Nakon poraza na predsjedničkim izborima Milo Đukanović se povukao i sa čela partije, čime je okončana jedna preduga vladavina

Početak 2023. dočekali smo u tradicionalno dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi – čekala se nova vlada, predsjednički i eventualno parlamentarni izbori, bez funkcionalnog Ustavnog suda. Milo Đukanović je i nakon trideset godina bio na čelu države. Bilo je samo izvjesno poskupljenje hljeba.

Kako je godina počela tako je i propao plan za rarješenje političke krize koji je predviđao novog premijera Miodraga Lekića. Uz međusobne optužbe vladajuće većine.

Nakon dočeka Nove u Institutu za bolesti djece od opekotina zadobijenih od pirotehničkih sredstava na liječenju je bilo 16 djece. Optimizmu nijesu išle u prilog informacije da dvije trećine građana Crne Gore zimi usljed zagađenja vazduha udiše otrov. Školski raspust je đacima produžen zbog  snijega i poboljšanja zimske turističke sezone.

U januaru je predsjednica Skupštine Danijela Đurović raspisala predsjedničke izbore za 19. mart. Jedan od budućih učesnika tih izbora, Milo Đukanović upravo se bio vratio sa novogodišnjeg slavlja u  mondenskom osmaralištu Sent Moric.

Iz Brisela su upozoravali na duboku  političku krizu, a premijer u tehničkom mandatu Dritan  Abazović se čudio: ,,Ja ne znam što se ovdje vanredno dešava“. ‘

Na sve češća upozorenja sa Zapada da je zemlja pred institucionalnim kolapsom, neki političari su predlagali da se sudije izvlače lutrijom, da bi se izbjegla politička trgovina.

Krajem februara, Skupština je izabrala troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda čime je najviša sudska institucija  odblokirana nakon pet mjeseci. Izbor  Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić podržalo je više od dvije trećine poslanika vlasti i opozicije.

O Zakonu o oduzimanju imovine u kontinuitetu se priča i on se dorađuje ali do sada ništa od njega.

U februara je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ušla u, sud, na čijem čelu je bila 14 godina, kao optužena. Razlog: kontrola optužnice koju je protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba podiglo Specijalno tužilaštvo. Izjavila je da je žrtva politike. Ubrzo je vijeće Višeg suda potvrdilo optužnicu SDT-a protiv Medenice i ostalih, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenja, produženo krivično djelo davanje i primanje mita…

Početkom godine država, tačnije Morsko dobro preuzelo je trajektnu liniju Kamenari-Lepetani. Pomorski saobraćaj, braće Ban, kojima je DPS-vlast omogućila ovaj milionski monopol, oštro su se protivili ovoj odluci.

Predsjednička kampanja se zahuktavala. Tradicionalne političke stranke udruženo su napale  Milojka Spajića, kome su ankete davale najviše šansi da uđe u drugi krug. Javnost je brujala da Spajić ima dva prebivališta u Pljevljima i Beogradu, i dva državljanstva – crnogorsko i srpsko. Spajić je to demantovao,  Državna izborna komisija, iako dvojno državljanstvo nije bilo prepreka nekim drugim kandidatima, u Spajićevom slučaju je tražila potvrdu iz Beograda koju je ekspresno i dobila. Nakon toga Spajića je diskvalifikovala iz izborne trke. Kandidovao se njegov partijski kolega Jakov Milatović.

Crna Gora, na papiru država socijalne pravde,  dočekala je  20. februar Dan socijalne pravde sa statistikom da  svaki četvrti građanin i svako treće dijete žive u riziku od siromaštva. Sve to pratile su i informacije o negativnom prirodnom priraštaju – pa je tokom 2022. bilo 132 više umrlih nego rođenih, najgore stanje je u Pljevljima i Nikšiću.

Obarali smo i rekorde. Cijene u Crnoj Gori su u martu bile tri puta skuplje od svjetskog prosjeka.

April je donio padavine.  U drugom  predsjedničkom krugu održanom  2. aprila Jakov Milatović osvojio je 58,88 odsto glasova i Milo Đukanović je nakon duže od tri decenije ostao bez državne funkcije. Nekoliko dana nakon poraza, Đukanović je  odlučio da napusti predsjedničku funkciju u DPS. Prije nego je otišao u političku penziju, Đukanović je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

Krajem marta uhapšen je pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević, zbog sumnje da je povezan sa grupom koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Monitor je pisao da je gotovo cijeli sektor policije, čiji je posao bio da suzbija organizovani kriminal, uhapšen pod sumnjom da su članovi organizovane kriminalne grupe koja je ubijala ljude, švercovala i prodavala drogu, prala novac…

Krajem marta južnokorejski trgovac kriptovalutama Do Kvon uhapšen je na aerodromu u Podgorici. On se tereti za prevaru vrijednu 40 milijardi dolara, optužen je u Americi i Južnoj Koreji i zbog propasti dva digitalna tokena. U finišu izborne kampanje Kvonovo pismo u kojem se pominje Milojko Spajić je  otvoreno korišteno  da bi se uticalo na izborni rezultat, i spriječio uzlet PES-a. Tehnički premijer Abzović je sazivao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Početkom aprila Abazovićeva  smijenjena Vlada je smijenila direktora policije Zorana Brđanina. Iako su u Vladi znali da je zakon prekršen. Upravni sud je presudio da je ova smjena bila nezakonita, pa je Brđanin krajem godine vraćen na čelo UP.

Sredinom aprila uhapšen je gradonačelnik Budve Milo Božović, funkcioner DF,  uz sumnju da je počinio krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije i tri krivična djela – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Navodno je sarađivao sa pripadnicima škaljarskog klana.

Skupštinska većina je u aprilu, na zahtjev SDT-a, skinula imunitet poslanicima i nekadašnjim ministrima iz redova DPS i SD Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću. Sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj kao članovi vladine komisije za dodjelu stanova i stambenih kredita.

U aprilu su protestovali glumci i umjetnici i uspjeli su da se izbore za povećanje zarada.  Anketa o dohotku stanovništva koja je rađena toga mjeseca pokazala je da 61 odsto građana jedva sastavlja kraj s krajem. Mediji su bili puni naslova o sklonosti ka luksuzu nove političke klase i novopostavljenih državnih službenika.

Promjena vlasti u Podgorici koja se čekala od oktobra 2022. desila se tek sredinom aprila, zbog izbornih žalbi koje su čekale deblokadu Ustavnog suda. Funkcionerka Pokreta Evropa sad Olivera Injac izabrana je za  gradonačelnicu Podgorice, a Jelena Borovinić-Bojović, iz Demokratskog fronta, za predsjednicu lokalnog parlamenta.

Prva polovina  godine obilovala je pričama o vršnjačkom nasilju.

Şredinom maja Kombinat aluminijuma, kojim upravlja Uniprom, ugasio je posljednjih 12 ćelija u Elektrolizi. Nakon 52 godine prestala je proizvodnja primarnog aluminijuma u Crnoj Gori.

U jeku izborne kampanje,  nova vlast je koristila državne resurse, zapošljavala i obećavala, obilato se hvaleći borbom protiv kriminala. Znakovito je bila samopromocija i u nazivu trajekta na liniji Kamenari-Lepetani  Nazvali su ga Ruka pravde.

Početkom juna odjeknuo je skandal: iz Ispitnog centra saopštili su da nemaju novca da ispune obećano i četiri mlada fizičara otputuju na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokio. Nakon javnog istupa roditelja, novac je nađen.

Zbog smanjenja plata i ignorisanja Ministarstva zdravlja i ministra Dragoslava Šćekića i tokom ljeta protestovali su izabrani ljekari. Protestovali su i roditelji čija su djeca dobila negativne ocjene na maturskom ispitu iz maternjeg jezika. Zbog prepisivanja oboreno je 553 maturanta. Pod pritiskom roditelja, Ministarstvo prosvjete, ministra Miomira Vojinovića, zakazuje novo testiranja, na kome prepisivači dobijaju visoke ocjene i šalje jasnu poruku da se varanje i dalje isplati.

Parlamentarni izbori održani su 11. juna. Glasalo je najmanje birača od uvođenja višestranačja 56,4 odsto. Najviše mandata osvojio je Pokret Evropa sad 24, Koalicija oko DPS-a 21 mandat, Za budućnost CG 13 mandata, koalicija Demokrata i URA 11 mandata, Bošnjačka stranka 6 mandata, koalicija SNP i Demos dva mandata, Albanski forum dva, po jedan mandat – HGI i Albanska alijansa. Parlamentarni status izgubili su  PZP i SDP.

Tokom juna u Mojkovcu su se bunili zbog namjere ponovnog otvaranja Rudnika Brskovo. Kompanija Tara Resources tvrdi da bi rudnik preporodio grad, a brojne NVO podsjećaju na svakovrsno trovanje koje je iza sebe ostavio nekadašnji rudnik.

Ekonomski memorandum za Crnu Goru objavila je u junu Svjetska banka. Po njemu, trebaće skoro 40 godina da prosječni dohodak građanina Crne Gore dostigne prosječne nivoe primanja u  EU. Američki časopis Forbs objavio je popis najboljih destinacija za život u penziji. Na prvom mjestu se našla Crna Gora, tačnije Boka Kotorska, u kojoj je za život mjesečno potrebno imati budžet od 2.600 eura.

Početkom ljeta se saznalo da su gotovo 30.000 eura, za godinu i pet mjeseci, potrošili na hranu i piće dva državna elektroenergetska preduzeća CEDIS i CGES. Samo dvije osobe iz rukovodstva ovih kompanija imale su trošak za iće i piće od blizu 15.000 eura.

Zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja crnogorske himne, tužilaštvo je, pod optužbom da je povrijedio ugled države, procesuiralo gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića. On se pravdao da je samo namještao kaiš, a pravosuđe mu je kasnije povjerovalo.

Krajem jula uhapšen je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Tereti se za zloupotrebu položaja i dijeljenje povjerljivih podataka  sa pripadnicima kriminalnih grupa specijalizovanih za šverc cigareta.

Vlada u tehničkom mandatu ni tokom ljetnjih vrućina nije prestajala sa samohvalom. Govorili su o rekordnoj sezoni, dok su se poslodavci žalili da nema radnika a turiste su dočekivali aerodromi koji prokišnjavaju, rupe i radovi na priključnoj cesti za autoput i ubitačne gužve od Ulcinja do kraja Boke. Lou kost kompanije su najavile ukidanje jeftinih letova iz Crne Gore. Sredinom avgusta otvorena je žičara Kotor Lovćen.

Školska godina je počela štrajkom upozorenja. Prosvjetari su tražili oslobađanje obrazovanja od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje, a ne socijalni budžet. Izračunali su i da funkcioneri samo na službena putovanja godišnje potroše četiri neizgrađene škole. Kako su počeli školsku, tako su i završili kalendarsku godinu – štrajkom. Traže da im vlada obezbijedi dogovoreno povećanje plata.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izvinio se u ime države porodicama stradalih u zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Sredinom septembra saznali smo da je neko iskopao tunel do depoa Višeg suda u kojemu se čuva dokazni materijal iz sudskih postupaka – od dokumenata do zaplijenjene droge i oružja. Mnoge je zabrinulo to što je u centru najvažnijih državnih institucije neko  uspio da mjesecima neopaženo kopa.  Što je nestalo iz depoa, koji nema sigurnosnih kamera, dugo se nagađalo. Zvaničnici su se slikali ispred rupe, a tunel je simbolično zatrpao Bemax sa kojim je protekla vlada bila u ,,ratu”. Niko iz vlasti nije ni ponudio ostavku.

Radnici Pošte su u oktobru stupili u generalni štrajk, koji je završen tako što su uspjeli da dobiju povećanje plata od 100 do 130 eura.

Monstatovo istraživanje o dohotku i uslovima života pokazalo je da siromaštvo prijeti svakom trećem djetetu, da je sa istim rizikom suočen  svaki peti građanin, a da više od dvije trećine građana može samo da sanja da sedmicu godišnjeg odmora provede van kuće.

Nakon  dugih pregovora, Skupština Crne Gore je u zoru 31. oktobra, nakon sjednice koja je trajala cijele noći, izabrala  Vladu premijera Milojka Spajića. Vladu je podržalo 46 poslanika iz redova Spajićevog Pokreta Evropa sad, partija nedavno rasformiranog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije i albanskih nacionalnih partija.

Partije koje su izabrale Vladu imaju i svoje ministre u njoj, osim DF-a koji će u Vladu ući za godinu, po Sporazumu sa premijerom Spajićem.

Izborom Vlade, završen je tehnički mandat Vlade Dritana Abazovića, kojoj je još avgusta 2022. izglasano nepovjerenje. Kada i Vlada izabran  je i novi predsjednik Skupštine Crne Gore – Andrija Mandić.

Branislav Mićunović i Miodrag Daka Davidović našli su se sredinom novembra na crnoj listi osoba kojima su SAD uvele sankcije. Iz Evropske komisije stigao je još jedan izvještaj o nenapretku u EU integracijama. Pod posebnom kritikom našlo se pravoduđe.

Nakon dva odlaganja, političke partije su uspjele da se dogovore oko održavanja popisa koji je počeo 3. decembra. Da je dogovor moguć pokazao je i izbor u Skupštini CG sedmog sudije Ustavnog suda Faruka Rasulbegovića. Time je riješena višegodišnja kriza u najvišoj sudskoj instanci koji konačno radi u punom sastavu.

Krajem novembra saznali smo da je pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje Miljana Pavličić duže od deceniju radila i napredovala u službi sa lažnom diplomom. Ponovo je aktelizovana priča o ovoj pošasti uz ocjene da je u javnom sektoru preko 30.000 zaposlenih sa lažnim diplomama.

Na aferu lažnih diploma, nadovezali su se rezultati međunarodnog PISA testiranja koji su ponovo potvrdili da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci postigli su rezultate gore od loših iz 2018. godine.

Glavni Specijalni tužilac Crne Gore Vladimir Novović dobio je početkom decembra nagradu američkog Stejt dipartmenta za borbu protiv korupcije. Nagradu pod nazivom ,,Šampion borbe protiv korupcije”, dodijelio je državni sekretar SAD Entoni Blinken.

Skupština Crne Gore izabrala je na sjednici 15. decembra Irenu Radović za guvernerku Centralne banke Crne Gore (CBCG). Ona će na tom mjestu naslijediti guvernera Radoja Žugića, kome je šestogodišnji mandat istekao u oktobru prošle godine. Radović se vraća u CBCG pet godina pošto je upravo na predlog Savjeta CBCG, kojim je predsjedavao guverner Žugić, nakon mobinga kojem je  dugo bila izložena,  smijenjena sa mjesta viceguvernerke jula 2018.

U Novu se ulazi sa predizbornim obećanjem da će Vlada godinu od preuzimanja vlasti ostvariti minimalnu penziju od 450 eura, prosječnu 600, minimalnu zaradu 700, a  prosječnu 1.000 eura, te omogućiti punu zaposlenost.

Za sada je izvjesno povećanje minimalnih penzija, od januara, na 450 eura. Kao i zaduženje od novih 650 miliona eura, uz obećanje da će se nastaviti izgradnja auto puta.

Predrag NIKOLIĆ