Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLITIKA ZARADA I ZAPOŠLJAVANJE U ENERGETSKOM SEKTORU: Nebo dalo, a uprava dijeli

Objavljeno prije

na

Novom sistematizacijom u EPCG-u se uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih, tim za internu reviziju brojaće desetoro, a EPCG će dobiti i ,,urednika vizuelnog identiteta”. Ukupno, više od 1200 radnih mjesta. U vrijeme primopredaje vlasti bilo ih je 950

 

Elektroliza u Kombinatu aluminijuma ne radi (jedva simbolično, u pogonu je još 10-ak ćelija), vode u akumulacijama je dovoljno, a kupci struje ne pitaju za cijenu. I eto nenadane dobiti na računima Elektroprivrede.

,,Prema nacrtu bilansa stanja i uspjeha EPCG je u 2021. ostvarila dobit od preko 45 miliona eura”, pohvalio se neki dan, na Radiju Crne Gore, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović. ,,To je nacrt, ali ako se to i desi, to će biti najveća dobit koju je EPCG ostvarila u svojoj istoriji”.

Đukanović je objasnio i tajnu poslovnog uspijeha. ,,Da je u januaru radio KAP, EPCG bi poslovala sa gubitkom i morala da uvozi struju. U sadašnjoj situaciji (izvozom struje po aktuelnim berzanskim cijenama – prim. Monitora) EPCG će u januaru ostvariti dobit od 20 miliona eura. To nije dobit EPCG. To je dobit građana”.

Pošto su i radnici EPCG-a građani, red je da prvi osjete benefite. Zato je Odbor direktora  kompanije donio odluku da se zaposlenima, od januarske plate, zarada poveća za 12,44 odsto. Plus povećanje od 17 do 20 odsto koje svima sljeduje nakon ukidanja plaćanja obaveznog zdravstvenog osiguranja. Tako će radnicu EPCG-a, nalik ljekarima i medicinskom osoblju, a za razliku od, recimo, učitelja i nastavnika,  kući nositi za približno trećinu veću platu. Makar dok bude dovoljno kiše i visokih cijena na berzama električne energije.

Prema obavještenju Odbora direktora koje je poslato radnicima, zarade neće biti povećane jedino predsjedniku borda i izvršnom direktoru, dok će plate predstavnicima menadžerskog tima biti povećane od 2,5 do deset odsto u zavisnosti od obračunskog koeficijenta.

Odbor nije pomenuo dokument pod nazivom Politika naknada EPCG, koji je još na snazi, prema kome se naknade (zarade) menadžmenta ne određuju po osnovu zakona i kolektivnog ugovora, već ,,posebnim ugovorima i odlukama nadležnih organa na osnovu ove politike”. O čemu odlučuje izvršni direktor. Prema tom dokumentu, predsjedniku borda svakog mjeseca pripadaju četiri prosječne zarade isplaćene u EPCG prošlog mjeseca. Članovima borda tri, ili jedna ako nije profesionalno angažovan… A tek bonusi za ,,projektovane ili bolje poslovne rezultata…”. Do dvanaest prosječnih plata. U Elektroprivredi, a ne na nivou države gdje je prosječna zarade skoro upola manja.

Stvari, još jesenas, nijesu izgledale tako idilično. Prema novembarskom izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija (MIK), EPCG je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala uz dobit tek nešto veću od 400 hiljada eura. Što, opet, čelnicima EPCG-a nije bila prepreka da bjesomučno zapošljavaju nove radnike (menadžere). Uz pristojnu prosječnu zaradu od 930 eura (prije pomenutih povišica). Broj zaposlenih u EPCG-u tokom devet mjeseci prošle godine povećan je za blizu 200. Svaki sedmi radnik u kompaniju je došao od jauara do septembra 2021. Trend novih zapošljavanja je nastavljen.

Onda je, izvozeći struju po basnoslovnim cijenama, EPCG u četvrtom kvartalu uvećala godišnju dobit za više od 100 puta. Riječ je, podsjetimo, o preliminarnim rezultatima. Ali, pretpostavimo, to će biti tu negdje i u zvaničnim finansijskim iskazima. Ako ni zbog čega drugog a ono zato što EPCG ima više nego dovoljno menadžera, njihovih savjetnika i pomoćnika, da bi relativno tačno izračunali ostvareni poslovni rezultat.

Na vijest o povećanju zarada u Elektroprivredi, najglasnije su reagovali u Pljevljima. Iz sindikata tamošnjeg Rudnika uglja podsjetili su korporativnu centralu u Nikšiću da je pljevaljski Rudnik u vlasništvu EPCG-a, pa zahtijevali da i oni dobiju istovjetnu povišicu. Što se nadovezalo na ljetošnje zahtjeve da se ujednače plate u Elektroprivredi i Rudniku.

Pljevljaci su Nikšićanima prećutali da je uprava Rudnika, krajem prošle godine, na prijedlog Sindikata donijela odluku o jednokratnoj isplati bonusa svim zaposljenima u kompaniji. U iznosu od 8,5 do 4,5 obračunskih vrijednosti koeficijenta, zavisno da li ste menadžer ili običan rudar. Odnosno, prema sadašnjoj vrijednosti obračunskog koeficijenta (u Rudniku se nadaju njegovom povećanju od januara) u pitanju je iznos od 500 do 1.000 eura.

Jednako je zanimljivo da su iz uprave Rudnika svoju Odluku prećutali i resornom Ministarstvu kapitalnih investicija. Iz koga, nezvanično, za Monitor kažu da je isplata bilo kakvih bonusa prije eventualne odluke Skupštine akcionara –  nezakonita. I da je zbog toga ta Odluka već ,,stavljena van snage”.

Prema novembarskim podacima MIK-a, Rudnik je, uz EPCG, bio među državnim kompanijama koje su u devet mjeseci prošle godine najviše zapošljavale. Sljedstveno tome, i povećavale troškove za zarade zaposlenih a smanjivale dobit, u odnosu na prethodnu 2020.

Pad prihoda i dobiti (za 3,9 miliona ili 52 odsto) Rudnika u periodu januar-septembar prošle godine u analizi MKI-a objašnjavaju padom proizvodnje zbog produženog godišnjeg remonta Termoelektrane. A doprinijeli su  ,,neplanirani zastoji i ograničenja u isporuci uglja” i veći troškovi zarada i naknada zarada (za 800 hiljada eura)  ,,uslijed većeg broja zaposlenih i većih troškova otpremnina”.

Tako smo saznali da je svaki peti zaposleni u Rudniku sa radom počeo tokom prošle godine. Prethodno su iz Stranke pravde i pomirenja saopštili da je od 350 navozapošljenih u Rudniku uglja samo jedna osoba po nacionalnosti Bošnjak, spočitavajući  upravi na čelu sa Milanom Mijom Lekićem (kadar DF-a) nesposobnost i nacionalizam. ,,Uvjerili su se Pljevljaci u menadžerstvo trenutnog generalnog direktora prilikom njegovog rukovođenja pljevaljskim Vodovodom kada je to preduzeće politikom koju sada vodi u Rudniku doveo pred bankrot a radnike na nivo socijalne potrebe”.

Ljutili se, ne ljutili, zapošljavanje u energetskom sektoru biće nastavljeno. O tome svjedoči novi akt o sistematizaciji radnih mjesta u EPCG-u, koju je Odbor direktora usvijo na sjednici prošlog petka.

Prema tom dokumentu, koji još nije zvanično objavljen, u Elektroprivredi je ,,sistematizovano” 1.214 radnih mjesta. Okruglo 300 više u odnosu na posljednji podatak o broju zaposlenih koji se nalazi na sajtu EPCG-a (914, podatak je iz septembra 2019). Ako ste, nedovoljno upućeni, pomislili da je EPCG u međuvremenu otvorila novu elektranu – nijeste u pravu.

Kompanija će, brojčano, ojačati na drugim pozicijama. Tamo gdje to nije već urađeno, pa se novom sistematizacijom samo verifikuju pozicije osmišljene tokom prošle godine.

Novom sistematizacijom se, na primjer, uvodi administracija Odbora direktora sa sedam izvršilaca, koji će biti na raspolaganju Đukanoviću i sekretaru društva Darku Janičiću. Tu su savjetnik za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, savjetnik za tehnička pitanja, stručni saradnik za operativnu podršku, stručni saradnik organa društva, saradnik za administrativno-tehničke poslove i podršku, referent za to isto i, konačno, administrativno tehnički sekretar. Malo li je?

Da se izvršni direktor Nikola Rovčanin ne bi osjećao zapostavljeno, i on dobija Sekretarijat izvršnog direktora sa 11 zaposlenih. Tu su: asistent, koordinatori za odnose sa državnim institucijama i energetskim subjektima; za investicije i finansije; strategiju i upravljanje poslovnim rizicima; pa stručni saradnici: za upravljanje operativnim rizicima (dva izvršioca); za zaštitu životne sredine (u EPCG-u već postoji Služba zaštite na radu i zaštite životne sredine); za medije (postoji korporativna služba za odnose sa javnošću i marketing), za administrativno tehničku podršku, pa još poslovni sekretar i administrativno-tehnički sekretar. Treba li podsjećati – kabinet Zdravka Krivokapića imao je 12 ministara.

I pomenuta služba za odnose sa javnošću i marketing takođe broji 11 izvršilaca. Od šefa, preko specijalista za eksternu i internu komunikaciju, urednika on lajn medija, do novinara (2 izvršioca), specijalista za marketing (2 izvršioca) i urednika vizuelnog identita.

Novina je i Tim za monitoring (nijesmo uspjeli shvatiti njegovu namjenu) dok je već postojeći Tim za internu reviziju ojačan na 10 izvršilaca. Tako, redom, do 1.214.

Samo da kiša podrži. I energetska kriza u Evropi. Biće posla i para za lojalne. Država će, na ime dividende, dobiti ono što preostane.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo