Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLITIKA ZARADA I ZAPOŠLJAVANJE U ENERGETSKOM SEKTORU: Nebo dalo, a uprava dijeli

Objavljeno prije

na

Novom sistematizacijom u EPCG-u se uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih, tim za internu reviziju brojaće desetoro, a EPCG će dobiti i ,,urednika vizuelnog identiteta”. Ukupno, više od 1200 radnih mjesta. U vrijeme primopredaje vlasti bilo ih je 950

 

Elektroliza u Kombinatu aluminijuma ne radi (jedva simbolično, u pogonu je još 10-ak ćelija), vode u akumulacijama je dovoljno, a kupci struje ne pitaju za cijenu. I eto nenadane dobiti na računima Elektroprivrede.

,,Prema nacrtu bilansa stanja i uspjeha EPCG je u 2021. ostvarila dobit od preko 45 miliona eura”, pohvalio se neki dan, na Radiju Crne Gore, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović. ,,To je nacrt, ali ako se to i desi, to će biti najveća dobit koju je EPCG ostvarila u svojoj istoriji”.

Đukanović je objasnio i tajnu poslovnog uspijeha. ,,Da je u januaru radio KAP, EPCG bi poslovala sa gubitkom i morala da uvozi struju. U sadašnjoj situaciji (izvozom struje po aktuelnim berzanskim cijenama – prim. Monitora) EPCG će u januaru ostvariti dobit od 20 miliona eura. To nije dobit EPCG. To je dobit građana”.

Pošto su i radnici EPCG-a građani, red je da prvi osjete benefite. Zato je Odbor direktora  kompanije donio odluku da se zaposlenima, od januarske plate, zarada poveća za 12,44 odsto. Plus povećanje od 17 do 20 odsto koje svima sljeduje nakon ukidanja plaćanja obaveznog zdravstvenog osiguranja. Tako će radnicu EPCG-a, nalik ljekarima i medicinskom osoblju, a za razliku od, recimo, učitelja i nastavnika,  kući nositi za približno trećinu veću platu. Makar dok bude dovoljno kiše i visokih cijena na berzama električne energije.

Prema obavještenju Odbora direktora koje je poslato radnicima, zarade neće biti povećane jedino predsjedniku borda i izvršnom direktoru, dok će plate predstavnicima menadžerskog tima biti povećane od 2,5 do deset odsto u zavisnosti od obračunskog koeficijenta.

Odbor nije pomenuo dokument pod nazivom Politika naknada EPCG, koji je još na snazi, prema kome se naknade (zarade) menadžmenta ne određuju po osnovu zakona i kolektivnog ugovora, već ,,posebnim ugovorima i odlukama nadležnih organa na osnovu ove politike”. O čemu odlučuje izvršni direktor. Prema tom dokumentu, predsjedniku borda svakog mjeseca pripadaju četiri prosječne zarade isplaćene u EPCG prošlog mjeseca. Članovima borda tri, ili jedna ako nije profesionalno angažovan… A tek bonusi za ,,projektovane ili bolje poslovne rezultata…”. Do dvanaest prosječnih plata. U Elektroprivredi, a ne na nivou države gdje je prosječna zarade skoro upola manja.

Stvari, još jesenas, nijesu izgledale tako idilično. Prema novembarskom izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija (MIK), EPCG je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala uz dobit tek nešto veću od 400 hiljada eura. Što, opet, čelnicima EPCG-a nije bila prepreka da bjesomučno zapošljavaju nove radnike (menadžere). Uz pristojnu prosječnu zaradu od 930 eura (prije pomenutih povišica). Broj zaposlenih u EPCG-u tokom devet mjeseci prošle godine povećan je za blizu 200. Svaki sedmi radnik u kompaniju je došao od jauara do septembra 2021. Trend novih zapošljavanja je nastavljen.

Onda je, izvozeći struju po basnoslovnim cijenama, EPCG u četvrtom kvartalu uvećala godišnju dobit za više od 100 puta. Riječ je, podsjetimo, o preliminarnim rezultatima. Ali, pretpostavimo, to će biti tu negdje i u zvaničnim finansijskim iskazima. Ako ni zbog čega drugog a ono zato što EPCG ima više nego dovoljno menadžera, njihovih savjetnika i pomoćnika, da bi relativno tačno izračunali ostvareni poslovni rezultat.

Na vijest o povećanju zarada u Elektroprivredi, najglasnije su reagovali u Pljevljima. Iz sindikata tamošnjeg Rudnika uglja podsjetili su korporativnu centralu u Nikšiću da je pljevaljski Rudnik u vlasništvu EPCG-a, pa zahtijevali da i oni dobiju istovjetnu povišicu. Što se nadovezalo na ljetošnje zahtjeve da se ujednače plate u Elektroprivredi i Rudniku.

Pljevljaci su Nikšićanima prećutali da je uprava Rudnika, krajem prošle godine, na prijedlog Sindikata donijela odluku o jednokratnoj isplati bonusa svim zaposljenima u kompaniji. U iznosu od 8,5 do 4,5 obračunskih vrijednosti koeficijenta, zavisno da li ste menadžer ili običan rudar. Odnosno, prema sadašnjoj vrijednosti obračunskog koeficijenta (u Rudniku se nadaju njegovom povećanju od januara) u pitanju je iznos od 500 do 1.000 eura.

Jednako je zanimljivo da su iz uprave Rudnika svoju Odluku prećutali i resornom Ministarstvu kapitalnih investicija. Iz koga, nezvanično, za Monitor kažu da je isplata bilo kakvih bonusa prije eventualne odluke Skupštine akcionara –  nezakonita. I da je zbog toga ta Odluka već ,,stavljena van snage”.

Prema novembarskim podacima MIK-a, Rudnik je, uz EPCG, bio među državnim kompanijama koje su u devet mjeseci prošle godine najviše zapošljavale. Sljedstveno tome, i povećavale troškove za zarade zaposlenih a smanjivale dobit, u odnosu na prethodnu 2020.

Pad prihoda i dobiti (za 3,9 miliona ili 52 odsto) Rudnika u periodu januar-septembar prošle godine u analizi MKI-a objašnjavaju padom proizvodnje zbog produženog godišnjeg remonta Termoelektrane. A doprinijeli su  ,,neplanirani zastoji i ograničenja u isporuci uglja” i veći troškovi zarada i naknada zarada (za 800 hiljada eura)  ,,uslijed većeg broja zaposlenih i većih troškova otpremnina”.

Tako smo saznali da je svaki peti zaposleni u Rudniku sa radom počeo tokom prošle godine. Prethodno su iz Stranke pravde i pomirenja saopštili da je od 350 navozapošljenih u Rudniku uglja samo jedna osoba po nacionalnosti Bošnjak, spočitavajući  upravi na čelu sa Milanom Mijom Lekićem (kadar DF-a) nesposobnost i nacionalizam. ,,Uvjerili su se Pljevljaci u menadžerstvo trenutnog generalnog direktora prilikom njegovog rukovođenja pljevaljskim Vodovodom kada je to preduzeće politikom koju sada vodi u Rudniku doveo pred bankrot a radnike na nivo socijalne potrebe”.

Ljutili se, ne ljutili, zapošljavanje u energetskom sektoru biće nastavljeno. O tome svjedoči novi akt o sistematizaciji radnih mjesta u EPCG-u, koju je Odbor direktora usvijo na sjednici prošlog petka.

Prema tom dokumentu, koji još nije zvanično objavljen, u Elektroprivredi je ,,sistematizovano” 1.214 radnih mjesta. Okruglo 300 više u odnosu na posljednji podatak o broju zaposlenih koji se nalazi na sajtu EPCG-a (914, podatak je iz septembra 2019). Ako ste, nedovoljno upućeni, pomislili da je EPCG u međuvremenu otvorila novu elektranu – nijeste u pravu.

Kompanija će, brojčano, ojačati na drugim pozicijama. Tamo gdje to nije već urađeno, pa se novom sistematizacijom samo verifikuju pozicije osmišljene tokom prošle godine.

Novom sistematizacijom se, na primjer, uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, koji će biti na raspolaganju Đukanoviću i sekretaru društva Darku Janičiću. Tu su savjetnik za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, savjetnik za tehnička pitanja, stručni saradnik za operativnu podršku, stručni saradnik organa društva, saradnik za administrativno-tehničke poslove i podršku, referent za to isto i, konačno, administrativno tehnički sekretar. Malo li je?

Da se izvršni direktor Nikola Rovčanin ne bi osjećao zapostavljeno, i on dobija Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih. Tu su: asistent, koordinatori za odnose sa državnim institucijama i energetskim subjektima; za investicije i finansije; strategiju i upravljanje poslovnim rizicima; pa stručni saradnici: za upravljanje operativnim rizicima (dva izvršioca); za zaštitu životne sredine (u EPCG-u već postoji Služba zaštite na radu i zaštite životne sredine); za medije (postoji korporativna služba za odnose sa javnošću i marketing), za administrativno tehničku podršku, pa još poslovni sekretar i administrativno-tehnički sekretar. Treba li podsjećati – kabinet Zdravka Krivokapića imao je 12 ministara.

I pomenuta služba za odnose sa javnošću i marketing takođe broji 11 izvršilaca. Od šefa, preko specijalista za eksternu i internu komunikaciju, urednika on lajn medija, do novinara (2 izvršioca), specijalista za marketing (2 izvršioca) i urednika vizuelnog identita.

Novina je i Tim za monitoring (nijesmo uspjeli shvatiti njegovu namjenu) dok je već postojeći Tim za internu reviziju ojačan na 10 izvršilaca. Tako, redom, do 1.214.

Samo da kiša podrži. I energetska kriza u Evropi. Biće posla i para za lojalne. Država će, na ime dividende, dobiti ono što preostane.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo