Povežite se sa nama

MONITORING

Čoek – žena režima

Objavljeno prije

na

Liči na scenario detektivskog filma. Porodična žena rođena krajem četrdesetih; skromnog posla na mjestu šefice administracije u državnoj ustanovi, fakultetu u Nikšiću, i to, da fabula bude intresantnija – Filozofskom; osoba van fokusa javnosti i medijskog intresovanja; gospođa na čijem Facebook profilu, umjesto fotografije, koja se ne može pronaći nigdje u javnosti, možete naći crnogorski grb… Ta i takva, ,,povučena” Nada Martinović, prema više izvora našeg lista, osoba je od najvećeg povjerenja prvog čovjeka DPS-a Mila Đukanovića. Moćna žena koja, iz pozadine, navodno, kontroliše najdelikatnije procese u bici DPS- a za osvajanje i kontolu vlasti.

Prvi i jedini put je njeno ime procurilo u javnost kada ju je poslanik PZP-a Koča Pavlović optužio da za potrebe DPS-a vodi bazu podataka u kojoj se nalaze informacije o svim biračima u Crnoj Gori, sa nezakonito prikupljenim podacima o glasačima Đukanovićeve stranke, koja se puni uz podršku ANB i mreže paralelnih službi, pa i državnih organa, sudova, policije… Martinovićka je demantovala te tvrdnje rekavši da nije čak ni član DPS-a: ,,Niti ja mogu voditi bazu podataka DPS-a, niti znam šta je to i kako se to radi.” Duši na volju, priznala je: ,,Ali podržavam Mila Đukanovića i DPS.”

Pavlović je, u julu ove godine, potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću postavio i poslaničko pitanje o tome da li će naložiti istragu o protivzakonitoj bazi podataka koju za potrebe DPS-a vodi šefica administracija Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Marković je odgovorio da ,,nije neprimjerno da se unutar DPS-a vodi socijalna briga i solidarnost sa ljudima koji je podržavaju i glasaju”, te da, ,,ako je to monstruozna baza podataka onda je to tačno.” Ministar pravde je poručio da: prvo – neće naložiti istragu, jer mu to po sistemu ne pripada, i, drugo – može samo da obavijesti tužioca o njegovim navodima. Prvo obećanje je ispunio, za drugo ne znamo. Naslućujemo. O Martinovićkoj ni riječi: ni jeste, ni nije.

Priča o tajanstvenoj ženi koja odrađuje veoma važan posao u partijskoj mašineriji, prije svega kada je riječ o terenskom poslu, tu se završava. Uprkos ozbiljnim optužbama jedne parlamentarne stranke da pomenuta gospođa vodi bazu podataka na osnovu koje se vrši pritisak na birače i crpe informacije za kupovinu ličnih karata, institucije istrajno ćute. Tipično.

Sagovornici Monitora iz Nikšića, ljudi iz javnog života, kažu da Nada Martinović nije zadužena samo za Nikšić, već za čitavu Crnu Goru. ,,Veoma je involvirana u čitav tok izbornog procesa. Ona vodi bazu podataka i kupovinu ličnih dokumenata. To ide čak dotle da kada je neophodno da se obavi neki posao van Nikšića, za nju se iznajmljuje apartman u tom gradu, odakle ona potom koordinira akcije”, tvrdi naš izvor koji je insistirao na anonimnosti.

Ko je čoek-žena režima Mila Đukanovića?

Nada Martinović, zapisano je u Centralnom registru privrednih subjekata, jedan je od pet osnivača, generalni direktor i ovlašćeni zastupnik nevladine organizacije Građanski forum iz Nikšića, čija je osnovna djelatnost, prema podacima Registra nevladinih organizacija – vladavina prava. Ta NVO je, dalje, osnivač Društva za proizvodnju, promet i usluge Grafomont DOO, takođe iz Nikšića, što je samo po sebi čudno: NVO čija je djelatnost ,,vladavina prava” osniva DOO koji se bavi ,,inženjerskim djelatnostima i tehničkim savjetovanjem!” Gospođa Martinović je direktor i ovlašćeni zastupnik i u Grafomontu, dok je ćerka, Maja Utješinović, izvršni direktor, i, kao i njena majka, ovlašćeni zastupnik.

Nada Martinović u Kočanima i Rastocima (gdje se nalazi porodična kuća Mila Đukanovića) na svoje ime posjeduje 14.630 m2 šuma, livada, pašnjaka, voćnjaka prve klase… od čega je 2.813 m2 stečeno kupovinom, dok je preostali, mnogo veći dio, 11.817 m2, stečen po osnovu pravnog propisa. ,,Upada u oči podatak iz katastra da se toliko zemljišta, sve sa dvorištem od 500 m2 i ‘zemljištem pod objektima’ od 131m2 na njemu, dobije po osnovu pravnog propisa”, objašnjava za Monitor advokat Veselin Radulović. Ne nasljeđem, ne kupovinom, već odlukom.

Na tom zemljištu Martinovićka ima kuću, stečenu građenjem, površine 195 m2, od čega dvije sobe u prizemlju zauzimaju prostor od 111m2, dok se na spratu nalazi trosoban stan površine 84 m2. Nada Martinović, jasno je to nakon uvida u izvod iz evidencije nepokretnosti – nema građevinsku dozvolu za parcele i objekat, ,,porodičnu stambenu zgradu”. Nad njima je u katastru upisan teret! Ne samo to, za narečenu ,,porodičnu stambenu zgradu” u katastarskim podacima na jednom mjestu piše da je njen osnov sticanja prava – ,,pravni propis” dok na drugom, pod istom rubrikom stoji – ,,nema podataka”! Ne zna se što je sumnjivije.

Nije to sve. Martinovićka na svoje ime posjeduje i dvosoban stan površine 57 m2, stečen kupovinom, u ulici Alekse Backovića, Nikšić. Tu je i primorje. U Radanovićima, na ime Nade Martinović upisano je 637 m2 zemljišta (osnov sticanja prava – kupovina) i stambeni objekti, najvjerovatnije kuća, površine 183 m2 – prizemlje 63 m2 i prvi sprat 120 m2 (osnov sticanja prava – građenje). Međutim, kada se zaviri u papire Uprave za nekretnine Crne Gore, može se uočiti ozbiljna stvar: Nada Martinović nema dozvolu ni za parcele u Radanovićima, niti za objekte na njima!

Ni podmladak nije bez nekretnina. Ćerka Nade Martinović, izvršna direktorica i ovlašćeni zastupnik firme Grafomont, Maja Utješinović na svoje ime, u Podgorici, posjeduje stan od 77 m2. Druga ćerka, Ljudmila, zajedno sa sestrom Milicom, osnivač je Društva za promet i usluge Martinović CO D.O.O. koje se bavi ,,frizerskim i kozmetičkim uslugama” i u Nikšiću je vlasnica stana, stečenog kupovinom, površine 88 m2. Treća ćerka Milica Martinović, radi u Gradskom pozorištu u Nikšiću i na svoje ime nema upisanih nepokretnosti.

Nada Martinović nalazi se i na spisku, datira iz 2010, javnih funkcionera za koje je Komisija za sprječavanje sukoba interesa, organu vlasti uputila zahtjev za razrješenje sa javne funkcije – člana Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave (predsjednik Savjeta bio je Velimir Bogdanović, član opštinskog odbora DPS-a i nekadašnji ge¬ne¬ral¬ni di¬rek¬tor Pr¬ve ban-ke )!

Monitor je kontaktirao Komisiju i osim podatka da je predsjednik Slobodan Leković na službenom putu, a radnik zadužen za problematiku koja nas intresuje – van kancelarije, dobio i informaciju da moramo čekati do sljedeće sjednice komisije, koja je za mjesec, kako bi, eventualno, saznali da li je Martinovićka nakon upućenog zatjeva i razriješena sa funkcije, kao i zbog čega je zahtijevano njeno razrješenje.

Dio odgovora dobili smo u Službi za skupštinske poslove Opštine Nikšić: Nade Martinović nema u novom sazivu Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave. Ni na toj adresi nijesmo mogli saznati da li u pitanju razrješenje, i ako jeste, zbog čega. Preciznije – u kom dijelu je gospođa Martinović prekršila Zakon o konfliktu interesa.

Valja podsjetiti: ,,Sukob interesa postoji kada javni funkcioner privatni interes stavlja ispred javnog interesa, radi sticanja materijalne koristi ili privilegija za njega ili sa njim povezanih lica”.

,,Toliko je moćna da je uticala na postavljanje nekih ministara i direktora. Prosto, kako DPS najviše pažnje posvećuje ,'radu’ na terenu, a ona je tu jedna od najvažnijih karika. Tako je i stekla status osobe koja direktno komunicira sa Đukanovićem”, kaže sagovornik Monitora.

Nada Martinović: žena koje ima. U sjenci DPS-a i Fakulteta, ćuti i završava posao.

Martinović: No comment

Monitor je pokušao da čuje i drugu stranu i Nadu Martinović pita o navedenim optužbama: vođenju baze podataka DPS-a ,,Siguran glas”, o njenoj involviranosti u lanac kupovine ličnih karata, o vezama sa Milom Đukanovićem, o gradnji bez dozvole, o kršenju Zakona o konfliktu interesa… Gospođa Martinović, preko službenice Filozofskog fakulteta, novinaru Monitora poručila je da ne želi da priča.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo