Delegacija treba da traži obustavljanje i odlaganje finansiranja projekta novcem iz EU, kojima će se ugroziti priroda i prekršiti preporuke međunarodnih Konvencija (Bernska i RAMSAR) i evropskih direktiva o zaštiti prirode.

U Ministarstvu kapitalnih investicija tvrde da je Agencija za zaštitu životne sredine tražila izradu Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Taj resor je izradio dokument i poslao ga nadležnoj Agenciji. Iz te institucije nijesu odgovorili u kojoj fazi je odobrenje tog dokumenta, iako su saopštili da će to učiniti.

Ornitolog iz Agencije Darko Saveljić saopštio je da je Vlada od Agencije tražila da „napismeno pogazi sve zakone i međunarodne konvencije koje je ova zemlja potpisala i dozvoli izgradnju Luke Virpazar“. Kaže da je istina da je pristan na Viru neuređen i nesiguran za ukrcaj hiljada turista u ljetnjim mjesecima. Vlada Crne Gore, međutim, kako tvrdi nije planirala njegovu adaptaciju, već izgradnju nove luke usred nacionalnog parka i RAMSAR područja.

„Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu ima skoro osamdeset primjedbi i ne može dobiti zeleno svjetlo dok se one ne otklone. I onda je pitanje da li mogu dobiti dozvolu za gradnju. Tako je po zakonu, što god u Vladi Crne Gore mislili. Ne želim razvoj ove države na način što ćete kršiti njene zakone. I zabijati prste u oči međunarodnim konvencijama“, saopštio je Saveljić.

Zabijanje prsta u oči građanima i međunarodnoj zajednici postala je redovna praksa Vlade kada god dođe do izbora između finansijskih interesa i zaštite životne sredine.

 

Ministarstvo nastavlja petnaest godina star projekat Vlade DPS-a

Ideja o izgradnji Luke Virpazar datira još od potpisivanja Sporazuma o međunarodnom jezerskom saobraćaju, koji je između Republike Crne Gore i Republike Albanije potpisan 2. jula 2004. godine u Podgorici. Na osnovu potpisanog sporazuma, Vlada Republike Crne Gore, kojom je rukovodila Demokratska partija socijalista (DPS), donijela je Odluku o otvaranju graničnog prelaza Virpazar za međunarodni jezerski putnički saobraćaj.

Ovom odlukom Direkcija javnih radova je zadužena da izradi projektnu dokumentaciju, izgradi granični prelaz i stvori uslove za rad nadležnih službi. U cilju realizacije Zaključaka Vlade i pune implementacije Odluke, definisan je Projektni zadatak za izradu Glavnog projekta izgradnje graničnog prelaza, te je na osnovu prethodno navedenog urađen Glavni projekat.

Na osnovu analiza navedene dokumentacije, u okviru planskog dokumenta Državna studija lokacije „Virpazar“, rezervisana je lokacija za izgradnju graničnog prelaza „Virpazar“. Međutim, Odluka iz 2004. godine nikada nije u potpunosti implementirana, što je za posljedicu imalo donošenje nove Odluke o objavljivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Ckla (Crna Gora) – Zogaj (Republika Albanija) za međunarodni drumski i jezerski putnički saobraćaj. Zbog toga je nova inicijativa o uspostavljanu jezerskog saobraćaja i povezivanju Crne Gore i Albanije podržana kroz Tematski projekat prekogranične saradnje ALMONIT – MTC. U Ministrastvu tvrde da je pomenuti Glavni projekat iz 2005. godine bio osnova za vršenje procjene planiranih sredstava u okviru aplikacije za pomenuti projekat prekogranične saradnje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo